trojedan mozak? (ulomak iz Carl Sagan, The Dragons of Eden)

Šef Laboratorija za evoluciju mozga i ponašanje Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje Paul MacLean je … iz eksperimenata (npr. s vjeveričastim majmunima) razvio zadivljujući model strukture mozga i evolucije koji je nazvao trojednim mozgom (triune brain). “Dužni smo”, kaže, “na sebe i svijet gledati očima tri sasvim različita mentaliteta”, od kojih dva nemaju moć govora. Ljudski mozak se, drži MacLean, “svodi na tri međusobno povezana biološka računala”, svako sa “svojom posebnom inteligencijom, vlastitom subjektivnošću, vlastitim osjećajem za vrijeme i prostor, vlastitom memorijom, motorikom i drugim funkcijama”. Svaki mozak odgovara jednom zasebnom velikom evolucijskom koraku. Za tri mozga se kaže da se razlikuju neuroanatomski i funkcionalno, te da sadrže zapanjujuće različite distribucije neurokemikalija dopamina i kolinesteraze. …

paul maclean

Najstarijeg od njih okružuje srednji mozak… Dijelimo ga s drugim sisavcima i gmazovima. Vjerojatno se razvio prije nekoliko stotina milijuna godina. MacLean ga naziva reptilskim ili R-kompleksom. Oko R-kompleksa nalazi se limbički sustav… Limbički sustav dijelimo s drugim sisavcima ali (u njegovoj punoj razradi) ne i s gmazovima. Vjerojatno se razvio prije više od sto pedeset milijuna godina. Naposljetku, neokorteks nadmašuje veličinom ostatak mozga i očito je najnoviji evolucijski priraštaj. Poput viših sisavaca i drugih primata, ljudi imaju relativno masivan neokorteks. Postaje sve razvijeniji kod naprednijih sisavaca. Neokorteks je najrazvijeniji kod nas (te kod dupina i kitova). Vjerojatno se razvio prije nekoliko desetaka milijuna godina, ali mu se razvoj uvelike ubrzao prije nekoliko milijuna godina kada su se pojavili ljudi. …

Očekivali bismo ​​da R-kompleks u ljudskom mozgu na neki način još uvijek obavlja funkcije dinosaura a da su misli limbičkog korteksa misli puma i kopnenih ljenivaca. Svaki novi korak u evoluciji mozga nedvojbeno je popraćen promjenama u fiziologiji već postojećih komponenti mozga. Evolucija R-kompleksa zacijelo je dovela do promjena u srednjem mozgu i tako dalje. Štoviše, znamo da kontrolu nad mnogim funkcijama dijele različite komponente mozga. Ali istodobno bi bilo začuđujuće kad komponente mozga ispod neokorteksa ne bi u značajnoj mjeri još uvijek radile kao kod naših dalekih predaka.

MacLean je pokazao da R-kompleks igra važnu ulogu u agresivnom ponašanju, teritorijalnosti, ritualu i uspostavljanju društvenih hijerarhija. Unatoč povremenim dobrodošlim iznimkama, čini mi se da to karakterizira veliki dio modernog ljudskog birokratskog i političkog ponašanja. Ne mislim pritom da na nekoj američkoj političkoj konvenciji ili sastanku Vrhovnog sovjeta neokorteks uopće ne funkcionira; uostalom, velik dio komunikacije u takvim ritualima je verbalan i stoga neokortikalan. Ali zapanjujuće je koliko se našeg stvarnog ponašanja – za razliku od onoga što govorimo i mislimo – može opisati reptilskim terminima. Obično govorimo o “hladnokrvnom” ubojici. Machiavellijev savjet vladaru bio je “svjesno usvojiti zvijer”. …

Ako je birokratsko ponašanje u srži kontrolirano R-kompleksom, znači li to da nema nade za ljudsku budućnost? Kod ljudi neokorteks predstavlja oko 85% mozga, što je zasigurno neki pokazatelj njegove važnosti u usporedbi s moždanim deblom, R-kompleksom i limbičkim sustavom. Neuro-anatomija, politička povijest i introspekcija nude dokaze da su ljudska bića sasvim sposobna odoljeti porivu da se predaju svakom impulsu reptilskog mozga. …

U neobično prikladnom odlomku, G. K. Chesterton je napisao: “Stvari možete osloboditi od njima stranih ili slučajnih zakona, ali ne i od zakona njihove vlastite prirode… Ne potičite trokute da se oslobode iz zatvora njihovih triju stranica. Ako se trokut oslobodi svojih triju stranica, život mu dospijeva do žalosnog kraja.” Ali nisu svi trokuti jednakostranični. U našoj je moći prilično značajno ugođavanje relativne uloge svake od komponenti trojednog mozga. …

Čini se da limbički sustav stvara snažne ili posebno žive emocije. To neposredno predlaže jednu dodatnu perspektivu na reptilski um: ne karakteriziraju ga snažne strasti i bolna proturječja, nego poslušno i nepokolebljivo pristajanje na bilo koje ponašanje koje diktiraju njegovi geni i mozak.

Električna pražnjenja u limbičkom sustavu ponekad rezultiraju simptomima koji su slični onima kod psihoza ili onima koje proizvode psihodelične ili halucinogene droge. Zapravo se mjesta na kojima djeluju mnoge psihotropne droge nalaze u limbičkom sustavu. On možda nadzire uzbuđenje i strahopoštovanje te razne suptilne emocije za koje ponekad mislimo da su jedinstveno ljudske.

