odvojenost religije, filosofije, umjetnosti i znanosti? (ulomak iz Hans-Georg Gadamer, Nasljeđe Europe)

Ako je riječ o ulozi znanosti za budućnost Europe, onda se mora poći od jednog prvog načela čija mi se evidencija čini neporecivom. To je stav da figura same znanosti upravo definira Europu. Znanost je Europu oblikovala u njezinu povijesnom biću i postanku, da, upravo u onim granicama u kojima se nešto zove europskim. Dakako, time se ne želi reći da u nekim područjima znanstvene spoznaje svijeta i drugi kulturni krugovi nisu sa svoje strane također razvili plodne rezultate i tradicije koje žive i do danas. Sjetimo se samo svega onoga što su Bliski istok ili Egipat dali u nasljeđe europskoj znanosti kada je nastajala u Grčkoj. Ali bez ikakvih ograda se može reći da se lik znanosti samo u Europi oblikovao u autonomnu i vladajuću kulturnu tvorevinu. Osobito je novi vijek svjetske povijesti u svojemu kulturnom i civilizacijskom oblikovanju na očit način određen znanošću. Vodeći položaj znanosti u našoj kulturi u međuvremenu više nije ograničen na Europu, naime otkada se hod tehničke i industrijske revolucije sve intenzivnije proteže preko cijele Zemljine kugle. Ali još je uvijek, pogotovu otkada moderna znanost i istraživanje, školstvo i visoko školstvo posvuda slijede europski uzor ili njegov američki oblik, sve to posljedica europske znanosti. Ta je tvrdnja posve neovisna o tome kako se procjenjuju izgledi za budućnost čovječanstva kojime na taj način vlada znanost i njezina tehnička primjena. U svojem razmišljanju polazimo, dakle, od načela da je Europu formirao nastanak znanosti.

Da bi se to učinilo jasnijim mora se pobliže opisati jedinstvenost tog procesa. Zacijelo nije nikada bilo nekog kulturnog svijeta ili kulturnog kruga u kojemu se nije razvijala i prenosila neka “znanost” stečena iz iskustva. Jednako tako, nikada nije bilo ni kulturnog kruga koji se, u raznovrsnosti ljudskih kulturnih tvorbi, nalazi pod tolikom prevlašću znanosti. Tako je krajnje znakovito da je samo u Europi došlo do tako duboke diferencijacije i artikulacije ljudskoga znanja i želje za znanjem kao što je ona koja se prikazuje pojmovima religija, filosofija, umjetnost i znanost. U drugim kulturama, upravo i u visokim kulturama, iskonski tome ništa ne odgovara. Navedena četiri pojma prikazuju posve europski način mišljenja. Bilo bi uzaludno kada bi se takve kategorije, koje su nama samorazumljive, htjele pronaći i u drugim tradicijama, i kada bi se takvim kategorijama htjelo opteretiti recimo aforističku mudrost velikih kineskih mudraca, ili epsku tradiciju Indije. Jednako vrijedi i za kulture koje više ne postoje, na primjer visoke kulture Bliskog istoka ili Egipta. Svakako, svim se tim kulturama može prilaziti i polazeći od naših današnjih pojmova koji razdvajaju i razlikuju, štoviše, prilozi svih tih kultura mogu se također pribrojiti našoj znanstvenoj spoznaji. …  Ali time će se nehotice donositi prethodne odluke i posve će se promašiti samorazumijevanje tih kultura. Ta spoznaja se polako probija ne samo u našoj historijskoj svijesti nego i u našim iskustvima s praktičnim pristupom naših istraživačkih interesa stranim narodima i kulturama. U znanostima poput etnologije ili antropologije upitnik naivnog terenskog istraživanja postaje suspektnim. Bilježimo dakle rezultat: jedna od temeljnih značajki Europe jest razlikovanje filosofije, religije, umjetnosti i znanosti. Ono je nastalo u grčkoj kulturi i formiralo je grčko-kršćansko kulturno jedinstvo Zapada.

ulomak iz  Hans-Georg Gadamer, Nasljeđe Europe, Zagreb 1997., str. 28.-30., preveo: Kiril Miladinov, izvornik: Hans-Geog Gadamer, Das Erbe Europas, 1989

(najprije objavljeno na prvom izdanju bloga: rasap?)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s