tantra? (ulomak iz Dušan Pajin, Tantrizam i joga)

[U]čenja o oslobođenju … koja zastupaju put sjedinjenja, integracije ili identifikacije i prepoznavanja, a u koji bi delom spadala upanišadska učenja i tantrički pravci … smatraju da cilj nije izolacija ili razdvajanje atmana ili puruše od maye (u vedanti), odnosno od prakrti (u samkhyi), nego integracija pojedinačnog sopstva sa opštim sopstvom i poimanje sveta kao manifestacije energije (Šakti) ovog opšteg sopstva. … Otuda se i krajnja zbilja pojavljuje u dvostrukom vidu – u imanentnom, kao ono što je u osnovi i što prožima sve i transcendentnom, kao ono što je iznad, s onu stranu ukupne pojavnosti. Iz ovog teorijskog stava sledi i odgovarajući metodski princip u praksi koja treba da vodi oslobođenju. Dok većina drugih sistema (vedanta, samhkya, yoga, đainizam) smatraju da zadovoljstvo i uživanje (bhoga) produžavaju neznanje i vezanost onemogućujući oslobođenje, trika sistem [kašmirski šaivizam] povezuje zadovoljstvo (bhoga) i oslobođenje (mokša) izlažući metod kojim se prvo stavlja u službu drugoga. Čulna zadovoljstva postaju … meditativna sredstva u prepoznavanju blaženstva (ananda) koje karakteriše krajnju zbilju.

Za razliku od vedante, trika smatra da univerzum nije nestvaran i da postoji i kad je postignuto oslobođenje, ali je sada saznat u svojoj stvarnoj postavi. …

Jedan tip meditacija [“vežbi” (dharana) koje nalazimo u Viđnjanabhairava-tantri] usmeren je na doživljaj stapanja sa čistinom ili prazninom, sa ciljem da se zaustavi ideacija ili stvaranje dihotomnih mentalnih tvorevina (vikalpa) i tako postigne identifikacija s vlastitošću. Tako se u šezdesetom stihu veli:

Posmatraj predeo u kojem nema drveća, planina ili zidova. Lišen potpore, duh će se rastvoriti i njegovo vrćenje će prestati.

A u stihu 84. dodaje:

Potpuno nepokretna, posmatrajući čisto nebo usredsređenog pogleda, o boginjo, postićeš prirodu Bhairave.

Da bi se (čista) svest odvojila od mentalnih tvorevina (sadržaja svesti) koristi se veoma cenjena bhairavi-mudra, koja se navodi u stihu 80…:

Usredsredivši pogled na neki predmet (a okrenuvši pažnju unutra) duh će se lišiti potpore mentalnih tvorevina i identifikovati sa Šivom.

Reč je o tome da jogin obuhvati i sagleda totalitet ili sumu vlastitih iskustava – koja čine ono što se naziva životom – u magnovenju, kao igrokaz u ogledalu vlastite svesti i da pritom uvidi da iza svega toga stoji vlastitost koja nadilazi tu sumu iskustva, ispunjena najdubljim blaženstvom. Kad je ovaj doživljaj istinski, on je povezan sa svojevrsnim zaprepaštenjem (vismaya) čoveka koji stoji iznad vlastite sudbine, jer je pred njega izašlo nešto što nadmaša sudbinu, stapajući ga (vyapti) s nečim neizmernim, s jednom ogromnom čistinom.

Bhairava-mudra je postupak vezan za pažnju i čulnost. Donekle slična manipulacija, ali sada vezana za voljno-kognitivne impulse, opisana je u stihu 98:

Kada se jave želja ili poriv za saznanjem ili delanjem, odvrati duh od objekta (želje, saznanja ili delanja) i usmeri ga na želju, saznanje ili delanje kao na samo sopstvo; tako ćeš doseći istinsku zbilju.

Na drugi način ovo odvajanje energije svesti (njene intencionalnosti) od objekta ističe se u stihu 106:

Svest o objektu i subjektu zajednička je svima otelovljenima. Jogini se razlikuju po tome što imaju svesnost o tome odnosu.

Stih 108 još jednom podvlači stanje duha (manas) lišenog potpore kao pretpostavku za postizanje apsoluta (bhairava):

Oslobodivši duh svih potpora, uzdrži se od svih mentalnih tvorevina. Tada, o ti s očima poput gazele, vlastitost (atma) postiže stanje bhairave.

