uvod u filosofiju? (ulomak iz Eugen Fink, Uvod u filozofiju)

Postavlja se zadaća uvoda u filosofiju. Ovu susrećemo kao nastavni predmet na sveučilištu. Pitanje je samo pokazuje li se ona na taj način kakva je sama po sebi, ili pak upravo tako skriva svoju bit. Kao predmet pokraj drugih predmeta ima ona ipak očito neki stil poučavanja i učenja koji je zajednički drugima. Što se događa s filosofijom kada se pojavi u programu učenja u nekoj školi? Je li mudrost uopće moguća kao školska mudrost? Ta upitnost opterećuje svaki pokušaj pokazivanja puta u filosofiju. Filosofija nije znanost. Ona stoga ni nema isti stil poučavanja i učenja kao znanosti. Filosofija također nije svjetonazor koji se može proročki objavljivati. Što su to znanosti i svjetonazor, to konačno određuje filosofija. A ona također sama određuje što je ona sama. Je li filosofija moguća ili ne, to odlučuje samo filosofija. Ona je međutim uvijek u izrazitoj opasnosti da zataji u zadaći svojeg samo-utemeljenja i ono »sapere aude« vrijedi za nju u izuzetnom smislu. Uvod u filosofiju nije nikada tek »pedagoški« uvod u stanje znanja neke znanosti, ili pak usporedivo s takvim uvodom u intersubjektivno postojeće »stanje problema«. Uvod u filosofiju je napor da se filosofija započne. Nije li se to započinjanje već odavno dogodilo, tada na Egejskim otocima prije 2500 godina? Ne leži li taj početak daleko iza nas, nadiđen u dugoj povijesti naprecima rada generacija?

Povijesna egzistencija filosofije, njoj svojstveni način promjene u vremenu daleko je od toga da sam po sebi bude razumljivo nosivo tlo za neposredni pristup filosofiji; povijesnost filosofije je nejasan problem. Svaki povijesni uvod u filosofiju mora prethodno otvoriti dimenziju u kojoj se događaju promjene duha koji sam sebe misli,mora prethodno shvatiti kako ovaj jest u vremenu. … Put preko povijesti ne ušteđuje nam nevolju započinjanja. … Doksografija filosofiju prošlosti ne može nikada uzeti drugačije nego kao puko mnijenje. Povijest filosofije postaje tada muzejom znamenitosti, subjektivnih slika svijeta i u cjelosti prije sliči ludnici nego povijesnome životu uma.

Neutralna nepristranost doksografije, koja se jednako objektivno drži spram svih filosofema, u nemoći svoje puke znatiželje jest predrasuda da može, a da sama ne filosofira, u području svojega djelovanja naići na filosofiju. U toj predrasudi leži drzovitost običnog razuma, da se nameće kao sudac o događanjuu kojemu propadaju upravo on i njegov svijet. Jer, tako kaže Hegel,

živi duh koji pribiva u nekoj filosofiji zahtijeva da za svoje otkrivanje bude rođen od srodnoga duha. On pred povijesnim ponašanjem, koje proizlazi iz bilo kojeg interesa za poznavanja mnijenja, izmiče kao neki strani fenomen i ne očituje svoju nutarnjost.

Prethodna datost filosofije u povijesnoj predaji i dokumentaciji otvara svoju nutarnjost samo onome tko se prethodno premjestio u područje moći filosofskoga pitanja,koji je išao putem filosofije. … Tumačenje je jedini istinski odnos prema povijesti filosofije. Ovo pak nije dodavanje vlastitih mišljenja mišljenju izlaganoga mislioca, nego borba za istinu njegove misli.

eugene-fink-0

Eugen Fink (1905.-1975.)

Uvod u filosofiju je prije svega uvijek negativan. U negiranju zadanih i stavljenih nam na raspolaganje mogućih načina mišljenja, u obrani od predodžbi koje se nameću iz prirodnog odnosa čovjeka spram svijeta anticipira se filosofija. Njezin prvi iskaz je iskaz o tome što ona nije.

Ona sama uspostavlja se u naslućivanju svoje suprotnosti spram neposredno datoga znanja. Može li međutim filosofija započeti slutnjom, anticipacijom, neodređenim posizanjem? Nije li to u najvećem stupnju nekritički? Ne mora li ona skrbiti o tome da, ako ne želi graditi na pijesku, prije svega postavi čvrsti temelj, »fundamentum inconcussum«?

