ahiṃsā i istinitost? (ulomci Patañjalija, Vyāse, Śaṅkare i M. Gandhija)

अहिंसासत्यास्तेय ब्रह्मचर्यापरिग्रहाः यमाः

ahiṃsā-satya-asteya-brahmacarya-aparigrahāḥ yamāḥ

nenasilje [ahiṃsā], istinitost [satya], ne-krađa, suzdržljivost [brahmacarya], neposjedovanje jesu obuzdavanja [yamā]

Patañjali Yoga Sutra II.30

---

Od tih, ahiṃsā [nenasilje, nepovređivanje, neškodljivost] znači ne prouzročiti bol bilo kojem biću – ni na koji način i nikada. Obuzdavanja [yamā] i propisi [niyamā] koji slijede, imaju porijeklo u ahimsi, nastoje usavršiti ahimsu i poučavaju se da bi se poučila ahimsa. Zato je kazano: kad brahmana prihvaća mnoge zavjete obuzdavanja i propise odvraća se od grijeha počinjenih zbog zaborava a koji imaju porijeklo u povredama drugih [hiṃsā]; to čineći postiže sve čišću i čišću ahimsu.

Istinitost [satya] se sastoji u usklađivanju riječi i misli s djelima. Riječ i misao odgovaraju onome što se vidjelo, čulo i zaključilo. Riječ se izgovara da bi se drugome priopćila spoznaja. Ne može se reći da se riječ upotrijebila za dobrobit drugoga, a ne na njegovu štetu, ako je ona prijevarna, zbrkana ili besplodna u pogledu znanja. A pokaže li se da je riječ bila štetna za druga bića, čak i ako se pritom ne radi ni o prijevari, ni o zbrci, ni o zaludnoj riječi – ona ipak nije istinita: radi se o grijehu.

ulomak iz Vyāsa, komentar na Yoga Sutra II.30, u Patanjali’s Yoga Sutras With the Commentary of Vyasa and the Gloss of Vachaspati Misra (1924.), str. 156–157., s engleskog preveo: ja

---

Od metoda su najprije opisana obuzdavanja: nepovređivanje, govorenje istine, ne-krađa, brahmacarya, neposjedovanje jesu obuzdavanja. Od njih, nepovređivanje (a-hiṃsā) znači ni na koji način ni u kakvom svojstvu i ni na koji način nanijeti ozljedu bilo kojem živom biću, niti nanijeti bol bilo kojem biću, nepokretnom ili djelatnom.

Da nepovređivanje, najvažnije među obuzdavanjima i propisima, treba provoditi u svakoj moći – tijelu, govoru i umu – to pokazuje govoreći: Ostala obuzdavanja – govorenje istine i tako dalje – ukorijenjena su u ovome, njihova je svrha nepovređivanje i provode se samo da bi ga doveli do svoje vrhunca, samo da bi ga usavršila. Savršenstvo u nepovređivanju njihov je vrhunac. Dalje objašnjava: Njih se poučava samo kao sredstvo dovođenja do njegove čistoće; da dovedu do nepovređivanja u svoj čistoći. Jer tako je rečeno: bez obzira na mnoge zavjete koje bi čovjek Brahmana preuzeo, samo u onoj mjeri u kojoj se suzdržava od povreda drugih potaknutih zabludom, ukorijenjenih u nasilju i uzrokujući nasilje, dovodi on do nepovređivanja u njegovoj čistoći.

Kaže se da govorenje istine jest govor i misao u skladu s onim što se vidi ili zaključi ili čuje na temelju autoriteta. Govor koji se govori kako bi se drugima prenijelo vlastito iskustvo ne smije biti prijevaran, niti netočan, niti neinformativan. On se izgovara za pomoć svim bićima. Ali izgovoreno na štetu bića, čak i ako je to ono što se naziva istinom, kada je krajnji cilj samo povrijediti bića, to ne bi bila istina. Bio bi to grijeh.

… ali izgovoreno na štetu bića iako može imati snagu činjenice, ne predstavlja istinitost. čak i ako je to ono što se naziva istinom, bez neispravnosti u onome što je rečeno, kada je krajnji cilj samo povrijediti bića, to ne bi bila istina, jer ono što se temelji na povrjeđivanju drugih, iako je bez neispravnosti govora, ne predstavlja istinu.

Bio bi to grijeh. I upravo po tom licemjernom sjaju ispravnosti, izgledu istinitog izričaja, varalica će doći u predjele duboke tame. Stoga neka se pazi da njegov govor bude za dobrobit svih. Kako se kaže:

Nek’ govori što je istina, nek’ govori što je ljubazno,

Nek’ ne govori što je istina a neljubazno;

Nek’ govori što je ljubazno i nije neistinito

– To je vječna pravednost.

(Manu 4.138)

ulomak iz Śaṅkara, podkomentar na Vyāsin komentar Patañjalijevih Yoga Sutra, u The Complete Commentary by Shankara on the Yoga Sutras, s engleskog preveo: ja

---

Bez ahimse nije moguće tražiti ili naći istinu. Ahimsa i istina su tako isprepleteni da je praktički nemoguće raspregnuti ih i odvojiti. One su kao dvije strane jednog novčića, ili bolje jednog glatkog neotisnutog metalnog diska. Tko može reći koja je strana lice a koja naličje? Ipak, ahimsa je sredstvo a istina je cilj. … Ako se pobrinemo za sredstvo, prije ili kasnije ćemo svakako stići na cilj.

ulomak iz M. K. Gandhi, The Power of Nonviolent Resistance: Selected Writings, 2019, str. 27., preveo: ja