…jer niman postole?

U pogledu svih znanosti, umjetnosti, vještina i obrta vrijedi uvjerenje da je potreban mnogostruk trud učenja i vježbanja da bi se ovladalo njima. Naprotiv se čini da u pogledu filozofije sada vlada predrasuda da ipak svatko umije neposredno filozofirati i prosuđivati filozofiju, jer mu je za to mjerilo njegov prirodni um. Dok, naprotiv, nije kadar da napravi cipele, kad bi dobio kožu i alat, premda ima oči i prste – kao da mu noga nije isto tako mjerilo za cipelu. Čini se da se upravo nedostatak znanja i studija pretpostavlja za posjedovanje filozofije te da ona prestaje tamo gdje znanja i studij počinju. (G. W. F. Hegel)


U filozofskim stvarima gotovo se svatko smatra sposobnim za donošenje suda. Dok se priznaje da su u znanostima učenje, školovanje i metoda uvjet razumijevanja, u odnosu na filozofiju ističe se zahtjev da se naprosto bude u njoj i da se kadro sudjelovati u razgovoru. Vlastita čovjekov bitak, vlastita sudbina i vlastito iskustvo važe kao dovoljna pretpostavka.

Mora se priznati taj zahtjev za pristupačnošću filozofije svakome. Najnaporniji putovi filozofije, kojima hode filozofski strukovnjaci, svoj smisao imaju tek ako prodiru u čovjekov bitak koji je određen time kako on postaje svjestan bitka i u njemu sebe samoga. (Karl Jaspers)


Krates je sjedio u postolarevoj radnji i naglas čitao Aristotelov Nagovor na filosofiju kojega je on napisao za Temisa, ciparskog kralja. U njemu kaže da nitko drugi ne bi imao veće dobrobiti od bivanja filosofom, jer je imao golemo bogatstvo pa je mogao potrošiti novca na to, a ipak zadržati svoj ugled netaknutim. … Dok je Krates čitao, postolar je bio pozoran, mada je cijelo vrijeme nastavio sa svojim šivanjem. Krates mu reče: “Izgleda mi, Filišče, da bih trebao napisati Nagovor za tebe, budući da vidim kako imaš više sklonosti da budeš filosof nego čovjek kojemu je pisao Aristotel.” (Stobej)


Simon je bio građanin Atene i postolar. Kad bi Sokrat došao u njegovu radionicu i počeo razgovarati, bilježio je sve čega se sjeća. … On je prvi, tako nam kažu, koji je uveo sokratovske dijaloge kao oblik razgovora. Kad je Periklo obećao da će ga uzdržavati i pozvao ga da dođe k njemu, odgovor je bio: neću napustiti slobodu govora [“pareziju”, parrhesia] zbog novca. (Diogen Laertije)


Rano ujutro, prije nego bi započeo sa svojim postolarskim poslom, i kasno navečer kad bi završio, Böhme je pisao…

U pismu prijatelju … Hegel toplo zahvaljuje na poklonu: izdanju djela Jacoba Böhmea, za koje kaže da mu je vrlo vrijedno budući da do tad nije posjedovao njegove spise. Potom dodaje:

Böhmeova mi je teosofija uvijek izgledala kao jedan od najznamenitijih pokušaja jednog dubokog mada neobrazovanog čovjeka da dohvati najsvojstveniju narav apsolutnog postojanja. Za Njemačku je on od osobitog interesa kao prvi stvarno njemački filosof. Uzevši u obzir mogućnosti njegova doba i malen stupanj uvježbanosti u apstraktnom mišljenju, vrhunski se trudi dovesti u formu pojma duboki spekulativni element koji je počivao u njegovoj imaginaciji, te radi na uobičajenom poimanju tako da ono dopusti izražavanje spekulativnog elementa u njemu.

