protiv metode? (ulomak iz Paul Feyerabend, Protiv metode)

Znanost je u biti anarhistički pothvat; teorijski anarhizam je humanitarniji i vjerojatniji u pogledu poticanja napretka nego njegove alternative zakona-i-reda. …

[Einstein veli:]

Vanjski uvjeti … koje [za znanstvenika] postavljaju činjenice iskustva ne dopuštaju mu da, u konstruiranju svojeg pojmovnog svijeta, bude preveć ograničen prianjanjem uz epistemološki sistem. Zato on sistematičnom epistemologu mora izgledati kao beskrupulozan oportunist…

Kompleksan predmet koji sadrži nepredviđene i iznenađujuće razvoje zahtjeva složene postupke i opire se analizi na temelju pravila koja su unaprijed postavljena i koja ne uzimaju u obzir promjenjive uvjete povijesti.

Dakako, moguće je pojednostaviti predmet kojim se znanstvenik bavi tako što će se pojednostaviti njegovi glavni akteri. … Primjerice, religija ili metafizika ili pak samo smisao za šalu neke osobe … ne smije imati nikakve veze s njenom znanstvenom djelatnošću. Imaginacija te osobe obuzdana je, čak i njen jezik prestaje biti vlastiti njezin. …  Moguće je, dakle, stvoriti tradiciju koja se održava pomoću strogih pravila, što je u stanovitoj mjeri također uspješno. Ali, je li poželjno podupirati takvu tradiciju isključivši sve drugo? Hoćemo li na nju prenijeti sva prava kad se radi o znanju, tako da se svaki zaključak do kojeg se došlo drugim metodama automatski odbacuje? To je pitanje koje kanim postaviti u ovom ogledu. A moj odgovor na nj bit će jedno odlučno i glasno NE.

PKF_2

Paul Feyerabend (1924.-1994.)

Postoje dva razloga zašto se takav odgovor čini primjerenim. Prvi je taj što je svijet koji želimo istraživati uvelike nepoznat entitet. Mi zato moramo ostaviti sebi slobodne ruke i ne ograničavati se unaprijed. … Drugi razlog je taj što se takvo znanstveno obrazovanje … ne može pomiriti s humanitarnim stavom. Ono je u suprotnosti s

kultiviranjem individualnosti koje jedino stvara ili može stvoriti dobro razvijena ljudska bića;

ono

osakaćuje stezanjem, poput kineskih cipela za oblikovanje stopala, svaki dio ljudske prirode koji odskače i teži učiniti osobu izrazito drukčijom

od ideala racionalnosti koji su u tom času u modi u znanosti ili filosofiji znanosti. …

Ovo se vidi kako na temelju ispitivanja povijesnih epizoda, tako i apstraktne analize odnosa mišljenja i djelovanja. Jedini princip koji ne koči napredak jest: sve je moguće.

Ideja o metodi koja sadrži čvrste, nepromjenjive i obvezatne principe kada se radi o znanosti nailazi na znatne teškoće ako se suoči s rezultatima povijesnog istraživanja. Tada otkrivamo da ne postoji nijedno pravilo, ma kako uvjerljivo i ma kako čvrsto utemeljeno u epistemologiji, koje jednom nije narušeno. Očito je da takva narušavanja nisu slučajne prosudbe, niti posljedice nedostatnog znanja ili nepažnje koje su se mogle izbjeći. Naprotiv, mi shvaćamo da su ona nužna za napredak. …

Uvjet konsistencije koji zahtjeva da se nove hipoteze slažu s prihvaćenim teorijama neuman je jer brani stariju teoriju, a ne bolju teoriju. Hipoteze koje protuslove dobro potvrđenim teorijama pružaju nam dokaz do kojeg se ne može doći na nijedan drugi način. Proliferacija teorija plodotvorna je za znanost, dok uniformnost umanjuje njezinu kritičku moć. Uniformnost također ugrožava slobodan razvoj jedinke. …

Uniformnost mnijenja može biti pogodna za crkvu, za prestrašene ili lakome žrtve nekog (drevnog ili modernog) mita ili za tupave ili voljne sljedbenike nekog silnika. Raznolikost mnijenja nužna je za objektivnu spoznaju. I metoda koja potiče raznolikost također je jedina metoda koja je kompatibilna s humanitarnim gledištem.

Nema ni jedne ideje, ma kako drevne i apsurdne, koja nije kadra poboljšati naše znanje. Cijela povijest mišljenja zaokuplja znanost i korisna je za poboljšanje postojećih teorija. …

Znanstvenik koji se zanima za maksimalni empirijski sadržaj i koji želi razumjeti što više aspekata svoje teorije prihvatit će … pluralističku metodologiju, uspoređivati teorije s drugim teorijama prije nego s “iskustvom”, “podacima” ili “činjenicama”, te pokušati poboljšati, prije nego odbaciti gledišta za koja se čini da zaostaju u natjecanju. Jer alternative koje znanstvenik treba da bi održao natjecanje mogu biti uzete … gdje god ih se može naći – iz drevnih mitova i modernih predrasuda, iz učenih radova stručnjaka i fantazija čudaka. … Odvajanje povijesti znanosti, njezine filosofije i same znanosti rasplinjuje se u ništa…

Pluralizam teorija i metafizičkih gledišta ne samo da je važan za metodologiju nego je također bitan dio humanitarnih nazora. Napredni pedagozi uvijek su pokušavali razviti individualnost kod svojih đaka i osloboditi onaj poseban i katkada dobrano jedinstven dar i vjerovanje koje dijete posjeduje. Takvo obrazovanje, međutim, izgledalo je često kao jalovo sanjarenje. Jer, ne sastoji li se [njihov] posao u tome da se mladi pripreme za život kakav zaista jest? Ne znači li to da moraju naučiti jedan određeni skup gledišta, isključujući sve drugo? I, ako u njima još budu postojali tragovi imaginacije, neće li ova naći pravilnu primjenu u umjetnostima ili prozirnoj domeni snova koja ima male veze sa svijetom u kojem živimo? Neće li taj postupak konačno voditi raskolu  između omražene zbilje i željenih fantazija, znanosti i umjetnosti, pomnog opisa i neobuzdanog izražavanja vlastite ličnosti? Argument za proliferaciju pokazuje da se to ne mora dogoditi. Moguće je zadržati ono što se može nazvati sloboda umjetničkog stvaranja i upotrijebiti je u cijelosti, ne samo kao način bijega nego kao nužno sredstvo za otkrivanje, možda čak i mijenjanje, značajki svijeta u kojem živimo.

ulomak iz Paul Feyerabend, Protiv metode, Sarajevo 1987., link, str. 9.-45., preveo: Mario Suško, izvornik: Paul Feyerabend, Against Method (1975)

(najprije objavljeno na forum.hr: Feyerabend ”Protiv metode”)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s