pojedinačna bit? (ulomak iz Saul Kripke, Imenovanje i nužnost)

Ovdje bih htio napomenuti da, prema mojemu mišljenju, … razmatranja … o tome ima li neki predmet bitna svojstva mogu biti ispravna samo ako uvidimo razliku između apriornosti i nužnosti. Bit bi se lako mogla otkriti empirijski. …

Bi li recimo Kraljica – bi li sama ta žena – mogla biti rođena od drugih roditelja nego su oni od kojih zapravo potječe? … Da ne kompliciramo previše oko toga što znači biti roditelj, pretpostavimo da su roditelji ljudi čije je tjelesno tkivo izvor biološke sperme i jajašca. Stavimo na stranu takve mogućnosti kao što je transplatacija očeve sperme ili majčina jajašca u druga tijela, tako da bi na neki način njezini roditelji mogli biti i drugi ljudi. Kad bi se to dogodilo, na drugi bi način njezini roditelji ipak bili izvorni kralj i kraljica. No, osim toga, možemo li zamisliti situaciju u kojoj bi bilo tako da upravo ta žena potječe od g. i gđe. Truman? Moguće je da oni imaju dijete koje joj u mnogim svojstvima naliči. Možda bi u nekom mogućem svijetu g. i gđa. Truman i imali dijete koje bi postalo engleska kraljica i koje bi se čak izdavalo kao dijete drugih roditelja. To ipak ne bi bila situacija u kojoj bi upravo ta žena koju zovemo ”Elizabeta II.” bila dijete g. i gđe. Truman – ili mi se tako čini. To bi bila situacija u kojoj bi postojala druga žena koja bi imala većinu svojstava koja su zapravo Elizabetina svojstva. Jedno pitanje glasi: bi li se u tom mogućem svijetu sama Elizabeta uopće rodila? Pretpostavimo da se uopće ne bi rodila. To bi tada bila situacija u kojoj sama Elizabeta ne bi postojala, iako bi Truman i njegova supruga imali dijete s većinom Elizabetinih svojstava. U to se možemo uvjeriti samo razmišljanjem o tome kako bismo tu situaciju opisali. …

Kako bi neka osoba koja potječe od drugih roditelja, iz posve različite sperme i jajašaca, mogla biti upravo ta žena? Ako ta žena postoji, možemo zamisliti da bi se različite stvari u njezinu životu mogle promijeniti – da je postala beskućnik; da je njezina kraljevska krv nepoznata i tako dalje. … Moguće je i da iako je rođena od tih roditelja, nikada nije postala kraljicom. Čak i da jest rođena od tih roditelja, poput lika Marka Twaina bila je zamijenjena s drugom djevojkom. To izgleda mogućim. No ono što je teže zamisliti jest to da su je rodili drugi roditelji. Čini mi se da sve što potječe od drugog podrijetla ne može biti taj predmet.

kripke

Saul Kripke (1940.)

U slučaju ovoga tu stola, moguće je da ne znamo od kojega komada drveta potječe. Bi li taj stol mogao biti načinjen od posve drugoga komada drveta ili čak od vode vješto stvrdnute u led…? Zamislivo je da otkrijemo da je, suprotno od onoga što sada mislimo, ovaj stol uistinu načinjen od leda iz rijeke. No pretpostavimo da nije. U tom slučaju, iako možemo zamisliti proizvođenje nekoga stola iz drugoga komada drveta ili čak iz leda, koji je izgledom identičan ovome, i ako ga možemo staviti upravo na ovo mjesto u sobi, čini mi se da to ne znači zamisliti ovaj stol kao načinjen od komada drveta ili leda, nego to znači zamisliti drugi stol, koji ovome naliči u svim izvanjskim detaljima, koji je načinjen od drugoga komada drveta ili čak od leda.

Načelo što ga sugeriraju ovi primjeri glasi: ako neki materijalni predmet svoje podrijetlo ima u nekom komadu materije, onda nije moguće da on svoje podrijetlo ima u nekoj drugoj materiji. … Uz načelo da je podrijetlo nekoga predmeta tome premetu bitno, drugo predloženo načelo glasi da je predmetu bitna supstancija iz koje je načinjen. Ovdje imamo nekoliko komplikacija. Kao prvo, vrstu biti koja je sadržana u pitanju ”Koja svojstva neki predmet mora  zadržati da ne propadne, a koja se svojstva predmeta mogu promijeniti dok predmet ustrajava?” koje je temporalno pitanje, ne smijemo pobrkati s pitanjem ”Bez kojih (bezvremenih) svojstava predmet ne bi mogao biti, a bez kojih bi mogao biti dok (bezvremeno) postoji?”, koje se odnosi na nužnost a ne na vrijeme, i koje je naša tema. Stoga je pitanje bi li se stol mogao promijeniti ovdje irelevantno. Relevantno je pitanje bi li stol izvorno mogao biti načinjen od ičega drugog…

Ne tvrdim da su bitni samo podrijetlo i supstancijalno ustrojstvo.  Na primjer, da je od upravo onog komada drveta od kojega je načinjen stol umjesto toga načinjena vaza, stol nikada ne bi postojao. Stoga (ugrubo govoreći) izgleda da je biti stol bitno svojstvo stola.

ulomak iz  Saul Kripke, Imenovanje i nužnost, Zagreb 1997., str. 97.-100., preveo: Tomislav Ogrinšak, izvornik: Saul Kripke, Naming and Necessity (1972)

(najprije dijelom objavljeno na prvom izdanju bloga: sudbina?)

Oglasi

3 misli o “pojedinačna bit? (ulomak iz Saul Kripke, Imenovanje i nužnost)

    • Kako čemu, pa baš sa znanstvenog stajališta je nominalizam neodrživ, ako znanost doista želi govoriti o nečemu zbiljskom ;). Zato sam pisao ono o informaciji, i ono o ideji… OK, dakle slijedi nominalizam. 🙂

      Sviđa mi se

      • Mislim da se nismo razumeli. Uopšte nisam pominjao nominalizam… Čuj, postaviću ja temu o ovome na nekom od foruma, mislim da ćemo se tamo lakše razjasniti, ok? (Čini mi se da očekujem nešto previše egzotično od tog esencijalizma…)

        Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s