što (ni)su prirodni zakoni? (ulomak iz Tim Maudlin, Metaphyics within Physics)

Prirodni zakoni ne potrebuju ”filosofsko utemeljenje”; oni bi trebali biti uspostavljeni kao ontološki temelj.

Najčešći je prigovor tome ”primitivističkom” pogledu na zakone to da se suprotstavlja jednoj utjecajnoj metafizičkoj slici … koja se naziva ”humeovska supervenijencija”:

… To je nauk da je sve čega ima u svijetu jedan ogroman mozaik lokalnih stanja stvari, samo jedna mala stvar, pa zatim još jedna. … Imamo geometriju: neki sustav vanjskih odnosa prostorno-vremenske udaljenosti između točaka. … I na tim točkama imamo lokalna svojstva… Ukratko: imamo neki raspored svojstava. I to je sve. Sve ostalo slijedi (supervenes) iz toga. (David Lewis)

… Sve u svemu, mislim da je taj humeovski projekt, kako ga je zamislio Lewis, neopravdan. Zašto misliti da je sve čega ima na svijetu “velik mozaik lokalnih stanja stvari”? Zašto uopće prihvatiti tako jaka ograničenja svoje ontologije? …

Ockhamova britva…, poput humeovske supervenijencije, uvelike zapošljava filosofe: što škrtija ontologija, kažu, tim bolje. Zašto vjerovati u nesvodive zakone prirode ako se dovoljna zamjena može naći naprosto u uzorcima onoga mozaika? Zašto vjerovati u unutarnje svojstven smjer vremena ako gradijent entropije uvijek pokazuje u istom smjeru? Entia non sunt multiplicanda praeter necessitatem i dostupnost reduciranja otklanja svaku nužnost. Zacijelo bismo trebali tragati za što mršavijom osnovom na kojoj bismo podigli svoju ontologiju.

Ali nije jasno da britva može izdržati opširnije kritičko ispitivanje. Misli li se pod necessitas logička nužnost, onda će nas britva prizemljiti u solipsizam. No, ako znači nešto blaže – da bića ne bi trebalo umnažati bez dobrog razloga – onda to načelo postaje neka bezazlena vodica: svoju ontologiju ne bismo trebali niti reducirati bez dobrog razloga. Britva [ipak] … nalaže pozitivnu nevjericu u dodatnu ontologiju. Iz takve se nevjerice rađaju pogreške ako sporni predmeti postoje: ako je svemir bio rastrošan, britva će nas zavoditi u zabludu.

Zašto je onda britva tako široko prihvaćena? Nema sumnje da u mnogim slučajevima daje ispravan zaključak: objašnjenja koja zahtijevaju složene urote i slučajne podudarnosti manje često su istinita od jednostavnijih alternativa. Ali taj se rezultat često može izvesti izravno iz teorije potvrde: podatci obično bolje potvrđuju jednostavnije teorije nego li konkurentske s ekvantima i epiciklima. To ipak ne znači da je teorija s manjom ontologijom uvijek bolje potvrđena. … Pa sam, radije nego li neku opću teoriju opravdanja za ontološke obveze, napravio tek neke studije pojedinih slučajeva. Te studije ukazuju da je britva, i njoj popratna manija za ontološkom redukcijom, precijenjena. Pojmovi prirodnih zakona i prolaska vremena igraju središnju ulogu u našoj slici svijeta, a argumenti za to da se oni mogu ili trebaju svesti na nešto drugo nisu me dojmili. Ako je ontologija koja najprirodnije proizlazi iz razmišljanja o fizici previše bogata za Ockhama ili Humea ili Lewisa, tim gore za njih. Neka drugi preživljavaju na tankoj kašici minimalističke metafizike: ja ću svoju ontologiju uzeti mit Schlag. (…)

1002

Tim Maudlin (1958.)

[T]ri klase [vjerovanja] su od posebnog interesa [za vjerovanja o prirodnim zakonima]: vjerovanja o mogućnostima, o protučinjeničnim tvrdnjama (counterfactuals), te o objašnjenjima. Nekoliko primjera može prikazati svaku od njih.

Fizičar koji prihvaća Einsteinovu opću teoriju relativnosti također će vjerovati da je fizikalno moguće da svemir bude zatvoren (do kolapsa u Velikom sažimanju) i da je moguće da svemir bude otvoren (pa se širi zauvijek). Ovo je osobito očito jer još uvijek ne znamo je li naš svemir otvoren ili zatvoren, tako da je potrebno još empirijskih podataka kako bi se utvrdilo koja je mogućnost dobitna. No, čak da se to pitanje riješi, zakoni gravitacije, kako ih razumijemo, priznaju obje mogućnosti. Svatko tko prihvaća Einsteinove zakone gravitacije, ili Newtonove zakone gibanja i gravitacije, mora priznati fizičku mogućnost solarnog sustava sa šest planeta, čak i ako nijedan takav sustav zapravo ne postoji. Ako netko smatra da su zakoni prirode koji određuju nekakav događaj, recimo bacanje novčića, nesvodivo probabilistički (i da su rezultati bacanja međusobno neovisni), onda mora priznati da je fizički moguće da iz niza bacanja proishodi bilo koji niz glava i pisama.

