…jer niman postole?

U pogledu svih znanosti, umjetnosti, vještina i obrta vrijedi uvjerenje da je potreban mnogostruk trud učenja i vježbanja da bi se ovladalo njima. Naprotiv se čini da u pogledu filosofije sada vlada predrasuda da ipak svatko umije neposredno filosofirati i prosuđivati filosofiju, jer mu je za to mjerilo njegov prirodni um. Dok, naprotiv, nije kadar da napravi cipele, kad bi dobio kožu i alat, premda ima oči i prste – kao da mu noga nije isto tako mjerilo za cipelu. (G. W. F. Hegel)


O filosofskim stvarima skoro svako smatra da je sposoban suditi. Dok je u znanostima priznato da su uslov njihovog razumijevanja učenje, školovanje, metoda, u pogledu filosofije svatko postavlja zahtjev da je bez daljeg sposoban njome se baviti i kazati svoju riječ. Vlastita ljudska narav, vlastita sudbina i vlastito iskustvo važe kao dovoljna pretpostavka. Taj zahtjev da filosofija bude pristupačna svakome mora se prihvatiti. I najzapleteniji putovi kojim idu stručnjaci u filosofiji imaju svoj smisao tek ako prodiru u ljudsku narav… (Karl Jaspers)


Ljudi tu i tamo kažu kako to i to nisu mogli prosuditi, nisu učili filosofiju. To je iritirajuća besmislica; jer pretpostavlja se kako je filosofija neka znanost i o njoj se govori kao, recimo, o medicini. – No može se kazati da ljudi koji nikada nisu obavljali neko filosofsko istraživanje, kao npr. većina matematičara, nisu opremljeni ispravnim gledalima za takvo istraživanje ili dokazivanje. Gotovo kao što onaj koji nije naučen u šumi tražiti cvijeće, bobice ili trave ne nalazi ih jer mu oči nisu za njih izoštrene i ne zna gdje ih naročito mora tražiti. Tako onaj tko je neuvježban u filosofiji prolazi mimo svih mjesta gdje teškoće leže skrivene pod travom, dok onaj tko je uvježban tamo zastane i osjeća da je tu teškoća, iako je još ne vidi. (Ludwig Wittgenstein)


No, može li se filosofija uopće učiti? Ako da, onda u svakom slučaju bitno drukčije no sve drugo pozitivno postojeće znanje. Filosofija i nije nekakav skup negdje postojećih, gotovih i za prenošenje i “usvajanje” podobnih znanja, pa bile njene istine, kako se obično mni, još ma kako općenite, nužne i “općevaljane”. Kant je jednom, takoreći u ime svih koji su neposredno sami iskusili posao pravog filosofiranja, bio upozorio na to da ono što se ne može tek tako, poput “filosofije”, učiti i naučavati jest upravo – sâmo filosofiranje. (Damir Barbarić)


Ne može se uopće zvati filosofom netko tko ne može filosofirati. Ali filosofiranje se dade učiti samo vježbom i samostalnom upotrebom uma. Kako bi se filosofija i trebala dati učiti? – Svaki filosofijski mislilac gradi, da tako kažemo, svoje vlastito djelo na razvalinama drugog. Ali nikada nije stvoreno jedno koje bi bilo stalno i postojano u svim svojim dijelovima. Stoga se filosofija ne može učiti već i iz tog razloga što ona još nije dana. (Immanuel Kant)


Uvijek iznova želimo reći što je zapravo filosofija, a tome nas nipošto ne vuče samo neodređenost njezinih predmeta. Možda je važnije to što filosofija sa svakim čovjekom započinje iznova. Stoga, kao što je kazao Kant, zapravo i ne možemo učiti filosofiju, nego samo filosofiranje.