“Glavna žlijezda”, hipofiza, koja utječe na druge žlijezde i dominira ljudskim endokrinim sustavom, intimni je dio limbičke oblasti. Važan nagovještaj o povezanosti limbičkog sustava sa stanjima uma daju nam svojstva endokrinih neravnoteža da mijenjaju raspoloženje. … Poremećaji u limbičkom sustavu mogu proizvesti bijes, strah ili sentimentalnost bez vidljivog uzroka. … Postoje razlozi za vjerovati da su početci altruističkog ponašanja u limbičkome sustavu. Doista, uz rijetke iznimke (uglavnom zadružni kukci), sisavci i ptice su jedini organizmi koji posvećuju značajnu pozornost brizi o svojim mladima – jedan evolucijski razvoj koji, dopuštajući dugo razdoblje plastičnosti, iskorištava veliku sposobnost mozgova sisavaca i primata za obradu informacije. Čini se da je ljubav izum sisavaca. …

Mnogo toga u ponašanju životinja potkrepljuje zamisao da su se jake emocije razvile uglavnom kod sisavaca, a u manjoj mjeri kod ptica. Vezanost domaćih životinja za čovjeka je, vjerujem, neupitna. Dobro je poznato očito tugujuće ponašanje mnogih majki sisavaca kada im se odvede mladunčad. Postavlja se pitanje dokle idu takve emocije. Imaju li konji povremeno tračak domoljubnog žara? Osjećaju li psi prema ljudima nešto slično vjerskoj ekstazi? Koje druge snažne ili suptilne emocije osjećaju životinje koje ne komuniciraju s nama? …

Među neokortikalnim apstrakcijama najvažnije su ljudski simbolički jezici, posebice čitanje i pisanje i matematika. … Međutim, nisu svi simbolički jezici neokortikalni; pčele – bez ikakve naznake neokorteksa – imaju razrađen plesni jezik (prvi ga je razjasnio austrijski entomolog Karl von Frisch), kojim prenose informaciju o udaljenosti i smjeru dostupne hrane. … No rječnici takvih jezika su izrazito ograničeni, možda samo nekoliko desetaka riječi. Čini se da je ona vrsta učenja koju mladi ljudi doživljavaju tijekom svog dugog djetinjstva jedna gotovo isključivo neokortikalna funkcija. …

Unatoč intrigantnoj lokaliziranosti funkcija u trojednom modelu mozga, opet naglašavam da je previše pojednostavljeno inzistirati na savršenoj odvojenosti funkcija. … Pa ipak, imajući na umu ta upozorenja, čini se korisnim kao prvu približnost smatrati da su ritualni i hijerarhijski aspekti naših života pod snažnim utjecajem R-kompleksa i da ih dijelimo s našim gmazovskim precima; da su altruistički, emocionalni i religiozni aspekti naših života u značajnoj mjeri lokalizirani u limbičkom sustavu i da ih dijelimo s našim precima sisavcima neprimatima (i možda pticama); i da je razum funkcija neokorteksa, što nam je u određenoj mjeri zajedničko s višim primatima i te dupinima i kitovima. Dok su ritual, emocije i rasuđivanje značajni aspekti ljudske prirode, sposobnost apstraktnog povezivanja i rasuđivanja je gotovo jedinstveno ljudska karakteristika.

Znatiželja i poriv za rješavanjem problema emocionalna su obilježja naše vrste; a najkarakterističnije ljudske aktivnosti jesu matematika, znanost, tehnologija, glazba i umjetnost – nešto širi raspon predmeta od onog što se obično uključuje pod “humanističke znanosti” (humanities). … Matematika je jednako “humanistička” koliko i poezija.

Model trojednog mozga proizlazi iz proučavanja komparativne neuroanatomije i ponašanja. Ali iskrena introspekcija nije nepoznata ljudskoj vrsti, pa bismo, ako je model trojednog mozga točan, očekivali neki nagovještaj toga u povijesti ljudske samospoznaje. Najpoznatija hipoteza koja barem podsjeća na tojedan mozak je podjela ljudske psihe Sigmunda Freuda na id, ego i superego. Agresivni i seksualni aspekti R-kompleksa zadovoljavajuće odgovaraju frojdovskom opisu id-a (latinska riječ za “ono” – tj. za zvjerski aspekt naše prirode); ali, koliko mi je poznato, Freud u svome opisu id-a nije stavio veliki naglasak na ritualne ili društveno-hijerarhijske aspekte R-kompleksa. On je emocije opisao kao funkciju ega – osobito “oceansko iskustvo”, što je frojdovski ekvivalent religijskoj epifaniji. Međutim, superego nije prvenstveno prikazan kao mjesto apstraktnog razmišljanja, već kao internalizator društvenih i roditeljskih striktura, za koje bismo u trojednom mozgu mogli posumnjati da su više funkcija R-kompleksa. Stoga bih morao reći da je psihoanalitička trodijelna psiha tek slabo u skladu s modelom trojednog mozga. …

Jedno više slaganje nalazi se u metafori za ljudsku psihu u Platonovom dijalogu Fedar. Sokrat uspoređuje ljudsku dušu s kočijom koju vuku dva konja – jedan crni i jedan bijeli koji vuku u različitim smjerovima i slabo su kontrolirani od strane kočijaša. Metafora same kočije nevjerojatno je slična MacLeanovoj…; dva konja R-kompleksu i limbičkom korteksu, a kočijaš koji jedva kontrolira kočiju i konje neokorteksu.

U još jednoj metafori Freud je opisao ego kao jahača neposlušnog konja. I frojdovska i platonska metafora naglašavaju značajnu neovisnost i napetost između sastavnih dijelova psihe, što je jedna važna značajka ljudskog stanja… Zbog neuroanatomskih veza između triju komponenti, trojedan mozak mora, poput kočija iz Fedra, sam po sebi biti metafora; ali mogao bi se pokazati kao metafora velike korisnosti i dubine.

ulomak iz Carl Sagan, The Dragons of Eden, 1977., str. 34.-56., preveo: ja

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s