obični jezik kao osnova?

S tehničkim pojmovima posebnih znanstvenih disciplina upoznajemo se pomoću eksplicitne pouke u elementima ekonomije, fizike, ili što god to bilo. Na osnovi čega se ta pouka odvija? Ona se ne događa u intelektualnom vakuumu. Moraju se stvoriti veze s pojmovnim aparatom kojeg učenici već posjeduju. Naše vladanje pojmovima specializiranih disciplina mora na neki način biti takvo da izrasta iz pojmovne građe kojom smo već ovladali. Ono što želim reći je krajnje jednostavno: stjecanje teoretskih pojmova pretpostavlja posjedovanje predteoretskih pojmova običnog života i na njemu počiva.

Naravno, s dotjeranim (specijaliziranim) instrumentima mogu se činiti neke stvari koje se s grubim (običnim) instrumentima ne mogu. No dotjerani su instrumenti dostupni samo zato što su prije njih postojali grubi (ili relativno grubi) instrumenti. (Peter Strawson)


Jedna od temeljnih funkcija svijeta života kao tla u odnosu na znanosti kako to razrađuje Husserl jest sljedeća: konstruktivne postavke znanosti ipak se ne ispunjavaju na osnovi neke tabula rasa. Znanosti sa svojim zasnivanjima pojmova ne započinju ab ovo, nego u njima dalje razvijaju i transformiraju sadržaje smisla svijeta života. Premda se te daljnje tvorbe veoma često udaljuju od izvornog značenja u svijetu života, i premda se te transformacije često zbivaju u kritičkoj intenciji koja u nekim okolnostima destruira pogled svijeta života, one ipak ostaju – kao daljnje tvorbe i transformacije – povezane s njime.

Gdje god se dakle ne zadovoljavamo pukim funkcioniranjem neke znanosti, nego težimo njenom shvaćanju, stoga smo, kao što Husserl nastoji pojasniti…, upućeni na to da u razumijevajućem hodu unatrag slijedimo te daljnje tvorbe i transformacije sloj po sloj, tj. da rekonstruiramo genezu smisla nekog znanstvenog pojma sve dok ne otkrijemo svijet života kao fundament.

Znanstvena se istraživanja uvijek temelje na danostima iz svijeta života. Samo: znanost shvaća te danosti u skladu sa svojom idejom svrhe. Tako ona na temelju zbiljnosti iz svijeta života dospijeva do svojih predmeta. … Oni su realnosti do kojih ne bismo mogli dospjeti kada svijet života ne bi prethodio kao realnost. Svijet života tako čini polaznu bazu za strategije i prakse koje konstituiraju znanost. (Rainer Thurnher)


Postoji jedna uvijek već otvorena oblast u kojoj se možemo sporazumjeti dovoljno dobro da bismo – na razumijevanju koje tu vlada – otvorili nove oblasti. Već otvorena oblast u kojoj se možemo razumjeti nije nam otvorena samo putem jezika, ali jest pretežno putem jezika kojim uvijek već govorimo. Stoga je “prirodni jezik”, to jest jezik koji imamo u datoj prilici a koji danas ponekad logičari nazivaju svakodnevnim jezikom, – pretpostavka daljeg saznavanja a time i daljeg izoštravanja pojmova. Izoštravanje pojmova, pak, znači: korektura svakodnevnog jezika. Tako je jezik sredstvo koje nam uvijek nanovo otvara stvarnost i na osnovu  spoznate stvarnosti dopušta da ovo sredstvo samo korigiramo. Ovaj, ako se hoće, kružni proces, čini mi se da je proces koji se, gledano sa jezične strane, neprekidno odvija u jednoj nauci kao što je fizika. (Carl Friedrich von Weizsäcker)


Bohr je uvjeren u nemogućnost napuštanja običnog jezika u znanstvenim istraživanjima. U pozadini takva stava nalazimo prirodni uvjet da znanstveno znanje mora biti jednoznačno: znanstvenik mora biti u stanju nedvosmisleno izraziti stečeno znanje. Stoga ono mora biti izraženo jezikom kojeg svi jednako mogu razumjeti. Takav je jezik po Bohrovu mišljenju jedino onaj razvijen za međusobno priopćavanje doživljaja iz svakodnevnog života i stoga neraskidivo vezan uz svakodnevne pojave. Nemogućnost razvijanja jezika neovisnoga o svakodnevnom ljudskom iskustvu življenja u svijetu izvire iz Bohrova stava o čovjeku-spoznavatelju kao dijelu prirode koju istražuje, kao biću uronjenom u svijet.

Čovjek je stopljen sa svijetom koji nastoji spoznati i u takvim je okolnostima razvio pojmove za razumijevanje tog svijeta. Javnost znanosti, njena općeljudska valjanost, stoga zahtijeva da iskustvena znanja koja se mogu nazvati znanstvenima budu izražena upravo tim jezikom razvijenim za poimanje svijeta u kojem živimo.