Posvuda u svojim djelima Hegel je priznavao dug spram Böhmea i govorio, kao i ovdje, o njegovoj duboko spekulativnoj misli. Posvetio je dvadeset ili trideset stranica svoje Povijesti filosofije Böhmeovom životu i nauku, gdje piše uz žarko zanimanje o Böhmeovim borbama da primjereno izrazi Ideju. (Elizabeth S. Haldane)


Ali kao što ne trebamo biti postolari da bismo znali pristaju li nam cipele, isto tako ne trebamo biti profesionalci da bismo stekli znanje o stvarima od općeg interesa. (G. W. F. Hegel)


Ljudi tu i tamo kažu kako to i to nisu mogli prosuditi, nisu učili filozofiju. To je iritirajuća besmislica; jer pretpostavlja se kako je filozofija neka znanost i o njoj se govori kao, recimo, o medicini. – No može se kazati da ljudi koji nikada nisu obavljali neko filozofsko istraživanje, kao npr. većina matematičara, nisu opremljeni ispravnim gledalima za takvo istraživanje ili dokazivanje. Gotovo kao što onaj koji nije naučen u šumi tražiti cvijeće, bobice ili trave ne nalazi ih jer mu oči nisu za njih izoštrene i ne zna gdje ih naročito mora tražiti. Tako onaj tko je neuvježban u filozofiji prolazi mimo svih mjesta gdje teškoće leže skrivene pod travom, dok onaj tko je uvježban tamo zastane i osjeća da je tu teškoća, iako je još ne vidi. (Ludwig Wittgenstein)


Hegelov ‘‘savjet’‘: … tko želi učiti misliti mora početi misliti baš kao što onaj tko želi učiti plivati, mora skočiti u vodu. (Milivoj Solar)

Literatura:

  1. navod iz Vladimir Filipović, Klasični njemački idealizam (Filozofska hrestomatija, svezak 4.), Zagreb 1982., str. 277.-278., preveo: V. D. Sonnenfeld, izvornik: Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Phänomenologie des Geistes (1807.)
  2. navod iz Karl Jaspers, Uvod u filozofiju, Zagreb 2012., str. 10., preveo: Željko Pavić, izvornik: Karl Jaspers, Einführung in die Philosophie (1953.), predavanja na radiju
  3. navod iz Stobaeus 4.32.21, preveo s engleskog: ja
  4. navod iz Diogenes Laertius §2.122-3, preveo s engleskog: ja
  5. navod iz Elizabeth S. Haldane, Jacob Böhme and his Relation to Hegel, članak iz 1897., link, preveo: ja
  6. navod iz G. W. F. Hegel, Osnovne crte filozofije prava, §215. (dodatak)
  7. navod iz Milan Galović, Suvremena filozofija II. (Filozofska hrestomatija, svezak 8.), Zagreb 1996., str. 408., preveo: Filip Grgić, izvornik: Ludwig Wittgenstein, fragment iz rukopisne ostavštine (1937.), objavljen u Philosophische Bemerkungen, (1964), priredio Rush Rhees
  8. Milivoj Solar, Pogovor u Simon Blackburn, Poziv na misao,  Zagreb 2002., str. 138. (”savjet” se vjerojatno odnosi na Hegel, Enciklopedija §10.).

Usporedi i moju vježbu uz gornje ulomke: majstor i filosof?

9 misli o “…jer niman postole?

