dvopreg iz Fedra?

Carl Sagan je usporedio neuroznanstveni model “trojednog mozga” manje s Freudovim modelom psihe a više s Platonovim mitskim opisom duše iz Fedra.

Model trojednog mozga slijedi iz studija komparativne neuroanatomije i ponašanja. Ali iskrena introspekcija nije nepoznata u ljudskoj vrsti, pa bismo, ako je taj model ispravan, očekivali neku njegovu naznaku u povijesti ljudske samospoznaje. Najpoznatija hipoteza koja barem podsjeća na trojedan mozak je ona Sigmunda Freuda koja dijelu ljudsku psihu na id, ego i superego.  Agresivni i seksualni aspekti R-kompleksa zadovoljavajuće odgovaraju frojdovskom opisu ida (“id” je latinski za “ono” – tj. za zvjerske vidove naših naravi); ali, koliko znam, Freud nije u svom opisu ida polagao puno na ritualne ili društveno-hijerarhijske aspekte R-kompleksa. On jest opisao osjećaje kao funkciju ega – osobito “oceansko iskustvo” koje je frojdovski ekvivalent religijskom bogojavljanju. Ali, superego nije opisan prvenstveno kao mjesto apstraktnog razmatranja, nego više kao pounutarnjivač društvenih i roditeljskih naredbi, a što bismo u trojednom mozgu prije smatrali funkcijom R-kompleksa. Tako da bih trodijelni psihoanalitički um morao opisati kao tek slabo u skladu s modelom trojednog mozga. …

Izvrsno slaganje se pronalazi s metaforom ljudske psihe u Platonovom dijalogu Fedar. Sokrat uspoređuje ljudsku dušu s kočijom s dva konja, jedan crn, jedan bijel, a koji vuku u različitim smjerovima te koje slabašno nadzire kočijaš. Metafora je iznimno slična MacLeanovom neuralnom okviru; dva konja R-kompleksu i limbičkom korteksu, a kočijaš koji jedva upravlja vrludajućom kočijom i konjima, neokorteksu. (Carl Sagan, The Dragons of Eden: Speculations on the Evolution of Human Intelligence1986.)

Ni sam Freud nije izbjegao toj usporedbi:

Ja [“ego”] je tek jedan dio Onoga [“ida”], dio koji je svrsishodno promijenjen preko blizine opasnošću prijetećega vanjskog svijeta. Dinamički gledano je slab, svoje energije je posudio od Onoga, i nismo posve bez uvida u njegove metode, moglo bi se reći varke, kojima Onome oduzima daljnje količine energije. … U cijelosti mora Ja provesti namjere Onoga; ispunjava svoju zadaću ako iznalazi okolnosti pod kojima se te namjere najbolje mogu izvršiti. Moglo bi se odnos Ja spram Onoga usporediti s jahačem i konjem. Konj daje energiju za kretanje, jahač ima prvenstvo da određuje cilj, da upravlja gibanjem te snažne životinje. Ali između Ja i Onoga prečesto se događa ne-idealni slučaj da jahač mora konja voditi tamo gdje sam hoće ići. (Sigmund Freud, predavanje iz 1932., str.83., preveo: ja)

Ako netko slučajno ne pozna to mjesto iz Fedra:

O njenom liku [naime, liku duše] pak valja ovako zboriti. Kakva je, to bi pripadalo zacijelo božanskom i opširnom razlaganju, no čemu nalikuje, to već ljudskom i kraćem. Njime dakle kazujmo. Pa neka nalikuje srasloj moći krilate zaprege i krilatog vozača. U bogova pak i konji i vozači i sami su potomci dobrih, dok su u ostalih pomiješani. I poglavito u nas upravljač vozi dvopreg, a zatim, od konja jedan mu je lijep i dobar, i potomak takvih, a drugi je potomak suprotnih i suprotan, tako da je po nužnosti upravljanje u nas teško i mučno. … Žestoko naime pritišće onaj konj koji u zloći ima udjela, k zemlji se priginjući i ujedno otežavajući, ako nije od strane vozača valjano uvježban. A tamo tek dušu skrajnji napor očekuje i borba. (Platon, Fedar, navod iz Damir Barbarić, Grčka filozofija (Hrestomatija filozofije I.))

Moglo bi se reći da je ta slika doista arhetipska, najmanje zato što je dospjela na tarot-kartu, a puno više s obzirom na njenu rasprostranjenost u arhajskim kulturama.

S kraja arhajskoga doba ostao nam je kip u Delfima. Uobičajeno ga je zvati delfijskim upravljačem kola. Stoji mladi muškarac u dugoj halji koja mu dopire gotovo do gležnja i kao da u rukama drži uzde; nabori njegove haljine su tako pravilni kao urezi na stupovima; njegov je stav uspravan, na licu mu se vide znanje i snaga. Nijedan kip iz iskonskoga ne kazuje toliko očima, tim sigurnim, nezasjenjenim, čistim pogledom. Uspravnost i neupravljivost dostižu ovdje vrhunac. Neupravljivost? Da. Jer, on je upravljač. Upravljač kola. U tim očima nema ničega mekog ili popustljivog, nježnog ili sentimentalnog. Niti mu se um može usporediti s ljudskim umom, u kojem uvijek ima nekog odmjeravanja, koristoljublja, relativnog i Ja. To je savršena sigurnost potpuno budna uma. Ne upravlja čovjek, ne tijelo, ne ruka; oči su upravljači kola. …

Heniokhos, upravljač zaprege iz Delfa, oko 478. pr. Kr.

