Kina: muzika i red svijeta? (ulomci Karla Jaspersa i Erice Fox Brindley)

U muzici je Konfucije, zajedno sa zakonima ponašanja, video vaspitni faktor prvog reda. Duh zajednice se određuje putem muzike koja se sluša; duh pojedinca nalazi ovde motive koji dovode u red njegov život. Zato mora da potpomaže, odnosno zabranjuje muziku:

Treba prihvatiti Šan-muziku sa njenim ritmovima, a zabraniti Džu-muziku, jer joj je zvuk raskalašan. …

Onaj ko razume muziku, taj time doseže tajne morala.

Najuzvišenije muzika je uvek lagana, a najviši moral uklanja prepirku.

U vidljivom svetu vladaju muzika i moral; u nevidljivom vladaju duhovi i bogovi.

Smušena muzika, – i narod će postati raskalašan… Snaga razularenog zadovoljstva time se izaziva, uništava se duhovna snaga mira i harmonije.

Kada se čuju tonovi pohvalnih pesama, širi se volja i smisao.

ulomak iz Karl Jaspers, Sokrat, Buda, Konfucije, Isus, Beograd 1980., str. 172., preveo: Slobodan Grubačić, izvornik: Karl Jaspers, Die maßgebenden Menschen: Sokrates, Buddha, Konfuzius, Jesus (1957)


Umjesto starijih vizija duhovnih predaka i prirodnih božanstava koji antropomorfno međudjeluju s ljudima, negdje u četvrtom stoljeću prije Krista izniknula je jedna nova, sustavnija kosmologija. Prema toj novovrsnoj religijskoj viziji, svijet se urušava u qi – životnu snagu svemira – koja se može očitovati u mnoštvo kvaliteta, od kojih se većina ponekad svodila na osnovni par yin (sjenovitih, tamnih) i yang (sunčanih, svijetlih) značajki i funkcija. Najvažnije je da se qi u svijetu ne ponaša poput ljudi s proizvoljnim htijenjima i različitim osobnostima, nego prema uzročnim principima koji su i razumljivi i donekle predvidljivi.

Dodavanje kosmologija zasnovanih na qi-u imalo je dubok utjecaj na gotovo svaki vid života. U pogledu muzike, utjecaj je bio senzacionalan, jer se muzika smatrala ključnim sastojkom koji vladarima omogućuje pravilnu konfiguraciju qi-a potrebnu za uspostavljanje kosmičkog i državnog poretka u svijetu. … Kao ono što definira ispravnu, moralnu vladavinu, muzika služi kao legitimno sredstvo za određivanje i pomaganje vladarovom moralnom kultiviranju i stupnju prosvijetljenog vladanja. Prema tome, čin izvođenja glazbe ili njezino izvođenje tijekom rituala nije samo važan za državu. … [O] muzici se govori apstraktnije – i kao o obrazovnom sredstvu i kao o pokazatelju moralne vrline, što je zauzvrat preduvjet redu države. …

Stoga, kada svira [primjerena] muzika, volja postaje jasna, a kad se njeguju obredi, ponašanje postaje zrelo. Uši i oči su pronicljivi i svijetli; energija je skladna i uravnotežena. [To] mijenja običaje i manire, [tako da] je sve pod nebom mirno, a lijepo i dobro zauzvrat [rađaju] radost.

Xunzi ovdje govori ne samo o vidovima ljudskog tijela, nego također jasno pokazuje kako će muzika naravno upraviti običaje države i donijeti mir svijetu…; ona je sama odgovorna za donošenje mira i estetskog/moralnog zadovoljstva ljudima. …

Nije da propale države i narodi u nemilosti nemaju uopće muziku, nego njihova muzika ne donosi radost. … Muzika kaotičnog doba je poput ovoga: kad vladar i ministri nisu na svom pravom mjestu, kad otac i sin ne vrše svoje prave dužnosti, kad muž i žena ne održavaju pravu vezu, ljudi stenju i uzdišu – ali kako se to može smatrati muzikom?

Lošu muziku ne valja niti smatrati muzikom budući da ne ispunjava njenu temeljnu svhru: proizvesti istinski osjećaj užitka i zadovoljstva u ljudima. Ta muzika vlada tijekom razdoblja društvenog kaosa, kad ljudski odnosi gube svoje utemeljenje u normativnim obrascima kosmosa. … Nisu tada jedino države i vladari ugrožena bića: cijele dinastije, ere, doista ništa manje od ljudskog odnosa spram kosmosa je u opasnosti. Kaotična muzika je povezana s kaotičnim dobima, baš kao i s kaotičnim državama. Mada su ti zapisi slični ranijima utoliko što muziku razmatraju u odnosu spram uravnoteženosti i osjećanja, ipak se status muzike na presudan način nadogradio: muzika sad predstavlja … ključno oruđe usklađivanja ljudi i kosmosa. …

Već u četvrtom stoljeću prije Krista, rasprave su isprepletale muziku s moralnom logikom osobnog i političkog reda. Asocijacije su se povlačile između muzike, vladarevih nesputanih žudnji i društveno-političkog kaosa s jedne strane, i muzike, vladarevog smirenog srca/uma i društveno-političkog reda s druge. Takav način razmišljanja o muzici postao je čest u raspravama o usponu i padu država. … Muzika, sada povezana s idealnim kosmičkim djelovanjima, može pružiti ljudima – posebno vladarima – ključno sredstvo uključivanja sebe u složene ali uravnotežene ritmove čitave prirode.

ulomak iz Erica Fox Brindley, Music, Cosmology, and the Politics of Harmony in Early China, 2012., str. 30.-41., preveo: ja

Jedna misao o “Kina: muzika i red svijeta? (ulomci Karla Jaspersa i Erice Fox Brindley)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s