      • Imati životnu filozofiju kao temelj nešto je što ima svatko. Čak ako to «imanje» i niječe, takvo nijekanje potječe opet od životne filozofije. U pozadini bilo koje životne filozofije nalazi se nagon za neponavljanjem grešaka, a greška je iskustvo o štetnom. Dakle, svatko želi biti mudar, nitko se mudar nije rodio pa je sasvim normalno da čini greške, ali ponavljanje grešaka (ponavljanje istog iskustva štete) nikog ne čini mudrim. Iz te pozicije ne podupirem žaljenje onih koji se smatraju «kvalificiranim» ljubiteljima mudrosti, ili kvalificiranim filozofima zbog «ulaženje u kvalificirani prostor» onih «nekvalificiranih». Naime, «cipela» i «noga» će se same prepoznati, a kako svatko ima životnu filozofiju, tako je kvalificiran izrađivati i popravljati vlasitu «cipelu». Ako takvu «cipelu» nudi nekom drugom, ne treba mu uzimati za zlo, čak ako «broj» ne odgovara. Zato mislim da je stalna i opetovana osuda «nekvalificiranih» ponavljanje greške koja ne čini mudrog, da, kako si i sam rekao, «cipelu» treba isprobati, a onda je ne nositi ako ne odgovara, no razmjenu «cipela» treba poticati, ne toliko zbog «cipela» koje su ionako potrošna roba, nego zbog iskustva tuđih «nogu». Na taj način, voli se onog drugog, a uskraćivanjem ljubavi gubi primatelj, ali tek posredno – na gubitku je prije svega davatelj koji se zakida na iskustvu ljubavi. Pozdrav, Davore.

        Sviđa mi se

      • Živio mi, planinaru! Naglasak je prije na vještini koja se stječe postolarenjem 🙂 nego li na preuzimanju nečijih konfekcijskih cipela. Zato ”niman postole”, jer svoje moram sam naći, tuđe ne pašu. Pa sam uz meni simpatično Hegelovo grintanje stavio i Jaspersa koji vjerujem kazuje isto što i ti.

        Sviđa mi se

    • Kužim, kužim, ja i Jaspers smo već sila :)))) No, nisu li (i) filozofske škole konfekcijske radionice ili čak industrija, pa se tu “noge” nužno prilagođavaju “cipeli”? Što je u odnosu na njih “tihi obrt” oblikovanja osobne filozofije?

      Sviđa mi se

  1. osobno se ne bih usudila ocjenjivati vrijednost neke filosofije ukoliko ne bih bila i dublje upoznata s njom, ukoliko tu cipelu ne bih isprobala i nosila je, zaradila žuljeve… dotičući se iskustva tuđih nogu, kako je to lijepo rekao planinar… kao vlastitog spoznajnog iskustva pa utoliko i njene vrijednosti, za mene. Tek tad, i samo u mjeri kojom ta filosofija pronalazi svoju potvrdu u mojoj svijesti ( a to se opet dotiče Jaspersa i njegovog: da i najzapleteniji putovi kojim idu stručnjaci u filosofiji imaju svoj smisao tek ako prodru u ljudsku prirodu ), mogla bih se postaviti nekim svojim kompetencijama… reći, isprobala sam te postole i nosila i moje iskustvo je takvo i takvo… Samo na osnovu izgleda, naime, ne bih se usudila govoriti o postolama jer sva bi istinitost takvog mog iskaza pala u vodu ako za njim ne bi stajalo i iskustvo proživljenoga, iskustvo prohodnosti u iskustveni svijet onih majstora što su svojim strpljivim i finim rukama načinili nešto što sam poželjela nositi, posegnula za tim… no, isto tako i sva istinitost mojih vlastitih formi, pokušaja da možda načinim neke vlastite staklene cipelice… raspala bi se već na dodir kad one ne bi bile točno po mjeri mojih stopala, mjeri puta koji sam njima prešla, bez obzira u kakvim cipelama.

    Sviđa mi se

  2. nipošto se ne suzdržavam izricati mišljenja ili ocjene neke, bilo koje, filozofije – jednostavno zato što svaka pretendira ili bi, logički, trebala biti usmjerena k objašnjavanju nečega čega sam ja integralni dio. stoga se uvijek osjećam pozvan

    Sviđa mi se

  3. Nekada sam vjerovao u filozofsku jednakost i filozofsko jedinstvo ljudi. Naravno, u smislu sklonosti filozofiranju, ne u smislu jednakosti u obrazovanosti ili u sposobnosti filozofiranja. Bio sam uvjeren da se filozofska pitanja nekako nameću sama od sebe i da je, u onom sokratovskom smislu, filozofski razgovor načelno moguć sa svakom osobom. Jasno, iskustvo me je natjeralo da revidiram to uvjerenje.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s