Bez potpore znači lišen opažanja (spoljnih) objekata kao i lišen imaginacije, maštarija, misli itd. Katkad ovo stanje bez potpore biva postignuto preko estetičke (perceptivne) ravni, kao pri posmatranju neke velike čistine, ili zagledanošću u bunar, kako se navodi u stihu 115:

Stojiš li nad dubokim bunarom i usredsrediš li pogled na unutrašnjost, oslobodićeš se vikalpi, i postići rastvaranje svesti.

(…)

[Tu] se nalaze i tehnike koje postoje i u tibetanskoj mahamudri, a vode uspostavljanju središnjosti (madhya). Šta to znači vidimo u 61. i 62. stihu:

U času kad imaš dva opažaja ili ideje, istovremeno odbaci oba, segni za središtem između njih i drži ga se. U tom središtu nenadano će blesnuti svetlost.

Napustivši jedan predmet, kad duh čvrsto zauzdaš da ne krene ka drugom predmetu, mirovaće u središtu u kojem će nabujati čista svest.

Na kraju pogledajmo na koji je način … uključena čulnost, tj. na koji je način kroz jednu estetičku meditaciju užitak (bhoga) apsorbovan u postizanju oslobođenja. O tome u 69., 71. i 73. stihu čitamo:

U času sjedinjenja sa ženom, stapanje s njom izazvano je uzbuđenjem, a ushićenje je poput blaženstva brahmana; to ushićenje je vlastitost.

U času velikog blaženstva ukresanog susretom s prijateljem ili rođakom posle dužeg vremena, usredsredi se i stopi s tim blaženstvom.

Kad se stopiš s neuporedivom radošću pesme ili nečeg drugog, tada ćeš širenjem duha postići jedinstvo s tom radošću.

… [Č]ula jogina sagledavaju najdublje sopstvo ispunjeno zadivljenošću pri iskazivanju drame sveta, jer u tom estetskom zanosu nema svesti o razlici… Kašmirski šaivizam imao je razrađena stajališta u oblasti estetike (estetskog učinka i recepcije umetnosti) i pojedini pisci su se bavili odnosom estetičkog i meditativnog iskustva. Neki od njih spadaju u najznačajnije indijske estetičare (na primer, Abhinavagupta).

ulomak iz Dušan Pajin, Tantrizam i joga, 1986., str. 215.-219., 222.-223.

(dijelom najprije objavljeno na forum.hr: Eros…, i na prvom izdanju bloga: izgubljeni u objektu?)

Oglasi

Jedna misao o “tantra? (ulomak iz Dušan Pajin, Tantrizam i joga)

  1. Svečanom pažnjom otvaram tek kupljenu knjigu mog omiljenog pisca. Već me prve njegove rečenice uvode u taj poznati osjećaj: istodobna bliskost i uzbuđenje. Nakon pet stranica sretan sam kao malo dijete, i najradije bih izljubio sve svoje ukućane.

    Kad se stopiš s radošću pjesme ili nečeg drugog, tada proširi svoj duh i postigni jedinstvo s tom radošću.

    U gradskoj gužvi među mnogim indiferentnim licima odjednom ugledam poznato lice prijatelja. Osmjeh mi se sam od sebe širi licem a u mislima se već rađa neka šala.

    U času velike radosti izazvane susretom s prijateljem poslije dugo vremena, usredotoči se na to blaženstvo i stopi se s njim.

    Stari se ljuti na mene: prepirali smo se oko neke svakodnevne sitnice. Ali zaboravio se, pa me nešto priupitao. Ja se nasmijem, i on se tad sjeti da je ”ljut”. Pošalje me k vragu, neuspješno se pokušavajući ne nasmijati.

    U zoru se vraćam s noćne smjene. Mada je ljeto, jučerašnja je iznenadna bura pročistila zrak. Putem do kuće prolazim pored stabla višnje. Uberem plod, na njemu kap rose.

    Ljubav namiguje odsvuda.
    Ali ponajviše u samoj ljubavi.

    U času sjedinjenja sa ženom stapanje s njom izazvano je uzbuđenjem, a ushićenje je poput blaženstva brahmana: to ushićenje je ono najvlastitije.

    (izvorno objavljeno na ljeskanje.blog.hr: stapanje)

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s