androgin? (ulomak iz Bela Hamvas, Kršćanstvo)

IV.1.
Androgynos je grčka riječ i znači muško-žensko biće. …

IV.4.
Sāṃkhya kaže da se u okviru jedinstvenog bitka prvo razlikuju muški duh (puruṣa) i ženska priroda (prakṛti). I kineska predaja uči da se prva razdioba dogodila između neba i zemlje: tao i teh, muško i žensko, kasnije jang i jin. Ime kineskoga cara je fu-mu, što znači otac-majka, jer car vlada u znaku iskonskoga jedinstva. …

IV.7.
Muški i ženski rod nisu cjeloviti rodovi, nego su razbijenost jednog cjelovitog roda. I muški je poluspolan i ženski je poluspolan. Ime cjelovitog i potpunog roda jest androgin. Nakon pada androgin se razdijelio po zlatnom rezu, i to tako da je veći dio androgina pripao muškarcu, a manji ženi…

Porastom kvarenja bitka izgubio se i razmjer zlatnoga reza i omjer muškog i ženskog u jednom čovjeku postao je posve nepravilan. Linija reza neujednačena je i od osobe do osobe je drukčija. Međusobno pristajanje muškog i ženskog isključena je mogućnost. Od tada je usklađivanje muškarca i žene postalo ljudska zadaća, i to jedna od najvećih i najtežih.

IV.8.
”Bitak postaje savršen onda ako se uzajamno prožimaju nebo i zemlja, duh i priroda, stvaralačko i prijemčivo biće, jer se tada ozbiljuje vječni red univerzuma.” (Konfucije, komentar Ji Kinga) …

IV.10.
Kabala komentira poglavlje o Edenskom vrtu iz Knjige postanka. … Komentar kaže da su uslijed pada u grijeh i muškarac i žena izgubili svoju rajsku narav. Muško i žensko se rascijepilo. Nestala je baza čovjekova početnog položaja. Ženski nadopunjujući dio muškarca je ostao u raju… Tako u svijesti muškarca neizbrisivo živi uspomena na to da njegova nekrivotvorena polovica ne živi s njim. … Idilični način života je upravo ostvarenje muško-ženskog jedinstva. Ma kako iskvaren bio život na Zemlji, da bi postojao makar jedan prolazan trenutak idile potrebna su dva čovjeka: jedan muškarac i jedna žena. …

IV.14.
… Jedinstvo se dva poluspola zbiva u osobitom krugu koji je upravo krug seksa i ne može se zamijeniti ničim drugim. … Isključeno je da može biti reda u čovjekovoj vanjskoj sudbini bez jedinstva postignutog u njemu. Realizacija androgina je temelj normalnoga ljudskog postojanja.

IV.15.
… To što je u seksu neizbježna poteškoća jest da su muški i ženski svjetovi razdvojeni i ista zbilja ima dva lica – jedno lice ne vidi drugo. … Seks je želja rascijepljenog bitka za nadopunom, uvijek je upad noći bitka, bilo da se čovjek zadovolji ili ne. Patnja je i kad nedostaje i onda kada ne, jer je ucjelovljenje nepotpuno. Potpunog pak ucjelovljenja nema. Seks uvijek zahtijeva apsolut i nepodnošljivo mu je privremeno i prividno rješenje. …

IV.17.
Seksualna uznemirenost je u moderno doba nedvojbeno važnija i dublja od svih… socijalnih, ekonomskih, moćničkih. …Jer seks se ne može podvrgnuti nikakvoj organizaciji, ne mogu mu se nametnuti pravila, naredbama ga vlasti ne mogu prisiliti niti suspregnuti. Ne zbog toga što je elementaran, nego jer je jedinstven i osobit, i osim izvršavanja vlastitog zakona bitka ništa drugo nije voljan prihvatiti. Čim ga priguše ili ga hoće skrenuti s njegova puta oslobađa infernalne snage. Jedini njegov cilj nije pak tjelesno sjedinjenje nego uspostava jedinstva dvaju poluspolova. …

IV.31.
Sjedinjenje nije u znaku razmnožavanja nego u tome da se za jedan jedini trenutak ozbilji androgin i da se ponovno uspostavi ljudska cjelovitost.

