originalnost ili univerzalnost? (ulomak iz Béla Hamvas, Scientia sacra)

Pitanje autorstva je posve nevažno. Dijalozi [pripisani Hermesu Trismegistosu] nisu imali pojedinačnog autora kao što to danas ima bilo koji spis. Duh univerzalnosti nije naglašavao pojedinačna dostignuća i nije bio voljan vrednovati ih ni razumjeti. U Aziji, gdje je duh predaje još djelomice živa zbilja i danas je tako. Ako u Indiji europski putnik čuje glazbenu baladu i svidi mu se, pita za naslov. Ako ima prilike i naiđe na drugog izvođača moli ga da mu otpjeva baladu. Izvođač je doista otpjeva, ali Europljanin je nezadovoljan. To nije ona koju je davno prije čuo. Na to mu Indijci kažu da u Indiji glazbeno djelo ili pjesma nemaju tako određen oblik kao na Zapadu. Izvođači prepjevaju djela, ali bit ostaje ista. Taj prepjev nije samovolja ili nevjerstvo. Pjesničko i glazbeno djelo, uvjeravaju Europljanina, može živjeti a i živi stotinama godina u takvu obliku u usmenoj predaji, a da se ništa ne promijeni u duhu.

Izvođenje homerskih rapsodija u Grčkoj vjerojatno je bilo nešto slično; takvo je moglo biti i izvođenje Pjesme o Nibelunzima i Edde. Vjernost tada nije bila u izvanjskome, u doslovce čuvanom obliku kao što je danas, kad se duh često potpuno gubi. U to doba se radilo o pravoj vjernosti i slava nekih rapsoda bila je zato veća od drugih, jer im je izvođenje bilo vjerodostojnije. Originalnost, na koju se današnji individualistički čovjek zaklinje nije imala nikakav smisao. Pojedino djelo iskonske predaje koje bi stiglo u Aleksandriju bilo je poput hrama kojeg su možda započeli graditi stari Grci, kasnije su u njemu držali kršćansku misu, a danas pripada islamu. Religije su se mijenjale a hram je ostao isti. Riječ, jezik, izraz, ime promijenili su se, a bitni duh je ostajao isti. …

Hamvas-1

Bela Hamvas (1897.-1968.)

Arhajska sinteza se gotovo nikad ne vezuje za jedno ime. … Cjelina je univerzalna. Ta univerzalnost se u svim točkama može strogo odvojiti od kolektiviteta. Na pragu povijesnog doba kada su na maloazijskoj obali i u Europi nastupili Tales, Parmenid i Heraklit, i kada je započela sekularizacija iskonske cjeline u osobne filosofije, dobro se može uočiti razlika između univerzalnosti i zajednice. Tales i njegovi suvremenici živjeli su u zabludi da uspostava jedinstvenoga metafizičkoga znakovnog sustava može biti individualna zadaća. … Individualna cjelina, što su kasnije nazvali filosofijom, u istom je odnosu s univerzalnom cjelinom kao individualno pjesništvo s univerzalnim.

Bitna crta iskonskog pjesništva, Homera, Mahabharate i Ramayane, i uopće iskonskih mitova nije njegova kolektivnost nego univerzalnost. Dakle, ne što je zajedničko nego što je univerzalno. Naglasak nije na autoru nego na smislu i sadržaju simbola. … Na pragu povijesti nestaje univerzalnosti; usporedo s tim nestaje mit i narod postaje masa. …

Naspram univerzalne metafizike i pjesništva ne stoji kolektivna metafizika i pjesništvo. Kolektiv ne uspijeva stvoriti ni metafiziku ni pjesništvo. Zato živi život bez metafizike i bez pjesništva, dakle zatvoreni život. Zato nema mit. Poslije univerzalnog iskonskog doba dolazi individualno povijesno doba; i pjesništvo i metafizika dospijevaju u ruke pojedinaca. Zatvaraju se. Postat će individualni. Središte im nije univerzalni božanski bitak nego osobno ljudsko Ja. Osoba međutim može stvoriti samo osobno pjesništvo i osobnu metafiziku; osobnu što znači fragmentarnu, plitku, slučajnu i svojevoljnu. … [Z]ato  što je sve individualnija, takvom postaje i metafizika nakon Platona, u kojega iskon posljednji puta još jednom zablista.

ulomak iz Bela Hamvas, Scientia sacra, Zagreb 2005., sv. 2. str. 9.-10. i sv. 1. str. 67.-69., prevela: Jadranka Damjanov, izvornik: Bela Hamvas, Scientia sacra (prvi put objavljeno 1988., pisano 1943.-44.)

(ulomak najprije objavljen na prvome izdanju bloga: originalnost?)

Oglasi

2 misli o “originalnost ili univerzalnost? (ulomak iz Béla Hamvas, Scientia sacra)

  1. Čini se problematičnim to striktno i često odvajanje univerzalnog božanskog bitka od osobnog ljudskog Ja, opšteg od pojedinačnog, simbolizma od alegorije. Nasuprot tome, odgovor je možda sigurnije tražiti u sintezi ovih polariteta, u nekoj vrsti Šelingove “nove mitologije” i u tom smislu originalnosti univerzalnog u pojedinačnom. U mitologizmu moderne književnosti (filozofije) i individualizaciji mitova…

    Liked by 1 person

  2. Usia, svakako se ne radi o odvajanju. Dapače, insistiranje na svome ”ja” kao nečemu originalnom/izvornom baš znači odvajanje od istinskog izvora. ”Osoba” zapravo znači samo ono što je ”o sebi” – puko ”ja” nije osoba jer je na svaki način zavisno, nije ”o sebi”. Jedino ono što je ”o sebi”, što je ”sopstvo”, jest doista osobno. Za to da je ”božanski bitak” na neki način ujedno i ono naše najosobnije i nismo morali čekati na značajniji prodor advaite (sopstvo=bivstvo, atman=brahman) na Zapad. Još Heraklit kaže: ”Budni imaju jedan i zajednički svijet (a oni koji spavaju svaki svoj vlastiti)”.

    Naglasak je na stanovitoj posvećenosti mišljenja, i to onoj skromnosti u posvećenosti koja odbacuje insistiranje na originalnosti vlastitoga ”ja” a prihvaća vjernost onom izvoru koji to ”ja” nadilazi. To da nije moje ”ja” izvor misli vrijednih mišljenja, nego one izviru iz nečeg što to moje puko ”ja” nadilazi dovodi mišljenje u blizinu pjesništva – mnogi veliki pjesnici imali su taj osjećaj da oni pjesme tek zapisuju, a da im sami nisu izvor, i da su tim više pjesnici što su čišći u toj svojoj receptivnosti, što unose manje svoga ”ja”. Hamvas naglašava ne samo da taj izvor nije u onom ”ja” (individualnost) nego nije niti u nekom ”mi” (kolektivnost: nacije, klase, civilizacije…), da je izvor (iskon, arche, ”ishodište”) univerzalan (unum versum = Jedno preokrenuto).

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s