Nietzsche: volja za moć u utjelovljenju? (ulomak iz Petar Šegedin, Volja za moć i problem istine)

Ljudsko tijelo u kome je još živo prisutna sva najdalja i najbliža prošlost svega organskog postojanja, kroz koje i preko koga kao da struji ogromna nečujna rijeka: to tijelo je začudnija misao nego li stara ”duša”.

Brojni Nietzscheovi iskazi upućuju na to da je život volja za moć. Kako se pokazalo, njihov smisao otkriva se iz određenja života u vidu rasta i sebeprevladavanja volje za moć kao causa-e sui: životu pripada imanentno samouvjetovanje rasta volje za moć u uzajamnoj organizaciji, borbi i prevladavanju mnogovrsnog mnoštva kvantuma moći, a po načelu rangiranja zapovijedanjem i pokoravanjem. …

[J]asno je naglašeno nastojanje da se funkcije organskog odrede kao volja za moć. Ono organsko se razumije iz pojma funkcije, dakle u vidu djelovanja, provedbe, izvedbe (prema lat. functio). To svakako odgovara naravi života, koja se prepoznaje u vidu kontinuuma djelovanja u samoorganiziranju dinamičkih kvanta. A upravo to zapovjedno samoorganiziranje moći predstavlja osnovno određenje organizma kao jedinstva u djelovanju. Tako na jednom mjestu Nietzsche organizam sažeto određuje kao “zbiljsko urođeno djelatno jedinstvo svih funkcija”. Jedinstvo organizma nije jedinstvo “izvana”, u odnosu na, nego “iznutra”, kao djelotvornost i funkcionalna potpunost. To je ključna naznaka koja ukazuje na to da je organsko tijelo ustvari organizirana kolikoća moći. Pitanje je kako Nietzsche preciznije misli organiziranje funkcija u organskom tijelu.

Među bilješkama nastalima tijekom zime 1883./1884. godine nalazi se sljedeće određenje života:

Mnoštvo sila povezanih zajedničkim procesom hranidbe zovemo “život”. U taj proces hranidbe, kao sredstvo njegova omogućivanja, spada svekoliko takozvano osjećanje, predočivanje, mišljenje, tj. 1. odupiranje svim drugim silama 2. njihovo sređivanje prema likovima i ritmima 3. procjenjivanje s obzirom na utjelovljenje i izlučivanje.

Život je povezivanje i organiziranje mnoštva snaga u jedinstvo, koje se organiziranje provodi zajedničkim postupkom hranjenja. Smisao hranjenja utoliko je temeljniji od konkretnog prehranjivanja. Ono je kao osjećanje, predočivanje i mišljenje, elementarno organsko prisvajanje, dok je konkretno hranjenje tek jedan njegov oblik. Upravo u tom prisvajanju Nietzsche prepoznaje volju za moć:

Prehrana je tek konsekvencija neutaživa prisvajanja, volje za moć.

Hranjenje se može misliti kao ono na čemu počiva samoorganizacija mnoštva snaga u djelatno jedinstvo organizma samo prevlada li se njegov uobičajeni smisao i u njemu prepozna prisvajajući karakter volje za moć. Vodeći računa o tome, Nietzsche će taj temeljni prisvajajući karakter volje za moć češće misliti u pojmu “utjelovljenja”.

Volja za moć pokazuje se dakle na niti vodilji organskoga tijela u utjelovljenju, i to utoliko što je u utjelovljenju na djelu “neograničeni poriv za prisvajanjem”. Organizam se organizira, i u tom organiziranju održava kao jedinstvo djelovanja, asimilacijom onoga najbližeg, tj. posvajanjem i činjenjem onoga stranog i nejednakog svojim i sebi sličnim. Time se on potvrđuje kao kvantum intencionalno zatvorene zapovjedne moći koja se zadovoljava i održava tako da pod vlastitom zapovijedi utjelovljuje cjelinu svojih djelatno-trpnih odnošenja i uspostavlja se kao relativno samodostatna, kompleksna struktura zapovjednog djelovanja. Bitno je da se asimilirano mnoštvo odnošenja ne uništava, nego pokorava na način da se konstitutivno utjelovljuje u funkciju ili organ zadovoljenja zapovijedi (prema grč. organon, oruđe, sprava za što). Takvu tvorbu vladavine koja se organizira sama od sebe u zapovijedanju Nietzsche misli kao organsko tijelo. …

