satyagraha: nenasilje (ulomak iz M. Gandhi, Mlada Indija)

Satyagraha znači doslovno “čvrsto se držati istine” pa prema tome označava snagu istine. Istina je duša ili duh. Zato je shvaćamo kao duhovnu snagu. Ona isključuje primjenu nasilja jer čovjek nije sposoban da spozna apsolutnu istinu, pa zato nema ni pravo da kažnjava…

Pasivni otpor upotrebljava se u jednostavnom engleskom smislu, a uključuje isto tako ženski pokret za pravo glasa kao i otpor (protestantskih sekta) non-konformista. Pasivni je otpor smišljen i shvaćen kao oružje slabih. On doduše izbjegava nasilje jer ono nije u dosegu slabih, ali ga, po mišljenju onih koji se pasivno brane, ne isključuje u slučaju kad to iziskuju prilike. Pasivni se otpor razlikovao, ipak, uvijek od oružanog otpora, a njegova primjena je nekoć bila ograničena na kršćanske mučenike.

Građansko odbijanje zakonskih obaveza znači građansko kršenje nemoralnih zakonskih odredaba. Koliko je meni poznato, taj je izraz skovao Thoreau, da njime označi svoj vlastiti otpor protiv zakona jedne robovlasničke države. On nam je ostavio uzoru studiju o dužnosti građanskog neposluha. No, Thoreau vjerojatno nije bio u potpunom smislu borac za nenaisilje, nego je svoj otpor protiv zakonskih odredaba ograničio na zakon o dohotku, t. j. na plaćanje poreza. Nasuprot tome građanski neposluh kako smo ga proveli 1919. znači kršenje svakog nametnutog i nemoralnog zakona, a onaj koji ga odbija, vrši to građanskim putem, t. j. bez nasilja. On tako izaziva mjere zakonske odmazde i rado podnosi hapšenje. To je vrsta satyagrahe.

Odbijanje suradnje uključuje u prvom redu suzdžavanje od suradnje s državom, koja je prema shvaćanju onoga koji se suzdržava postala trula. Ono isključuje građansko odbijanje zakonskih obaveza u već opisanom strogom smislu. Specifičnost je odbijanja suradnje takva, da je shvatljiva i djeci, a mase je mogu primjenjivati bez opasnosti. Građansko odbijanje zakonskih obaveza pretpostavlja naviku dobrovoljne pokornosti (pravednim) zakonima bez straha pred njihovim sankcijama. Zato ga je moguće sprovoditi samo kao krajnju mjeru, i to samo od strane nekih izabranih, barem u početku. Odbijanje suradnje je kao i građansko odbijanje zakonskih obaveza vrsta satyaghe, koja uključuje sve oblike otpora bez nasilja u cilju odbrane istine.

IDEOLOGIJA NENASILJA

Nisam demagog. Smatram da sam praktični idealist. Religija nenasilja nije samo za vedske mudrace riši i za svece. Ona je i za obični narod. Nenasilje je zakon naše vrste, kao što je nasilje zakon nerazborite životinje. Duh spava u životinji, koja ne poznaje drugi zakon nego fizičku snagu. Ljudsko dostojanstvo zahtijeva poslušnost prema višem zakonu, a toje snaga duha.

Zato sam se usudio da Indiju postavim pred stari zakon samopožrtvovanja, jer, satyagraha i njene podvrste, odbijanje suradnje i građanska nepokornost, samo su nova imena za zakon patnje. Riši, koji su otkrili zakon nenasilja usred nasilja, bili su veći geniji od Newtona. Bili su veći ratnici od Welingtona. Budući da su i sami izučili rukovanje oružjem, spoznali su i njegovu beskorisnost, pa su iscrpenom svijetu ostavili nauku da se spas ne nalazi u nasilju nego u nenasilnosti.

Nenasilnost kao izraz snage znači svijesnu patnju. Ona nikako ne znači podložnost slabića volji zločinca, nego znači uvjerenost potpunoga duha protiv volje tiranina…

ODGOVOR RABINDRANTAHU TAGORE

Pjesnik Azije, kako je Lord Hardinge nazvao Tagoru, postaje očito pjesnikom cijelog svijeta. ako to već nije postao. Povećani ugled povećao je i njegovu odgovornost. Njegova najveća služba Indiji treba da bude njegovo pjesničko tumačenje  indijske misije u svijetu. Zbog toga se pjesnik istinski brine, da Indija ne bi izvršila krivu ili slabu misiju. Prirodno je da budno pazi na ugled svoje zemlje. Priznaje da se teško borio da se uskladi s današnjim pokretom, pa priznaje da se razočarao. Za glazbu svoje harfe ne može da nađe ništa u buci i galami odbijanja suradnje. U tri snažno izrečena pisma pokušao je da izrazi svoju zabrinutost, pa je došao do zaključka da odbijanje suradnje za Indiju, kakvu je on vidi, nije dovoljno plemenito. Čini mu se da je to nauka odricanja i očaja. Boji se da je to nauka otuđenja, isključenja, uskogrudnosti i nijekanja…

On se straši svega što je negativno. Izgleda da se iz dna duše opire protiv svih negativnih zapovijedi religije. Potrebno je da njegov prigovor izrazim njegovim vlastitim riječima, koje se ne daju prepričati:

Braneći sadašnji pokret R. mi je često govorio da je strast odricanja za početak moćnija od usvajanja nekog ideala. Iako znam da je to točno, ipak ne mogu da to usvojim kao istinu… Brahmanska mudrost u Indiji teži za mukti (oslobođenjem), a budizam nasuprot tome za nirvānom (utrnućem). Mukti usmjerava našu pažnju na pozitivnu, a nirvāna na negativnu stranu istine. Zato budizam naglašava činjenicu duhkha (patnja), koju treba izbjegavati, dok brahmanska mudrost naglašava činjenicu ānanda (radost) koju treba postići.

U tim i sličnim izjavama može čitalac naći ključ za duhovno gledište pjesnika. Po mome skromnom mišljenju, odbijanje nečega je isto toliko ideal kao i usvajanje. Isto je tako potrebno odbijati neistinu kao i usvajati Istinu. Sve religije uče da na nas djeluju dvije suprotne snage i da se ljudski napor sastoji u nizu vječnog odbijanja i usvajanja. Ne slijediti zlo isto je tako dužnost kao i slijediti dobro. Usuđujem se tvrditi da je pjesnik nesvijesno napravio nepravdu budizmu kad je nirvānu opisao kao čisto negativno stanje. Usuđujem se reći da je mukti isto toliko negativno stanje kao i nirvāna. Oslobođenje iz ropstva tjelesnosti ili uništenje toga stanja vodi do ānande (vječnog blaženstva). Ovaj bih dio svoga odgovora želio da zaključim ukazujući na činjenicu da je posljednja riječ upanišada “Ne”. Neti (“Ne to”) najbolji je opis koji je autor upanišada našao za brahman (sveobuhvatnost).

ulomak iz M. Gandhi, Mlada Indija, u Č. Veljačić, Filozofija istočnih naroda, Zagreb: Matica hrvatska 1958., str. 317., 319.-320., preveo: Č. Veljačić, izvornik: Young India (1921), link


(na prvome izdanju bloga: nenasilje)

 

Jedna misao o “satyagraha: nenasilje (ulomak iz M. Gandhi, Mlada Indija)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s