može li se učiti filosofiju? (ulomci I. Kanta, D. Barbarića i V. Gerhardta)

Tek onaj tko je iskustvom i bitnim znanjem daleko dospio može uopće započeti s istinskim učenjem. … No, može li se ona [filosofija] uopće učiti? Ako da, onda u svakom slučaju bitno drukčije no sve drugo pozitivno postojeće znanje. Filozofija i nije nekakav skup negdje postojećih, gotovih i za prenošenje i “usvajanje” podobnih znanja, pa bile njene istine, kako se obično mni, još ma kako općenite, nužne i “općevaljane”. Kant je jednom, takoreći u ime svih koji su neposredno sami iskusili posao pravog filozofiranja, bio upozorio na to da ono što se ne može tek tako, poput “filozofije”, učiti i naučavati jest upravo – sâmo filozofiranje.

ulomak iz Damir Barbarić, Grčka filozofija (Filozofska hrestomatija, svezak 1.), Zagreb 1995., str. 8.


Uvijek iznova želimo reći što je zapravo filozofija, a tome nas nipošto ne vuče samo neodređenost njezinih predmeta. Možda je važnije to što filozofija sa svakim čovjekom započinje iznova. Stoga, kao što je kazao Kant, zapravo i ne možemo učiti filozofiju, nego samo filozofiranje.

Poenta je ove teze da moramo učiti nešto što se strogo uzevši uopće ne da naučiti, budući da to na koncu možemo činiti jedino mi sami. Nema tu ničega što bi drugi učinili ovako i baš ovako. ‘‘Naučiti filozofirati’‘ ne sastoji se u tome da korektno oponašamo ono što čini učitelj. ‘‘Filozofiranje’‘ o kojem govori Kant i do kojega je svakako već bilo i Sokratu, kada je svoje sugovornike pokušavao potaknuti na vlastito mišljenje, na koncu je jedino ono što činimo mi sami. Filozofirati, kao što je značilo u njemačkom jeziku u 18. stoljeću, nije dakle ništa drugo nego sam misliti. Filozof je samostalan mislilac par exellence.

ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje: princip individualnosti, Zagreb 2003., str. 15., prevela: Darija Domić, izvornik: Volker Gerhardt, Selbstbestimmung: Das Prinzip der Individualität (1999)


Katkad je teško objasniti što se pod nekom znanošću razumijeva. Ali znanost dobiva na preciznosti ustanovljenjem njezina određena pojma, a time se i sprečava toliko pogrešaka … koje se inače ušuljavaju onda kad se znanost još ne može razlikovati od onih znanosti koje su s njom srodne.

Prije nego što međutim pokušamo dati definiciju filozofije, moramo istražiti karakter samih različitih spoznaja, te, budući da filozofijske spoznaje pripadaju spoznajama uma, osobito objasniti što treba razumjeti pod ovima posljednjima.

Spoznaje uma stavljaju se nasuprot historijskih spoznaja. Prve su spoznaje iz principa (ex principiis); a druge su spoznaje iz danosti (ex datis). – No neka spoznaja može nastati iz uma, a unatoč tomu biti historijskom; kao kad na primjer puki literat uči proizvode tuđega uma: tad je njegova spoznaja takvih umskih proizvoda puko historijska. …

Kod nekih je racionalnih spoznaja štetno znati ih puko historijski, kod drugih je naprotiv to svejedno. Tako primjerice brodar pravila upravljanja brodom zna historijski, iz svojih tabela; i to mu je dovoljno. Ali zna li pravnik pravnu nauku tek historijski posve je nepodoban za pravoga suca, a još više za zakonodavca.

Iz navedene razlike … očigledno je i to da se filozofiju u stanovitom smislu može učiti, i onda ako se ne može sam filozofirati. Onaj tko hoće zapravo postati filozofom mora se uvježbavati u slobodnoj, a ne puko oponašajućoj i takoreći mehaničkoj upotrebi svojega uma. …

[B]ez znanja neće se nikad postati filozofom, ali ni jedino znanja neće nikad sačinjavati filozofa, ukoliko ne pridođe svrhovito povezivanje svih spoznaja i umješnosti u jedinstvo, te uvid u njihovo slaganje sa najvišim svrhama ljudskoga uma.

Ne može se uopće zvati filozofom netko tko ne može filozofirati. Ali filozofiranje se dade učiti samo vježbom i samostalnom upotrebom uma.

Kako bi se zapravo filozofija i trebala dati učiti? – Svaki filozofijski mislilac gradi, da tako kažemo, svoje djelo na razvalinama drugog. Ali nikada nije stvoreno jedno koje bi bilo stalno i postojano u svim svojim dijelovima. Stoga se filozofija ne može učiti već i iz tog razloga što ona još nije dana. No i ako se pretpostavi da filozofija zbilja postoji: ipak nitko tko bi je i naučio ne bi mogao reći da je filozof; jer njegovo bi znanje o tomu bilo ipak svagda samo subjektivno-historijsko.

U matematici stvar stoji drugačije. Ta se znanost zacijelo u nekoj mjeri da naučiti; jer su dokazi tu tako evidentni da svatko može biti time uvjeren; nju se također zbog njene evidentnosti može gotovo kao neki izvjestan i postojan nauk zadržati u sjećanju.

Onaj tko hoće učiti filozofirati taj naprotiv sve sustave filozofije smije promatrati tek kao povijest upotrebe uma i kao objekte za vježbanje svojega filozofijskoga talenta.

Istinski filozof mora dakle kao samomislilac, slobodno i samostalno upotrebljavati svoj um, a ne ropski oponašati. Ali ne ni … takvom upotrebom uma koja svrhu ima samo u tomu da spoznajama dade privid istine i mudrosti. To je posao pukog sofiste; dok je posve nespojivo s dostojanstvom filozofa, kao znalca i učitelja mudrosti.

Onoga tko mrzi znanost, a utoliko više ljubi mudrost, naziva se mizologom. Mizologija obično proizlazi iz praznine od znanstvenih spoznaja i stanovite s time povezane vrste sujete. No u grešku mizologije padaju ponekad i oni koji su se u početku na znanosti bacili s velikom revnošću i srećom, a na kraju nisu u cjelokupnom svojem znanju našli nikakva zadovoljstva.

Filozofija je jedina znanost koja nam zna pribaviti tu unutarnju zadovoljštinu; jer ona takoreći zatvara znanstveni krug, i tek njome onda i znanosti dobivaju red i svezu.

Trebat ćemo dakle, u svrhu vježbe u samomišljenju ili filozofiranju, na metodu naše upotrebe razuma gledati više nego na same stavove do kojih smo njome dospjeli.

ulomak iz Immanuel Kant, Logika, u Filozofija njemačkog idealizma, ur: Damir Barbarić, 1998., str. 78.-82., preveo: Damir Barbarić, izvornik: Immanuel Kants Logik (1800), zapisi s predavanja


Knjigu se može nabaviti u knjižarama i kod nakladnika: Školska knjiga

061323

Jedna misao o “može li se učiti filosofiju? (ulomci I. Kanta, D. Barbarića i V. Gerhardta)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s