Volja za moć specijalizirajući se kao volja za hranjenje, za vlasništvo, za oruđa, za služnike – pokoravanje i vladanje: tijelo. – Jača volja dirigira slabijoj. Nema druge kauzalnosti osim one od volje k volji.

Na drugom mjestu Nietzsche kaže:

Aristokracija u tijelu, većina vladajućih (borba tkiva) Ropstvo i podjela rada: viši tip moguć samo potiskivanjem nižega na neku funkciju.

Na niti vodilji tijela dolazi se tako do uvida u organska tijela kao kvantuma organizirana rasta volje za moć. Drugim riječima, samouvjetovani rast volje za moć Nietzsche misli na tragu usavršavanja ili upotpunjavanja tjelesne samoorganizacije kao samodostatne tvorbe moći. U završnom dijelu bilješke pod naslovom Princip života “poredak po rangu” u tom smislu stoji:

Princip život – Veća kompliciranost, oštro lučenje, usporednost oblikovanih organa i funkcija, uz nestajanje srednjih članova – ako ej to savršenost, onda se neka volja za moć očituje u organskom procesu s pomoću kojega vladalačke, oblikovne, zapovjedne snage vazda umnažaju područje svoje moći i unutar njega vazda ga opet pojednostavljuju: imperativ u rastu.

Nietzscheovo određivanje rasta volje za moć pod vidom usavršavanja organskih formi temelji se na dvojem. Prvo, volju za moć Nietzsche prepoznaje u tijelu temeljem uvida u kompleksnost i mnoštvenost organskih formi kao potpunih tvorbi vladavine. Naime savršenost i potpunost tijela je potpunost djelotvorna gospodarenja i zapovijedanja i utoliko podrazumijeva samodostatnost intencionalno zatvorena samozadovoljenja vladajućeg u organizaciji mnoštva. Pod savršenošću i potpunošću rasta organskih formi ne misli se stoga neko “nešto” kao atomarna jednota, nego iz određene zapovijedi relativno organizirano i utjelovljivano mnoštvo uzajamnih odnošenja, tj. organa, funkcija:

Svako je jedinstvo jedinstvo samo kao organizacija i uzajamna igra: ne drugačije no što je jedinstvo kakva ljudska zajednica: dakle suprotnost atomističkoj anarhiji; time vladalačka tvorevina, koja znači jedno, ali jedno nije.

… Drugo, potpunost samoorganizacije organskog tijela nije statična, nego se neprekidno postiže kao forma rasta moći:

Pojam “usavršavanja”: ne samo veća zamršenost, nego i veća moć …

Organsko tijelo raste i potencira se usavršavanjem i upotpunjenjem relativne samodostatnosti kompleksa, i to tako da se uvijek nanovo organizira i umnogostručuje pod vlastitim zapovijedima. Zapovijedajući, ono zapovijeda sebi samom, tj. utjelovljuje i asimilira sve više “vanjskog”, djeluje i trpi sve više i mnogostrukije, postaje mnogostrukije i tako sve potpunije, samodostatnije i moćnije. to se jasno iščitava iz sljedećeg Nietzcheova zapisa:

Volja za moć može se iskazati samo na otporima; ište dakle ono što joj se opire,  – baš to je iskonska tendencija protoplazme kad odašilje pseudopode te pipa oko sebe. Prisvajanje i utjelovljenje prvenstveno je htijenje prevladavanja, formiranje, oblikovanje i preoblikovanje, sve dok prevladani do kraja ne prijeđe u moć napadačevu i ne umnoži ga.