Svaki je znanstvenik neprestano suočen s problemom objektivnog opisa iskustva, pod čim podrazumijevamo jednoznačno priopćavanje. Naše je osnovno oruđe, naravno, obični jezik, koji služi potrebama praktičnoga života i društvenoga općenja.

Premda je Bohrov stav o nužnosti izražavanja ljudskoga znanja “običnim” jezikom posve općenit u svojim mu je tekstovima posebnu težinu dao prilikom razmatranja problema atomne fizike.

Međutim, s današnjega gledišta fizike svaki se opis prirodnih procesa mora zasnovati na zamislima uvedenim i definiranim putem teorija klasične fizike. …

No u biti je fizičkog motrenja okolnost da se sve iskustvo naposljetku mora izraziti pomoću pojmova klasične fizike zanemarujući kvant djelovanja. …

Odlučujuće je shvatiti da se eksperimentalni uređaj i bilježenje motrenja moraju opisati običnim jezikom (primjereno istančanim putem uobičajenog fizikalnoga nazivlja). To je jednostavni logički zahtjev budući da pod riječju “pokus” možemo podrazumijevati jedino postupak u svezi s kojim smo u stanju prenijeti drugima što smo učinili i što smo naučili.

(Tihomir Vukelja)


“Upravo u suštinu opita spada mogućnost da opaženo opišemo pojmovima klasične fizike. U tome se, naravno, sastoji i paradoks kvantne teorije. S jedne strane, formulišemo zakone koji su drukčiji od onih u klasičnoj fizici, a s druge strane … mi tamo gde merimo ili fotografišemo bez ustručavanja upotrebljavamo klasične pojmove. I moramo to činiti jer smo upućeni na jezik, kako bismo svoje rezultate saopštili drugim ljudima. … [N]emamo drugog jezika na kojem bismo mogli izraziti svoje rezultate. Sad znamo, doduše, da su pojmovi tog jezika neprecizni, da imaju samo ograničeno područje primene, ali smo upućeni na taj jezik i, najzad, možemo pomoću njega ipak shvatiti fenomen bar posredno.”

“Zar se ne bi moglo zamisliti … da bismo, kad kvantnu teoriju budemo još bolje shvatili, imali mogućnost da se odreknemo klasičnih pojmova i nekim novostečenim jezikom lakše govoriti o atomskim pojavama?”

“To uopšte nije naš problem”, odgovori Nils [Niels Bohr]. “Nauka o prirodi se sastoji u tome da fenomene posmatramo i rezultat saopštavamo drugima, kako bi ga mogli proveravati. Tek onda kad se složimo u tome što se objektivno zbilo, ili uvek redovno zbiva, imamo podlogu za shvatanje. A ceo taj proces posmatranja i saopštavanja zbiva se stvarno u pojmovima klasične fizike. … [M]oramo se pouzdati u tačnu konstrukciju sprave za merenje…, to jest moramo biti sigurni da su bili ispunjeni svi uslovi koji upravo po klasičnoj fizici moraju biti ispunjeni za pouzdano merenje. U osnovne pretpostavke naše nauke spada da o našem merenju govorimo jezikom koji u suštini ima istu strukturu kao i jezik kojim govorimo o iskustvima svakodnevnog života. Naučili smo da je taj jezik sasvim nesavršen instrument za snalaženje i sporazumevanje. Ali taj je instrument ipak pretpostavka naše nauke.” (Werner Heisenberg)

Literatura

  1. Peter Strawson, Analiza i metafizika, Zagreb 1999., str. …, preveo: Filip Grgić, izvornik: Peter Strawson, Analysis and metaphysics (1992)
  2. Rainer Thurnher, Hermeneutička fenomenologija kao angažman, Zagreb 2004., str. 23., 25., prevela: Darija Domić, izvornik: Rainer Thurnher, Lebenswelt und Wissenschaft bei Edmund Husserl. Eine Anleitung zum Vergleich zwischen Phänomenologie und Konstruktivem Realismus (1995.)
  3. Carl Friedrich von Weizsäcker, Jedinstvo prirode, Sarajevo 1988., preveo: Sulejman Bosto, str. 63., izvornik: Carl Friedrich von Weizsäcker, Die Einheit der Natur (1971.)
  4. Tihomir Vukelja, Nesjedinljivo znanja: Bohrov doprinos filozofskoj teoriji spoznaje, 2004., str. …
  5. Verner Hajzenberg, Fizika i metafizika, Beograd 1972., str. 203., 204., prevela: Vera Stojić, izvornik: Werner Heisenberg, Der Teil und das Ganze (1969.)

(najprije objavljeno na prvom izdanju bloga: obični jezik kao osnova)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s