tri tipa ljudi? (ulomci Heraklida iz Ponta i Andree W. Nightingale)

Leon je, diveći se njegovom geniju i elokvenciji, ispitivao Pitagoru o njegovom umijeću; on mu je, pak, odgovorio kako nije majstor nikakva umijeća, nego filosof. Čudeći se toj novoj riječi, Leon upita tko su filosofi i po čemu se oni razlikuju od ostalih.  Ida bi mu objasnio što ona znači Pitagora je upotrijebio poredbu koja je postala slavna. Život je, rekao je on, poput okupljanja na Olimpijskim svečanostima, na koje ljudi hrle iz tri motiva: natjecati se za slavu krune; kupovati ili prodavati; ili jednostavno kao gledatelji. Tako je i u životu… neki ulaze u službu slave a drugi novca, no najbolji je izbor onih koji provode svoje vrijeme u kontempliranju o prirodi, kao ljubitelji mudrosti, odnosno filosofi. (Heraklid iz Ponta, prema Ciceronu)


Kako su filosofi iz četvrtog stoljeća [pr. Kr.] pojmili “teorijsku” mudrost i definirali je kao intelektualnu praksu? Središnja metafora korištena u filosofskoj književnosti tog razdoblja bila je motrenje na vjerskoj svetkovini. Nalazimo izvrstan primjer filosofske upotrebe ove metafore u fragmentu Heraklida iz Ponta (koji je bio član Platonove Akademije), kojega sažima Ciceron. U tom odlomku Heraklid povlači eksplicitnu paralelu između theorosa na Olimpijskim igrama i filosofskog teoretika koji razmatra “prirodu stvari” … Heraklid tvrdi da je aktivnost kontemplativnog “gledanja” nezainteresirana, plemenita i slobodna: filosofski teoretik se bavi kontemplacijom metafizičkih realnosti radi nje same.

Aristotel koristi istu tu “sliku svetkovine” u svome popularizatorskom dijalogu Nagovor na filosofiju:

Β 44 Nije stoga nimalo neobično ako se razboritost ne pokazuje ni korisnom ni probitačnom. Ni ne tvrdimo za nju da je probitačna nego da je dobra, i nju ne treba izabirati radi nečeg drugog nego radi nje same. Kao što u Olimpiju odlazimo samo radi gledanja, makar iz njega ništa više ne slijedilo (samo promatranje vrijedi više od gomile novca); kao što Dionizije promatramo ne s namjerom da nešto dobijemo od glumaca već im štogod i pridodamo; kao što bismo mnoge druge prizore pretpostavili gomili novaca — tako i motrenje univerzuma treba cijeniti više od svih prividno korisnih stvari. Pa neće valjda biti da s velikom ozbiljnošću treba kretati na put da bi se vidjeli ljudi koji opona­šaju žene i robove, koji se bore i trče, a ne misliti pri tom na to da prirodu onoga što postoji i zbilju treba motriti bez naknade.

Aristotel ovdje uspoređuje filosofskog “teoretika” s theorosom koji ide na svetkovinu kako bi vidjeli dramska, muzička ili atletska natjecanja. Naglašava da obojica to čine “radi motrenja”, a ne radi profita ili dobitak, iako jasno uzdiže filosofskog teoretika iznad običnog theorosa (koji motri inferiorne spektakle drame i atletike). Filosofski theorosi motre “prirodu onoga što postoji i zbilju”, i nastoje oko toga kao svrhe samome sebi, a ne radi svrsishodnih, utilitarističkih ciljeva. Iz toga razloga filosofska theoria nije “korisna niti probitačna” i ne nudi nikakvu “naknadu” ili plaću u vanjskom svijetu – nego je to potpuno slobodna i dokona djelatnost. …

Kao što pokazuju ovi odlomci, Heraklid i Aristotel definiraju theoria u suprotnosti s praktičnim aktivnostima: kontemplacija je bila suprotstavljena gospodarskim transakcijama ili političkim poslovima. … Konstrukcija te suprotnosti između kontemplacije i djelovanja dovela je do razlikovanja između teoretskog i praktičnog (ili političkog) života, te do pitanja ima li theoria ikakvu primjenu u praktičnom području. … Neki mislioci toga razdoblja, skloniji tradicionalnim poimanjima mudrosti, odavali su počast životu praktične i političke “kreposti”; drugi su veličali život koji kombinira kontemplativne i političke aktivnosti; treći su vrednovali čisto kontemplativni život.

ulomak iz Andrea Wilson Nightingale, Spectacles of  Truth in Classical Greek Philosophy, 2004., str. 17.-18., link, preveo: ja 


(ulomak Heraklida iz Ponta najprije objavljen na prvome izdanju bloga: gune?)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s