Poenta je ove teze da moramo učiti nešto što se strogo uzevši uopće ne da naučiti, budući da to na koncu možemo činiti jedino mi sami. Nema tu ničega što bi drugi učinili ovako i baš ovako. ‘‘Naučiti filosofirati’‘ ne sastoji se u tome da korektno oponašamo ono što čini učitelj. ‘‘Filosofiranje’‘ o kojem govori Kant i do kojega je svakako već bilo i Sokratu, kada je svoje sugovornike pokušavao potaknuti na vlastito mišljenje, na koncu je jedino ono što činimo mi sami. Filosofirati, kao što je značilo u njemačkom jeziku u 18. stoljeću, nije dakle ništa drugo nego sam misliti. Filosof je samostalan mislilac par exellence. (Volker Gerhardt)


[K]ad je filosofiranje izrečeno, tad biva izloženo … onome bitnom stvarno krivom tumačenju u koje vulgarni razum silom zapada, time da sve što mu u susret dolazi kao filosofijski izrečeno propituje kao nešto postojeće, te to već unaprijed, pogotovo učini li se da je to nešto bitno, uzima na istoj razini kao i stvari kojima se svakodnevno bavi i ne misli na to, a niti može to razumjeti, da se ono čime se bavi filosofija otvara uopće samo u jednoj promjeni ljudskoga opstanka i iz te promjene. (Martin Heidegger)


Hegelov ‘‘savjet’‘: … tko želi učiti misliti mora početi misliti baš kao što onaj tko želi učiti plivati, mora skočiti u vodu. (Milivoj Solar)

Literatura:

  1. navod iz Vladimir Filipović, Klasični njemački idealizam (Filozofska hrestomatija, svezak 4.), Zagreb 1982., str. 277.-278., preveo: V. D. Sonnenfeld, izvornik: Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Phänomenologie des Geistes (1807.)
  2. navod prema: Karl Jaspers, Filozofija egzistencije/Uvod u filozofiju, Beograd 1967., str. 126., preveo: Ivan Ivanji, izvornik: Karl Jaspers, Einführung in die Philosophie (1953.), predavanja na radiju
  3. navod iz Milan Galović, Suvremena filozofija II. (Filozofska hrestomatija, svezak 8.), Zagreb 1996., str. 408., preveo: Filip Grgić, izvornik: Ludwig Wittgenstein, fragment iz rukopisne ostavštine (1937.), objavljen u Philosophische Bemerkungen, (1964), priredio Rush Rhees
  4. Damir Barbarić, Grčka filozofija (Filozofska hrestomatija, svezak 1.), Zagreb 1995., str. 8.
  5. navod iz Damir Barbarić, Filozofija njemačkog idealizma (Filozofska hrestomatija, svezak 6.), Zagreb 1998., str. 81., preveo: Damir Barbarić, izvornik: Immanuel Kant, Logik (1800)
  6. Volker Gerhardt, Samoodređenje: princip individualnosti, Zagreb 2003., str. 15., prevela: Darija Domić, izvornik: Volker Gerhardt, Selbdstbestimmung: Das Prinzip der Individualität (1999)
  7. navod iz Milan Galović, Suvremena filozofija II (Filozofska hrestomatija, svezak 8.), Zagreb 1996., preveo: Damir Barbarić, izvornik: Martin Heidegger, GA 29/30
  8. Milivoj Solar, Pogovor u Simon Blackburn, Poziv na misao,  Zagreb 2002., str. 138. (”savjet” se vjerojatno odnosi na Hegel, Enciklopedija §10.).

(najprije dijelom objavljeno na prvom izdanju bloga: … jer niman postole; potom višekratno nadopunjeno; završna inačica u Nagovor na filosofiju (prvi dio))

Oglasi

8 misli o “…jer niman postole?