Tako se sfera organskoga pokazuje kao procesna sfera uvjetovano-uvjetujućeg djelovanja, u kojoj je svaki organizam određen samo dosegom vlastite djelotvornosti i trpnosti u borbi s drugima. Njegova potpunost je izmjenjiva i kompleksna potpunost pod određenom zapovijedi privremeno organiziranih i utjelovljenih odnošenja moći.

Sljedstveno rečenom može se zaključiti da pod vidom usavršavanja organskoga tijela Nietzsche ustvari misli kvantum rasta moći kao intencionalno zatvoren i relativno samodostatni afekt zapovijedanja, koji je kao takav stalno procesno gibanje – porast i opadanje – zapovjedne moći. Pritom se potvrđuje da organizirani oblik samodostatne i potpuno moći nije statično jedinstvo, nego fluidni i dinamički kompleks odnošenja koji se neprekidno dostiže širenjem ili atrofiranjem kompleksnosti organizacije. Bitna implikacija takva razumijevanja jest ta da nema čvrste granice organizma, već on biva, tj. jača i slabi, nastaje i nestaje, organizira se i raspada, u uzajamnosti odnosa. Kao kvantum djelatne zapovjedne moći, živo biće je ustvari proces koji je ograničen samo dosegom vlastita odnošenja u borbi, tj. dosegom djelovanja i trpnji koji se u njemu utjelovljuju. Ima li se to na umu, ne može se, strogo gledano, govoriti o pojedinačnim organskim oblicima, budući da se … potpunost kvantuma poistovjećuje s potpunošću više organizacije i, u svojoj posljednjoj konsekvenciji, sa čitavim svijetom. Nietzscheova promišljanja stoga se i ne zadržavaju na tipičnim pojedinačnim predstavnicima živoga, već se proširuju na više, moćnije, mnogostrukije i potpunije oblike. Tako se Nietzscheovo poimanje čovjeka kao kvantuma volje za moć ne kreće u granicama individuuma, nego viših oblika ljudskog – naroda, društva, kulture, civilizacije, države, morala i intelekta kao zapovjedne moći koja se utjelovljuje u vidu čovjeka. …

Nietzsche upravo na niti vodilji tijela dolazi do svoje nove koncepcije svijeta, koja svijet koncipira kao imanentnu mnogostrukost bivanja i rasta volje za moć. Pritom se pokazuje da ”tijelo” Nietzscheu nije tek konkretni pojedinačni oblik organske strukture, koji odgovara pojedinom vidu živoga – biljnom, životinjskom ili nekom drugom. Ono nije ni puka materijalna, fizikalno istumačiva i izračunljiva protežnost… U pojmu tijela mišljen je imanentni kauzalitet volje za moć kao procesnost mnogostruke organizacije organskoga, u koju organizaciju jednako tako spadaju spekulativno mišljenje i matematičko računanje kao i ishrana protoplazme. Utoliko se pri promišljanju tijela i utjelovljenja ne smije dati zavesti možebitnim utjecajem prirodnih znanosti, vidljivim u nerijetkim Nietzscheovim pokušajima da vlastita promišljanja podupre onodobnim istraživanjima i rezultatima biologije, anatomije ili kemije. U kontekstu Nietzscheova filozofiranja tijelo je bitno filozofijski pojam, budući da se na njegovu tragu otkriva volja za moć kao bit života.

ulomak iz Petar Šegedin, Volja za moć i problem istine, Zagreb: Demetra 2007., str. 84.-90., 94.


Knjigu se može kupiti kod nakladnika: Demetra

005186_4

Jedna misao o “Nietzsche: volja za moć u utjelovljenju? (ulomak iz Petar Šegedin, Volja za moć i problem istine)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s