nije li pitanje i to što filosofija započinje s nama? (ulomci iz Martin Heidegger, Uvod u metafiziku, i Eugen Fink, Uvod u filozofiju)

[O]d filosofije ”ne ispada ništa”; ”sa njom se ništa ne može početi”. Oba ta tek-tako-pričanja koja su u opticaju naročito u krugovima nastavnika i naučnih istraživača, izraz su konstatacija koje su neosporno točne. Ko, njima nasuprot, pokušava da dokaže da konačno ipak ”nešto ispada”, taj samo proširuje i učvršćuje vladajuće pogrešno tumačenje koje se sastoji u predubeđenju da se filosofija može ocenjivati prema svakidašnjim merilima po kojima se inače sudi, recimo, o korisnosti bicikala ili delotvornosti lekovitih banja.

To je sasvim tačno i u najboljem redu: ”sa filosofijom se ne može ništa ne početi”. Naopako je samo misliti da time sud o filosofiji završava. Dolazi, naime, još jedan mali nadodatak u obliku protivpitanja: da li, ako već mi ne možemo sa njom ništa da počnemo, filosofija na kraju ne počinje nešto sa nama, pod pretpostavkom da se mi u nju upuštamo.

ulomak iz: Martin Hajdeger, Uvod u metafiziku, Beograd 1976., str. 30., preveo: Vlastimir Đaković, izvornik: Martin Heidegger, Einführung in Metaphysik (1953.), predavanja iz 1935.


Uvod u filosofiju nikad ne može preskočiti problem početka, koji nije samo metodski nego i egzistencijalni problem: pitanje koje ide do u korijen našeg ljudskog bitka. Radi li se dakle tek samo o tome da li i kako ulazimo u filosofiju, da li i kako nalazimo put, ispravan pristup? Kako je započinjemo? Nije li pitanje i to što filosofija započinje s nama? Zahvaća li ona nas, ili nas ostavlja na miru? Pripada li ona nama, našoj dosjetci, našoj oštroumnosti – ili nas pokreće kao dobačena sudbina, stavlja u pokret u našoj najdubljoj unutarnjosti? Uvod u filosofiju je tad uvođenje filosofiranja kao životnoga gibanja u temelju naše egzistencije.

Na pitanje o motivaciji, o poticaju tog gibanja ne može se odgovoriti iz okružja ”korisnoga” i probitačnoga”. Ne iz okružja čovjeku već otprije otvorene praktične iskoristivosti znanja. Filosofija ne koristi baš ništa. Naprotiv, ona čovjeka udaljuje od važnosti svakidašnjice u kojoj se nalaze njegove dužnosti, patnje i radosti, remeti ga u sigurnosti njegova ophođenja sa stvarima svijeta, baca ga u bezdan upitnosti i, dođe li do toga, pribavlja mu znanje s kojim ne može ništa započeti. Zašto čovjek filosofira? Pitanje o ”koristi ili šteti filosofije za život” već je nebitnim postalo tamo gdje filosofija uopće iskrsava kao pitanje. (…)

A ipak filosofija kao slućena mogućnost, kao anticipacija koja samu sebe ne razumije, uznemirujući i vabeći prodire u prirodno tu-bivanje čovjeka, u nekoj lebdećoj i skoro neshvatljivoj neodređenosti: kao ono zagonetno nezadovoljstvo postojećim, kao čežnja za cjelinom, kao težnja iz konačnoga u beskonačno i bezuvjetno, kao patnja zbog nerazumljivosti svijeta. ”Filosofija je zapravo čežnja za zavičajem – poriv da se svugdje bude kod kuće”, kaže Novalis. U platonskim se mitovima filosofski poriv u entuzijastičkoj zahvaćenosti izriče u velikim slikama. I Aristotel imenuje melankoliju raspoloženjem filosofije – ne melankoliju iz bolesti, nego melankoliju koja postoji po prirodi. Ako je naslućivanje filosofije najprije prisutno na način raspoloženja, neke čežnje koja nama ovladava da izađemo iz svijeta običnog života, tada u tome nije različito od temeljnog raspoloženja religije; to je još nerazlučena takozvana ”metafizička potreba”, koja kao takva stvara religiju, umjetnost i filosofiju. (…)

Slutnja filosofije … je slutnja nekog znanja, nutarnji nabačaj prema tom nepoznatom znanju koje nas privlači kao skrivena mogućnost najvišeg biti znajućim.

ulomak iz: Eugen Fink, Uvod u filozofiju, Zagreb 1998., str. 17. – 18. i 24. – 25., prevela: Božica Zenko, izvornik: Eugen Fink, Einleitung in die Philosophie (1985.), predavanja u Freiburgu (1946.)

(najprije objavljeno na prvom izdanju bloga: Nije li pitanje i to što filosofija započinje s nama?)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s