replike? (1)

[Pabirci mojih najranijih zapisa s foruma.]


07.01.2004.

Filozofski problem ima oblik: “Ne snalazim se.” (Ludwig Wittgenstein, Filozofska istraživanja, 123.)

Tko “nema pojma”, drug je u nesnalaženju. Filosofski razgovor ide za tim da nas više koji se ne snalazimo pronađemo neki put u misaono ovladavanje nečim. Da znam, ne bih filosofirao. Filosofija započinje znanjem o neznanju.

forum


16.01.2004.

Demokracija je nastala u malim grčkim gradovima, na trgu (agora, lat. forum, tu smo mi) gdje je svatko imao jednako pravo iznijeti mišljenje o bilo čemu bez obzira na društveni položaj i obrazovanje. Jednakost tu ne znači neko mehaničko ujednačavanje koje ukida svaku ljudsku veličinu, nego svačije pravo da brani svoje argumente.

Kad se zamisao o demokraciji prenijela na goleme države u kojima takvog neposrednog razgovora između svih građana nije moglo biti, nužno se pretvorila u nešto drugo. Postala je važna uloga medija i sl., a time i mogućnosti beskonačne manipulacije. …

Sviđa mi se misliti da bi ovakvi forumi mogli biti mjesto zbivanja demokracije. … Ali na internetu jako raste  ne samo mogućnost argumentacije nego i prodavanja magle… zato što se i svjesno i nesvjesno zatrpava golemim količinama poluinformacija, neistina, šala, mnijenja… Bez kriterija što je smisleno a što nije, što može biti točna informacija a što je budalaština, povećanje dostupnih informacija ne pomaže. Čovjek mora moći u toj gomili odvojiti žito od kukolja. Rastu li te sposobnosti kod demosa?

forum


16.01.2004.

U filosofiji se insistiranje na “znanstvenom jeziku” uvijek pokazivalo neizvedivim. Uostalom utjecaj Platona ili Nietzschea kao nesumnjivih književnih majstora veći je od utjecaja svih onih koji znanstvenost shvaćaju kao suhoparnost.

A i u znanosti je to koju će se paradigmu prihvatiti ponekad suodređeno nekim osobnim simpatijama.

Nova znanstvena istina ne nadvladava uvjerivši svoje suparnike tako da bi je oni jasno uvidjeli, nego prije stoga što vremenom njeni suparnici umru, dok izniče nova generacija koja je prisna s njom. (Max Planck, prema Thomas S. Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija)

Je li na uspjeh Hawkingovih teorija utjecala njegova ghost in the machine pojava?

forum


20.03.2004.

Jedinstvo znanosti je slijepa ulica, to neće ići. Nemamo temelj, jedno čvrsto znanje na kojemu možemo graditi ostala znanja. To fizika zacijelo nije.

Upravo je zamisao da će se sve svesti na fiziku posve metafizička. Kao, postoji jedna temeljna znanost – nju su u srednjem vijeku zvali metafizika – iz koje se izvode sve ostale. Samo sad više nije metafizika, nego fizika.

Redukcionizam ne ide zbog naravi našeg razumijevanja koje je jezično, ne zbog nekog misticizma. Možeš pomoću formula računati ovo i ono, ali dok ne nađeš riječi ili slike kojima ćeš to sebi opisati ili predočiti, ne razumiješ. Recimo “elementarne čestice” – opće je poznato da se ne radi o nikakvim “česticama”, zbog dvojstva val/čestica. Ali svatko još zamišlja male točke koje se gibaju, mada znamo da to nije to.

E sad ćeš reći: baš me briga što je to, meni je važno da mogu izračunati, predvidjeti… Time fizika odustaje od razumijevanja svijeta u njegovom materijalnom temelju. Dublje se ne može ići i odustaje se. Ali to upravo znači da temelj nije dosegnut i odustalo se od toga da ga se dosegne. Dakle, neće biti dosegnut. Odnosno, naše znanje o tom temelju je vrlo manjkavo, puno slabije od našeg znanja o drugim stvarima. A redukcionizam baš zamišlja da ćemo to znanje o drugim stvarima, dakle ono koje je jače, utemeljiti na znanju o prvim stvarima, dakle onom koje je slabije. I to neće ići.

Fiziku se uzimalo kao temeljnu u zamisli redukcionizma, kao onu znanost koja je pouzdanija od ostalih. Ona taj status, u smislu u kojem ga je imala od Newtona do Heisenberga više nema. Odnosno, možda ako se promijeni do neprepoznatljivosti pa onda sve i postane ta “fizika” koja još ne postoji.

forum


27.03.2004.