IV.32.
U trenutku sjedinjenja kao cilj u čovjeku ne živi dijete, nego realizacija muško-ženske cjeline. …

IV.34.
U nazočnosti prave žene i najudaljenije stvari postaju bliske i dostupne. U nazočnosti pravog muškarca i najnerazumljivije stvari postaju jasne i razumljive. …

IV.39.
U životu muškarca ili žene pravog sjedinjenja nema ako se ne zna za androgina, ako se ne zna da su dva poluspola jedno.

IV.40.
Prva stepenica ozbiljenja androgina: ženu muškarac vrati u sebe, obvezuje se i odgovoran je za nju, zaštićuje je, pokriva, skriva, brine se za nju, a žena se vraća u muškarca i ponovno urasta u njega, u njemu se smiri, procvjeta, ispuni se i iz sebe razvije zlatnu narav koju utopi u svoju intimnost, što nije drugo no umijeće davanja iz životne blizine: dobra hrana, lijepa kuća i čisti mir (idila). …

IV.42.
Kao da je muškarčeva besmrtnost u ženi, a ženina u muškarcu. Kao da i ne žive jedno za drugo, nego za besmrtnost drugoga. Ljubomora je možda strah da će jedno proćerdati besmrtnost drugoga. …

IV.43.
Muškarac donosi idilu, žena donosi to da se ona može ostvariti samo ovdje i sada, samo u ovom životu. …

IV.81.
Poteškoća u razumijevanju razdvojenosti muškarca i žene nije u tome da je jedan čovjek postao dvoje, nego da je izgubljena sredina (androgin) koja ih povezuje. Muškarac je previše daleko od života, žena pak preblizu. Zato muškarac stalno ispada iz svoje životne uloge, a žena se u njoj utapa. …

IV.108.
Pannwitz postavlja pitanje: koji uvjeti subjekta čine objekt mogućim? Odgovor na to pitanje glasi: razgraničenje čini objekt mogućim. Razgraničenje je legitiman i pozitivan akt, a objekt je granica, koja od čovjeka nije neovisna i nije samostalna. Osamostaljuje se samo kada se čovjek pogrešno poistovjeti s njim, sebe projicira u njega i pobrkavši ga sa sobom smatra ga samostalno postojećim.

IV.109.
Čovjek se uglavi u objekt i tako nastaje objekt-kompleks. Zarobljenost duša u stvarima.

Eros je oslobađanje duša iz stvari i njihovo ponovno utapanje u bitak.

IV.111.
… Muško i žensko nisu jedno o drugom neovisni, nego su jedno drugome granice. Eros: jedno putem drugoga je ”udio u neposrednom postojanju”. …

IV.116.
Budući da ne postoji objekt koji bi po vrijednosti odgovarao subjektu, svaka projekcija mora biti fragmentarna. Potpuno izvanjštenje subjekta nije moguće. …

IV.117.
Muškarac i žena u svijetu nedvojbeni su znak fragmentarnosti kreacije. Znanje o androginu, pak, nedvojbeni je znak da i nakon rascijepa bitka posjedujemo svijest o cjelovitosti. U svakom muškarcu i u svakoj ženi živi instinkt da ponovno uspostave izvorni status i da ga ponovno u sebi samima uspostave…

IV.118
Treba krenuti od međusobnog oslobađanja, a ne od međusobne zarobljenosti.

ulomak iz Bela Hamvas, Kršćanstvo: scientia sacra II, Zagreb 2003., str. 187.-204., prevela: Jadranka Damjanov, izvornik: Bela Hamvas, A keresztenyseg, napisano 1963.

Oglasi

Jedna misao o “androgin? (ulomak iz Bela Hamvas, Kršćanstvo)

  1. Mihaly Csikszentmihalyi: ”Creative individuals to a certain extent escape this rigid gender role stereotyping. When tests of masculinity/femininity are given to young people, over and over one finds that creative and talented girls are more dominant and tough than other girls, and creative boys are more sensitive and less aggressive than their male peers.” http://www.brainpickings.org/2014/11/07/psychological-androginy-creativity-csikszentmihalyi/

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s