plodnost filosofiranja? (ulomak iz Ozren Žunec, Mimesis)

Koja je narav filozofijske interpretacije?

Filozofija živi samo u živom filozofiranju. Filozofiranje nije živo kao zapisano nego ako govori, ako raz-govara, ako je dia logou. U ovome “raz” razgovora dano je dvoje koje jedno drugome govori, jedno drugo nuka, nagovara, potiče, katkad uspije natkriliti i nadgovoriti. Filozofiju ne sačinjavaju knjige, institucije, akademije, znanstveni rad, nego bitno razgovor, živa riječ koja opisuje prostor blizina i daljina u svijetu. Filozofijski razgovor je događanje filozofije, sve ostalo je puka priprava i podsjetnik za svečanost pravog filozofiranja. U događanju filozofije se filozofira, a ne govori “o” filozofiji; interpretator, hoće li biti filozofičan, ne može stajati filozofiji nasuprot, imati neki odnos prema filozofiji koja je nazrijeta kao predmet, nego mora biti u navjećoj blizini njenoj, upravo: u njoj. Ali kako biti “u” filozofiji čije je konačno vrijeme već odživljeno, čije nebo, zemlja bogovi i ljudi opstoje samo u mrtvilu pisma i povjesnice kao lijeka podsjećanju (hypomneseos pharmakon, Phdr 275A5)?

Platon u Fedru kao dijalogu čija je “tema” filozofija i njena granica u uviđanju i izrecivosti misli mogućnost filozofijske interpretacije kao bivanja “u” filozofiji. Fedar je dijalog zrelog Platona, govoren u doba najjačeg svjetla, u podne sredine ljeta, najdužeg dana i najveće visine sunca, u blizini onoga najvišega i najdubljega što je filozofiranju dostupno:

Zar ne vidiš da gotovo baš sada podne (mesembria) se ustavlja, doba zvano nepokretno (stathera)?

Ali ovo doba svečanog filozofiranja i dohvata najvećih nauka jest, kao što je cjeli dijalog događaj filozofije, zapravo trenutak, sam u sebi ogroman i veliki događaj, čije vrijeme nije moguće mjeriti trajanjem, no koji ipak prolazi. Jer,

brzo, čim zasvježi, idemo.

Koliko god Fedar, izlazeći iz ljudskih posala, otvara dijalektikom pogled na božansko, gdje boravi duša previđajući ono ”što sad zovemo bitkom”, filozofiranju, kao ni filozofu, nije dano da zauvijek ostane tamo kamo ga nosi krilata duša. Filozof i filozofiranje su konačni i prolazni, zato Fedar, dijalog ”nadnebeskog mjesta” završava jasnim ”idemo”, rastankom filozofiranja sa svojim vremenom i svojim svijetom, povratkom i silaskom u ljudsko, da bi se naposljetku, prihvaćeno od prolaznosti, rastalo i od njega.

No prije no što će filozof otići, mora se filozofiranje zamisliti o obliku svoje povijesne egzistencije. Da bi je prikazao, ”pribjegava” Platon ”usporedbi” sijanja i vremena konačne filozofije. ”Gospodar koji ima um (nous)” i koji ima sjeme od kojeg želi da izrastu plodine neće ih sijati

ozbiljno ljeti, za žetve, u Adonidove vrtove i veseliti se kako lijepi u osam dana izniknu,

nego će tako činiti  samo ”igre (paidias) i svečanosti radi”, dok će inače, ozbiljno nastojeći, služiti se ”zemljoradničkom vještinom”, te sijati u

ono prikladno i zadovoljan biti ako ono posijano za osam mjeseci dostigne svrhu (telos).

Tako je i s onim tko ”o pravednom, lijepom i dobrom ima znanje”, naime filozofom; on od gospodara ne smije imati manje uma i od ”svojeg sjemena” ne valja mu uzaludno sijati u pisanu riječ, tvoreći logose koji nisu kadri braniti se ni ”istinu dostatno poučavati” jer pisati valja samo ”igre radi”, odn. za podsjetnik u zaboravnoj starosti, pa dok se drugi zabavljaju drugim igrama, pirovima i sličnim, on će svoj život, sve dok piše, tj. sije u ”vrtove slova”, provesti ”igrajući se”, a to je

prelijepa, među lošima, igra onoga koji je u govorima kadar se igrati, mitove spravljajući (mythologuonta) o pravednosti i drugom.

No, od svega toga još ”mnogo ljepša ozbiljnost” nastaje kada netko,

rabeći dijalektičku vještinu, izabere pogodnu dušu, sadi pak i sije po znanju govore, koji njemu i onome kojem su usađeni dostatno pomažu, te nisu besplodni, nego imaju sjeme koje može niknuti drugim govorima u drugim dušama, i tako vječno besmrtnost pružati dostatno te onoga, tko ih ima, tvoriti blaženim sve do najvišega koliko je čovjeku moguće.

Platonovo filozofiranje u podne sredine ljeta svečanost je i igra koja i usporedbom biva smještena u doba žetve, kulminacije i dnevne i godišnje točke obrata Sunca. Sve posijano u toj igri svečanog trenutka filozofije brzo iznikne, ali, budući da se radi o događaju koji pada u vrijeme obrata, kada dan i godina, tj. konačno vrijeme filozofije, otpočinju put smiraju i zaboravu, starosti, odmah potom brzo uvenu, bolje i ozbiljnije (a to znači: razumijući sebe konačnim) nije nastojati nastaviti s igrom poslije minule svečanosti, nego sijući govore i uvide u pogodne duše pustiti filozofiranje u vrijeme gdje će, poput svakogodišnjeg povratka bilja i svečanosti ponovo plodno, puni sjemena, opet u krugovima nastajati trenuci filozofiranja.

Platonovo filozofiranje sebe, dakle, predaje vremenu kao sjeme, a ne kao gotov plod; odatle svaka interpretacija Platona mora biti tlo iz kojeg će u filozofiranju niknuti plodni izdanak. Filozofija nije vječna nego je stalno umiranje i preporađanje onoga na vrhu i u času obrata mišljenoga što ostavlja novo sjeme. Shvaćanje povijesti filozofije kao neporavnanog, kružnog vremena, orijentiranog svečanostima platonički je nauk o povijesti koja nije ni ponavljanje, ni dometanje u napredovanju, ni oduzimanje u nazadovanju, niti uopće povijest u vulgarnom, linearnom, protočnom vremenu, nego u vremenu iznenadnog trenutka. Interpretirati Platona primajući sjeme, osjemenjujući se, znači imati pravu mjeru blizine i daljine: iz daleka, vjetrom povijesnog tijeka nadošlo sjeme prima se u najveću blizinu, u vlastitu dušu, i hrani se iz nas kao iz tla; tako se Platonovo i naše međusobno ne zastiru i u nadmetanju ne nastoje isključiti, nego zajedno pripravljaju trenutak filozofiranja.

Smisao vlastita filozofiranja vidi Platon u njegovu djelovanju…

ulomak iz Ozren Žunec, Mimesis: grčko iskustvo svijeta i umjetnosti do Platona, Zagreb 1988., str. 18.-19.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s