gnothi seauton? (ulomak iz Jean Brun, Sokrat)

Hram u Delfima nosio je na svojem zabatu ispisane razne mudre izreke među kojima je i slavna „Spoznaj samoga sebe“ [gnothi seauton]. Od nje će Sokrat načiniti glavnu misao svoje filozofije. Bez obzira je li Sokrat bio u Delfima, kako tvrdi Diogen Laertije, ili ne, i dalje stoji da je ovaj božanski savjet za Sokrata bio i oružje kojim se borio protiv sofista i poruka kojom je svoje učenike pozivao da se posvete dubinama bića.

Važno je naglasiti da se ova slavna poruka za Sokrata ne svodi na maksimu koja nas poziva samo na introspekciju ili pak na opis subjekta koji želi istražiti svoju individualnost. Kao što je Hegel naglasio na prvoj strani svoje Fenomenologije duha:

Poznavanje duha konkretnije je poznavanje, te je, prema tome, uzvišenije i teže. Spoznaj samoga sebe, to je nalog koji niti u sebi samom, niti u misli onoga tko je to prvi izgovorio nema značenje jednostavnog poznavanja sebe samoga, tj. poznavanja sposobnosti, karaktera, usmjerenja i nedostataka pojedinca, nego poznavanje onoga što je bitno istinito u čovjeku, kao i poznavanje istine u sebi i po sebi, što znači samob bitka kao duha. Niti filozofija duha za svoj cilj ne postavlja tu tobožnju spoznaju koja u čovjeku traži njegove individualne osobine, strasti i slabosti, i koja istražuje, kako se kaže, tajne ljudskog srca; spoznaju koja s jedne strane nema nikakve vrijednosti ukoliko ne pretpostavlja spoznaju općenitosti, tj. čovjeka, i koja prije svega polazi od duha, a koja se, s druge strane, nikako ne odnosi na slučajnosti, na beznačajne i prolazne proizvode duhovnog bića i koje nimalo ne prodiru niti u njegovu bit niti u nutarnju prirodu.

„Spoznaj samog sebe“ zapravo je poziv na produbljenu spoznaju ljudske sudbine od kojeg nas enciklopedijsko poznavanje stvari, prirode i različitih vještina neprestano odvraća. … Kako bismo smjestili problem u domenu aktualnog, možemo reći da sofistička retorika odgovara onome što bismo danas nazvali psihološkim djelovanjem, a to je tehnika manipuliranja čovjekom koja je samo produžetak jedne vrste znanosti o čovjeku; upravo će nam produbljivanje tog problema pomoći da lakše pojasnimo smisao sokratovskog ”Spoznaj samoga sebe”.

U našem pozitivističkom stoljeću mogli bismo pasti u iskušenje da u sintagmi ”Spoznaj samoga sebe” vidimo početnu točku jedne spoznaje čovjeka koja bi rezultirala novim znanostima o čovjeku, to jest onima kojim je cilj na proučavanje čovjeka primijeniti metode koje su uspješno bile primijenjene u prirodnim znanostima. … Sociologija i psihologija, reći ćemo, omogućile su čovjeku da bolje upozna sama sebe, te su pomogle pedagozima, liječnicima i političarima da izbjegnu žalosne greške do kojih je dolazilo u međuljudskim odnosima. Naposljetku su te humanističke znanosti pronašle svoje polje primjene u ”humanističkim” tehnikama koje čovjeku ipak nisu omogućile da postane gospodar i vlasnik prirode, kako je to želio Descartes, već rob samoga sebe. Vladanje i posjedovanje nisu sinonimi autonomije, već uvjetovanja i dresiranja. Kada sociolog proučava kako se rađaju i šire glasine, … kada psiholog proučava različite činitelje koji utječu na stvaranje mišljenja, načine na koje se stvaraju ili nestaju određena uvjerenja, uvjete koji povećavaju ili smanjuju moć uvjeravanja neke osobe, tada oni, htjeli ili ne, sve to stavljaju na raspolaganje stručnjacima za publicitet i propagandu koji te spoznaje koriste da bi unaprijedili tehnike uvjeravanja. … Vrlo je lijepo o tome kazao Joseph Moreau:

Spoznaja čovjeka na koju nas poziva Sokrat ima potpuno drukčiju ulogu i potpuno je drukčije prirode od znanosti koje se danas ponosno nazivaju ‘znanosti o čovjeku’, kojima je čovjek samo predmet proučavanja, ali koje mu pristupaju metodama prirodnih znanosti. Psihologija, sociologija i ekonomija primjenjuju se danas na proučavanje ljudskog ponašanja, promatraju se reakcije pojedinaca i grupa, pokušavaju se utvrditi uvjeti u kojima one nastaju kako bi ih predvidjele i njima upravljale. Uvijek teže tehničkim primjenama, žele organizirati život čovječanstva… Kontrola mišljenja, sredstava informiranja i propagande održavat će red u umovima i učiniti nezamislivim svaki prosvjed. Svaka represija bit će suvišna. Sve će biti obilato potpomognuto snažnom birokracijom, pod upravom odbora socijalnih stručnjaka i inženjera, brain-trusta, to jest trusta mozgova. San o društvu koje je racionalno mehanizirano, i koji je izrugivan u romanu Aldousa Huxleya Vrli novi svijet, nije, budimo uvjereni, Sokratov ideal; on ga otvoreno odbacuje u jednom Platonovom dijalogu, Harmidu. Takva je racionalizacija i tehnizacija u njegovim očima krivotvorina istinske mudrosti. …

Eto, tome se protivi Sokrat, spoznaji sebe koja bi se ograničila na specijalizirani inventar, koja svoj produžetak vidi u tehnikama učinkovitosti gdje se moć nad čovjekom oslanja na znanost o čovjeku. Zbog toga je važno da spoznaja samog sebe bude svjesna vlastitog neznanja; ona se oslanja na sumnju koja je izraz nečega što je potpuno suprotno od skepticizma. Usred svih tih sofista koji tvrde kako sve znaju, kako sve mogu poučavati, kako sve umiju napraviti, to jest, kako su, na kraju krajeva, sposobni za sve, što vodi naravno svakojakim pretjerivanjima i žudnjama za moći, usred svega toga Sokrat tvrdi kako ništa ne zna. Budući da ništa ne zna, ne može ništa poučavati. … Sokratovska je sumnja zapravo odbijanje vanjskog znanja koje sofist sakuplja kako bi se mogao suočiti sa svim mogućim situacijama i kako bi manipulirao ljudima. Sokratovo ne-znanje je ne-znanje koje zna za sebe i koje se priznaje kao takvo u ime nekog višeg znanja. … Mi smo danas zapravo samo obrtnici znanja; posjedujemo samo ono znanje koje nam omogućuje da upoznamo i promijenimo ljudske materijalne uvjete, ali zbog kojeg zaboravljamo razmišljati o pitanjima ljudske sudbine.

ulomak iz Jean Brun, Sokrat, Zagreb 2007., str. 60.-65., prevela: Beata Vrgoč Turkalj, izvornik: Jean Brun, Socrate (1960.)


Knjigu možete nabaviti u knjižarama ili kod nakladnika: Jesenski i Turk

jean-brun-sokrat-slika-102814463

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s