Smatram da se takvi zaključci očituju u stvarnoj praksi znanosti i da su intuitivno uvjerljivi. Bilo koji obračun naravi fizičkih zakona treba položiti račun o njima.

Već je navedena jedna veza između zakona i protivčinjeničnih tvrdnji (counterfactuals). Prihvati li se vodljivost bakra kao zakon ili kao posljedica zakona, prihvatit će se da bi određeni komad bakra, u širokom rasponu raznih okolnosti, provodio struju ako bi bio podvrgnut naponu. Takvi su zaključci notorno krhki, te se u mnogim slučajevima čini da protivčinjenične tvrdnje nemaju određenu istinitosnu vrijednost iako se ne poriču relevantni prirodni zakoni. … Ali bilo koji prihvatljiv obračun zakona i protivčinjeničnih tvrdnji mora rasvijetliti taj odnos potpore zakona protivčinjeničnim tvrdnjama, tamo gdje ona postoji.

Konačno, općenito se priznaje da postoji jedna više amorfna veza između zakona i objašnjenja. … To da određene događaje ili pojave vidimo kao manifestacije prirodnih zakona može nam pružiti jedno njihovo razumijevanje kakvo ne slijedi ako ih prepoznajemo tek kao primjerke slučajnih poopćenja. (…) Po kriteriju … [istinitog poopćenja], ”Sve što je ili krava ili uzorak urana 238 je ili sisavac ili radioaktivno” jest zakon. Ali bilo koliko promatranja primjera prve vrste (krava) ne daje nam razloga da vjerujemo išta o onom drugom (uran). … Prirodno je smatrati gornju tvrdnju za posljedicu dva zakona koja sama po sebi nije zakon. …

“Svi ljudi koji žive u kućama kojima su kućni brojevi prim brojevi su smrtni” nije zakon jer je klasa o kojoj se radi nije prirodna vrsta. … Taj iskaz nije zakon nego opet posljedica zakona, ovaj put radi konjukcije a ne radi disjunkcije. Još kontroverznije, ne mislim da je “Svi ljudi su smrtni” prirodni zakon… To je također posljedica zakona, zakona biokemije, fiziologije, itd, ali nije samo po sebi zakon.

Moglo bi se, čisto mrzovoljno, one koji zagovaraju da je “Svi ljudi su smrtni” zakon, izazvati da pronađu u nekom tekstu iz biologije gdje se to poopćenje tretira kao zakon, ili uopće navodi. Primjedbu da su ljudi sisavci, svejedi, itd, bi se moglo pronaći, ali ne i da im je svima podjednako suđeno da umru. Podjednako bi mrzovoljan odgovor bio da je naravno kako nitko nikada ne napiše da su svi ljudi su smrtni, jer se to … podrazumijeva. Svatko to zna. Zašto na to trošiti tintu? Ali taj navodni zakon nije nenapisan samo zato što je podrazumijevan. Nijedna biološka činjenica se nikada ne objašnjava pozivanjem na taj zakon, bila referenca na nj prešutna ili izričita. A osobito nitko nikad nije nečiju smrt objasnio pozivanjem na taj zakon. Ljudi umiru od raka, ili moždanog udara, ili loma, ili gušenja. Nitko nikada umire od toga da je čovjek. (…)

[Neki] smatraju da znanost nije potraga za teorijama koje su istinite, odnosno koji sadrže neki model koji ispravno opisuje stvarni svijet, nego za teorijama koje su empirijski adekvatne, odnosno koji sadrže neki model koji odgovara vidljivim pojavama u stvarnom svijetu.

No znanost ne može težiti tek teorijama koje su empirijski adekvatne, jer to je trivijalno ostvariti. Teorija “anything goes” ima za modele sve logički moguće raspodjele vidljivih pojava u prostor-vremenu pa se može prilagoditi bilo čemu vidimo. Takva “teorija” ne objašnjava ništa, i ne može se koristiti za predviđanje ičega, ali bila bi empirijski adekvatna.

ulomak iz Tim Maudlin, Metaphyics within Physics, 2010., str. 1.-4., 7.-8., 36., 38., preveo: ja, link

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s