Ne mora li svoju polaznu točku uzeti u povratu na neoborivu prvu izvjesnost — kritikom svega dvojbenog i nesigurnog? No koja moć treba izvršiti jednu takvu kritiku? Možda zadana i u stilu svojih mogućnosti i granica čvrsta,unaprijed zadana moć mišljenja: ljudski razum u razumnosti svojega zdravog svjetonazora? No ne znači li to da se logiku takozvanog čovjekova zdravog razuma unaprijed proglasi instancijom za ono što može biti filosofija? Nije li ona time … predrasuda? Kako god da stvari stoje glede toga, nakraju je kritičnije jednom napustiti sve uhodane i uobičajene načine znanja. Uvod u filosofiju je na taj način rastanak sa svijetom. …

[P]redmet filosofije ne može se susresti na tlu neupitnoga puštanja da biće naprosto postoji, nego tek dovođenjem toga tla u pitanje. Prema svome obliku predmet filosofije izložen je teškoći, budući da nema narav neke neposredne datosti, a ipak treba da za početno shvaćanje bude tu, kao ono što je u temelju. To pak zahtijevano shvaćanje ne postoji kao metoda i način spoznavanja prije filosofije, nego se tek u njoj izgrađuje.

Filosofiranje nije neka neposredno započinjuća radnja. Ona u svojem započinjanju još nije to što ona bitno je. Ona postaje činjenjem koje ona jest tek u tome činjenju, koje je započinjuće-početno izvan sebe samog, izvan svoje biti. Filosofija počinje time što samu sebe anticipira, stupa u genezu svoje biti, samu sebe rađa. U svakoj školskoj logici napadani postupak »petitio principi« bit je filosofskog početka. … Filosofija prethodi sebi, ali ne u tvrdećem učvršćivanju anticipacija koje je tjeraju, nego u nagonu da ih nadiđe. A što vodi taj nagon? Slutnja jedne skrivene najviše mogućnosti znanja onoga što je najveće…  Aporija, bespuće puta u filosofiju lapidarno je izraženo u onoj rečenici:

Budući da predmet filosofije nije neposredan, njegov pojam i pojam same filosofije može biti shvaćen samo unutar nje…

To međutim znači da filosofija nastaje u negiranju neposrednosti ljudskog ponašanja prema biću, time što upravo tu neposrednost kao takvu dovodi u pitanje. Nasuprot neslomljenoj pozitivnosti prirodnog tubitka ona unosi rascjep u naivnu uklopljenost ljudske egzistencije u svijet… Uvod u filosofiju nikada ne može preskočiti problempočetka, koji nije samo metodski nego i egzistencijalniproblem: pitanje koje ide do u korijen našega ljudskog bitka. … Bitna pobuda za filosofiju, kao faktički način na koji slutnja o biću koje jest na bićevan način pokreće naš duh, izvire iz naše egzistencije. Egzistencija je uvijek faktična, ovdje je i sada, u nekoj je situaciji. Time nam se predzacrtava zadaća da našu faktičnu situaciju uprisutnimo radikalnim promišljanjem. Iz promišljenosti našega znanja o tome gdje stojimo i kako s nama stoji treba se dogoditi ulazak u filosofiju. … Egzistencijalni motiv za uvod u filosofiju može proizaći samo iz neprikrivene i na način bezobzirne istinitosti viđene situacije u kojoj se stvarno nalazimo. Samo iz razboritosti bez iluzija izbija znanje o tome kako zapravo stvari s nama stoje i na što konačno u sebi smjeramo. Istinska razboritost upojedinjuje čovjeka u jedincatost njegova sebstva. Ona odbacuje sve javne i preuzete načine na koje razumijevamo naš tubitak iz uobičajenih, predodređenih tumačenja života. … Neizbježna opasnost svih iskaza u kojima se treba iskazati najunutarnjiji životni nagon filosofije, njezin egzistencijalni motiv, je to da oni djeluju i prečesto žele djelovati »pobožno«, propovijedati. Ali na filosofiju ne treba nagovarati. Ona je najslobodnija mogućnost čovjeka. Egzistencijalni iskaz o filosofiji opravdava se jedino i samo važnošću koju joj podaruje sistematski rad misli. … Ono što se događa u osamljenosti čovjeka kojega zahvaća filosofija ne sabija se lako u riječ. Zatvorenost u tajnu nutarnjosti znači to: da takvi porivi ne nastaju jedino iz suvremenoga i aktualnoga, kojim svaki čovjek pripada i vladajućim moćima stoljeća, nego iz temelja koji je bezvremenski.

ulomak iz: Eugen Fink, Uvod u filozofiju, Zagreb 1998., str. 9.-22.., prevela: Božica Zenko, izvornik: Eugen Fink, Einleitung in die Philosophie (1985.), predavanja u Freiburgu (1946.)

(najprije objavljeno na forum.hr: Eugen Fink: Uvod u filozofiju)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s