tri tipa ljudi? (ulomci Heraklida iz Ponta i Andree W. Nightingale)

Leon je, diveći se njegovom geniju i elokvenciji, ispitivao Pitagoru o njegovom umijeću; on mu je, pak, odgovorio kako nije majstor nikakva umijeća, nego filosof. Čudeći se toj novoj riječi, Leon upita tko su filosofi i po čemu se oni razlikuju od ostalih.  I da bi mu objasnio što ona znači Pitagora je upotrijebio poredbu koja je postala slavna. Život je, rekao je on, poput okupljanja na Olimpijskim svečanostima, na koje ljudi hrle iz tri motiva: natjecati se za slavu krune; kupovati ili prodavati; ili jednostavno kao gledatelji. Tako je i u životu… neki ulaze u službu slave a drugi novca, no najbolji je izbor onih koji provode svoje vrijeme u kontempliranju o prirodi, kao ljubitelji mudrosti, odnosno filosofi. (Heraklid iz Ponta, prema Ciceronu)


Kako su filosofi iz četvrtog stoljeća [pr. Kr.] pojmili “teorijsku” mudrost i definirali je kao intelektualnu praksu? Središnja metafora korištena u filosofskoj književnosti tog razdoblja bila je motrenje na vjerskoj svetkovini. Nalazimo izvrstan primjer filosofske upotrebe ove metafore u fragmentu Heraklida iz Ponta (koji je bio član Platonove Akademije), kojega sažima Ciceron. U tom odlomku Heraklid povlači eksplicitnu paralelu između theorosa na Olimpijskim igrama i filosofskog teoretika koji razmatra “prirodu stvari” … Heraklid tvrdi da je aktivnost kontemplativnog “gledanja” nezainteresirana, plemenita i slobodna: filosofski teoretik se bavi kontemplacijom metafizičkih realnosti radi nje same.

Aristotel koristi istu tu “sliku svetkovine” u svome popularizatorskom dijalogu Nagovor na filosofiju:

Β 44 Nije stoga nimalo neobično ako se razboritost ne pokazuje ni korisnom ni probitačnom. Ni ne tvrdimo za nju da je probitačna nego da je dobra, i nju ne treba izabirati radi nečeg drugog nego radi nje same. Kao što u Olimpiju odlazimo samo radi gledanja, makar iz njega ništa više ne slijedilo (samo promatranje vrijedi više od gomile novca); kao što Dionizije promatramo ne s namjerom da nešto dobijemo od glumaca već im štogod i pridodamo; kao što bismo mnoge druge prizore pretpostavili gomili novaca — tako i motrenje univerzuma treba cijeniti više od svih prividno korisnih stvari. Pa neće valjda biti da s velikom ozbiljnošću treba kretati na put da bi se vidjeli ljudi koji opona­šaju žene i robove, koji se bore i trče, a ne misliti pri tom na to da prirodu onoga što postoji i zbilju treba motriti bez naknade.

Aristotel ovdje uspoređuje filosofskog “teoretika” s theorosom koji ide na svetkovinu kako bi vidjeli dramska, muzička ili atletska natjecanja. Naglašava da obojica to čine “radi motrenja”, a ne radi profita ili dobitka, iako jasno uzdiže filosofskog teoretika iznad običnog theorosa (koji motri inferiorne spektakle drame i atletike). Filosofski theorosi motre “prirodu onoga što postoji i zbilju”, i nastoje oko toga kao svrhe samome sebi, a ne radi svrsishodnih, utilitarističkih ciljeva. Iz toga razloga filosofska theoria nije “korisna niti probitačna” i ne nudi nikakvu “naknadu” ili plaću u vanjskom svijetu – nego je to potpuno slobodna i dokona djelatnost. …

Kao što pokazuju ovi odlomci, Heraklid i Aristotel definiraju theoria u suprotnosti s praktičnim aktivnostima: kontemplacija je bila suprotstavljena gospodarskim transakcijama ili političkim poslovima. … Konstrukcija te suprotnosti između kontemplacije i djelovanja dovela je do razlikovanja između teoretskog i praktičnog (ili političkog) života, te do pitanja ima li theoria ikakvu primjenu u praktičnom području. … Neki mislioci toga razdoblja, skloniji tradicionalnim poimanjima mudrosti, odavali su počast životu praktične i političke “kreposti”; drugi su veličali život koji kombinira kontemplativne i političke aktivnosti; treći su vrednovali čisto kontemplativni život.

ulomak iz Andrea Wilson Nightingale, Spectacles of  Truth in Classical Greek Philosophy, 2004., str. 17.-18., link, preveo: ja 


(ulomak Heraklida iz Ponta najprije objavljen na prvome izdanju bloga: gune?)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s