      • Imati životnu filozofiju kao temelj nešto je što ima svatko. Čak ako to «imanje» i niječe, takvo nijekanje potječe opet od životne filozofije. U pozadini bilo koje životne filozofije nalazi se nagon za neponavljanjem grešaka, a greška je iskustvo o štetnom. Dakle, svatko želi biti mudar, nitko se mudar nije rodio pa je sasvim normalno da čini greške, ali ponavljanje grešaka (ponavljanje istog iskustva štete) nikog ne čini mudrim. Iz te pozicije ne podupirem žaljenje onih koji se smatraju «kvalificiranim» ljubiteljima mudrosti, ili kvalificiranim filozofima zbog «ulaženje u kvalificirani prostor» onih «nekvalificiranih». Naime, «cipela» i «noga» će se same prepoznati, a kako svatko ima životnu filozofiju, tako je kvalificiran izrađivati i popravljati vlasitu «cipelu». Ako takvu «cipelu» nudi nekom drugom, ne treba mu uzimati za zlo, čak ako «broj» ne odgovara. Zato mislim da je stalna i opetovana osuda «nekvalificiranih» ponavljanje greške koja ne čini mudrog, da, kako si i sam rekao, «cipelu» treba isprobati, a onda je ne nositi ako ne odgovara, no razmjenu «cipela» treba poticati, ne toliko zbog «cipela» koje su ionako potrošna roba, nego zbog iskustva tuđih «nogu». Na taj način, voli se onog drugog, a uskraćivanjem ljubavi gubi primatelj, ali tek posredno – na gubitku je prije svega davatelj koji se zakida na iskustvu ljubavi. Pozdrav, Davore.

        Sviđa mi se

      • Živio mi, planinaru! Naglasak je prije na vještini koja se stječe postolarenjem 🙂 nego li na preuzimanju nečijih konfekcijskih cipela. Zato ”niman postole”, jer svoje moram sam naći, tuđe ne pašu. Pa sam uz meni simpatično Hegelovo grintanje stavio i Jaspersa koji vjerujem kazuje isto što i ti.

        Sviđa mi se

    • Kužim, kužim, ja i Jaspers smo već sila :)))) No, nisu li (i) filozofske škole konfekcijske radionice ili čak industrija, pa se tu “noge” nužno prilagođavaju “cipeli”? Što je u odnosu na njih “tihi obrt” oblikovanja osobne filozofije?

      Sviđa mi se

  1. osobno se ne bih usudila ocjenjivati vrijednost neke filosofije ukoliko ne bih bila i dublje upoznata s njom, ukoliko tu cipelu ne bih isprobala i nosila je, zaradila žuljeve… dotičući se iskustva tuđih nogu, kako je to lijepo rekao planinar… kao vlastitog spoznajnog iskustva pa utoliko i njene vrijednosti, za mene. Tek tad, i samo u mjeri kojom ta filosofija pronalazi svoju potvrdu u mojoj svijesti ( a to se opet dotiče Jaspersa i njegovog: da i najzapleteniji putovi kojim idu stručnjaci u filosofiji imaju svoj smisao tek ako prodru u ljudsku prirodu ), mogla bih se postaviti nekim svojim kompetencijama… reći, isprobala sam te postole i nosila i moje iskustvo je takvo i takvo… Samo na osnovu izgleda, naime, ne bih se usudila govoriti o postolama jer sva bi istinitost takvog mog iskaza pala u vodu ako za njim ne bi stajalo i iskustvo proživljenoga, iskustvo prohodnosti u iskustveni svijet onih majstora što su svojim strpljivim i finim rukama načinili nešto što sam poželjela nositi, posegnula za tim… no, isto tako i sva istinitost mojih vlastitih formi, pokušaja da možda načinim neke vlastite staklene cipelice… raspala bi se već na dodir kad one ne bi bile točno po mjeri mojih stopala, mjeri puta koji sam njima prešla, bez obzira u kakvim cipelama.

    Sviđa mi se

  2. nipošto se ne suzdržavam izricati mišljenja ili ocjene neke, bilo koje, filozofije – jednostavno zato što svaka pretendira ili bi, logički, trebala biti usmjerena k objašnjavanju nečega čega sam ja integralni dio. stoga se uvijek osjećam pozvan

    Sviđa mi se

  3. Nekada sam vjerovao u filozofsku jednakost i filozofsko jedinstvo ljudi. Naravno, u smislu sklonosti filozofiranju, ne u smislu jednakosti u obrazovanosti ili u sposobnosti filozofiranja. Bio sam uvjeren da se filozofska pitanja nekako nameću sama od sebe i da je, u onom sokratovskom smislu, filozofski razgovor načelno moguć sa svakom osobom. Jasno, iskustvo me je natjeralo da revidiram to uvjerenje.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s