Antikrist [kaže otprilike Hamvas] nije neka osoba, nego sama neosobnost. Poravnavanje svega, ukidanje svakoga smisla, ukidanje svake ljepote. On neće doći s velikim gestama – on je već tu u kolektivnosti nas, zadnjih ljudi. U našim mehanizmima: pravo umjesto pravde, kibernetika umjesto života, entertainment umjesto umjetnosti, redovna plaća umjesto sudbine…

forum


18.04.2004.

Zapad se uobličio kod Aristotela. Uobličio znači pronašao svoju formu, svoje misaono središte koje oblikuje svijet, koje služi kao više ili manje svjesni orijentir za mišljenje i djelovanje. Aristotelov je svijet … umno oblikovan. … Posredovano kršćanstvom, to je središte dva tisućljeća određivalo život zapadnjaka. Znanost je mogla uspijevati zato što je svijet uman. Uman je zato što ga je oblikovalo najumnije biće. Stoga on može putem znanosti shvatiti svijet. Da svijet nije stvoren od umnog biće, kojeg bi smisla imalo tražiti um u tome svijetu? Znanost ne bi imala smisla. O kaosu nema znanosti. O slučajnome nema znanosti. Samo o onome što ima u sebi neki red, što je pravilno, što je umno. …

Kad se Nietzsche poigrao onog dječaka iz Andersenove bajke i povikao ‘Bog je mrtav’ … aristotelovska svrhovitost svijeta već je bila nesporno odbačena. Svijet je besmislen. Život je slučajan. Dobro i zlo su iluzije. Svijet nije uman niti ima svrhu (jer ga nije stvorilo nikakvo umno biće).

U međuvremenu je znanost uspjela upregnuti silnu moć u obliku tehnologije, ali sad je ta moć ostala bez nekoga tko bi je usmjerio, pa bludi diljem Zemlje razarajući sve druge oblike života. Zapad propada s treskom, i to ne zato što se našao netko jači, nego jer je izgubio glavu. Poput Polifema kome je oko iskopano pa mahnita vičući ‘tko me je oslijepio?’. (A ja mislim da je odgovor isti kao u Odiseji: nitko.) Ostalo je ogromno tehnološko tijelo koje se ne da tek tako.

Spas se traži u kibernetici – uzmimo uzde u svoje ruke. Postanimo sami svoji zakonodavci, ne treba nam središte izvan nas. Svijet je volja za moći i ništa više. Stoga kormilarimo sami.

Ali kuda? Ako nema dobra i zla, koji je smjer dobar ili loš? Kako odlučiti, po kojem kriteriju kad kriteriji ne postoje? Sami ćemo odrediti kriterije. Ali što to znači? Po kojem ćemo kriteriju odrediti kriterije? U svrhu vlastitog opstanka. Ali kakvog opstanka? Što to znači ljudski opstanak? Što jest ljudski opstanak, a što neki neljudski? Ili nema neljudskog – jer kakav bi to bio kad ni vraga nema da nas dovede u zlo. Niti je neljudsko ono što je životinjsko – pa ionako smo životinje. Kibernetika (a pod ovim podrazumijevam čitavu znanost/tehnologiju u svim njenim ‘znanje je moć’ oblicima) nam daje kormilo u ruke. Ali kuda ići, ako se nema kuda – jer sve je ionako isto i svejedno.

Postmoderna pokušava u tome naći nešto pozitivno – najsmislenije u pojmu igre (koja je ‘svrhovita’ bez vanjske svrhe). Raspad jedinstva i odustajanje od cjeline vidi kao spas od fašistoidnih tendencija koje su tisućeljećima opsjedale filosofiju. Nestanak se središta vidi kao kao prigoda za periferiju. Odnosno, razlikovanje središta i periferije gubi smisao. Ali to naravno i nije čudno: pa sve gubi smisao. Smisla niti nema.

Tako da ja mislim da je postmoderna jedna besmislenost.

forum

Jedna misao o “replike? (1)

  1. Povodom 15 godina da sam počeo pisati na forum.hr/Filozofija, malo sam nostalgično čitao svoje najranije zapise tamo, pa evo nekog izbora iz prvih par mjeseci. Minimalno sam to prilagodio ovome mediju. Naslov aludira na dva značenja riječi “replika”: 1) novi otisak nekog ranijeg djela, 2) primjedba u drami, Saboru ili, u ovom slučaju, na forumu. Uglavnom, i nisam se nešto opametio od onda, za pravo reći.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s