O tome, tko je taj upravljač, nema ni časka kolebanja. ”Unutarnji upravljač kola”, kažu Vede, ”koji iznutra upravlja ovim svijetom i drugim svijetom i svim svjetovima.” Sanskritskom riječju antaryamin. Zarathustra kaže: ”Ja sam vrhovni svećenik, onaj koji upravlja prvim kolima, prvi čovjek.” Na iranskom ratha esthar. Shankara piše: ”On je upravljač kola na temelju svojih osobina; i u svijetu bogova je isto tako kao i na zemlji.” I dodaje: ”Samo je atman, besmrtno ja, unutarnji uravljač kola.” Katha-upanišad: ”Znaj, da si upravljač kola i da su kola tvoje materijalno tijelo.” Zohar: ”Priroda su kola, nebeski je čovjek upravljač kola.” – ”Nebeski je čovjek božanski um.” … ”Upravljati”, kaže Li Ki, ”jest upravljati kolima… Sin Neba je upravljač kola.” …

Vjerojatno nije riječ o slučajnom slaganju slika, utoliko više što nije riječ o slikama. U iskonsko doba ništa ne ovisi o slikama, nego o umu, a um, pak, o analogijama, o podudarnosti bitka. Analogija se sastoji u tome da na zemlji živi biće koje drži u svojim rukama uzde zemaljskog života i upravlja kolima života. To je antaryamin, upravljač kola, nebeski um, Hermes, Toth, Quetzalcoatl, ratha esthar, Manu, Čovjek, univerzalni božanski čovjek, iskonski vječni i prvi čovjek, božanska inteligencija. On je uspravan, budan, jasan, znanje je i snaga, nepokolebljiv je. Jer je upravljač kola. Ta kola su priroda, materija, zemlja, država, narod. Um je upravljač kola, onaj koji ne poznaje mekane sentimente, tašto Ja, osobni interes, sebičnu računicu. On je apsolutno oko, viđenje nezastrta, sigurna, neumorna i uspravna budnost, on je atman, besmrtno Ja, u carstvu bogova i na zemlji on je upravljač kola: iznad njega je zvjezdano nebo, oko njega stalna promjenljivost razdoblja i godišnjih doba, ali on je postojano, stameno, neovisno znanje. On je Sin Neba, upravljanje, upravljanje kolima. Iznad njega zvoni zvono svjetskog mira, jer um ne poznaje razdor, dvojnost, podjelu, rat, nesklad. To je antaryamin, upravljač kola. (Béla Hamvas, Scientia sacra VI, II, 1., Zagreb 1995., str. 220.-222., pisano 1943.-44.)

Oglasi

4 misli o “dvopreg iz Fedra?

  1. Osvrnuo bih se na sedmu kartu Tarota i na statuu upravljača zaprege iz Delfa koji ilustriraju Platonovu sliku duše iz Fedra. Prekrasan je Hamvasov opis upravljača zaprege, a i razna tumačenja sedme karte tarota zaslužuju veliku pozornost. No, nešto mi je ipak tu upitno. Pitam se da li ova dva prikaza u potpunosti zadovoljavaju ono što Platon u Fedru prikazuje kao strukturu duše, ukoliko mislimo i na ljudsku dušu. Čini mi se da ovi prikazi pokazuju ono što Platon opisuje kao dušu u bogova, a ne dušu u ljudi. On sam navodi tu razliku:

    ‘U bogova pak i konji i vozači i sami su potomci dobrih, dok su u ostalih pomiješani. I poglavito u nas upravljač vozi dvopreg, a zatim, od konja jedan mu je lijep i dobar, i potomak takvih, a drugi je potomak suprotnih i suprotan, tako da je po nužnosti upravljanje u nas teško i mučno.’

    U bogova su konji i vozači dobri, dok su u ostalih (kod smrtnika) pomiješani. Što to znači? Mnogi misle da je razlika samo u jednom konju, da su kod ljudi kočijaš i jedan konj dobri, a loš je samo onaj drugi konj. Ako je tako onda nemam razloga tvrditi da sedma karta tarota i upravljač zaprege prikazuju isključivo dušu u bogova. No, meni se čini da su moji razlozi opravdani. Mislim da, prema Platonu, u strukturi ljudske duše onaj dobri konj nije nužno dobar, a isto tako da ni kočijaš nije nužno onaj koji ispravno upravlja. Tu tezu zastupam u tekstu kojem je na ovom blogu posvećeno mnogo pažnje.

    (danas sam ga stavio i na svoj blog http://sabiranje.wordpress.com/2013/09/05/identitet-u-bezdanu-razdijeljenosti-i-nezasitnosti/ da u pisanoj riječi bude pregledniji.)

    Ljudski um može ispravno voditi ostale dijelove duša (gledati ideje), ali i ne mora. Uglavnom, on ne vodi dušu kako treba, ne gleda ideje, već je izgubljen u promatranju sjena stvari koje su ideje napustile. Hoću reći da Platon razlikuje empirijski um (empirijsko ja) i transcendentni um (transcendento ja, u indijskoj filozofiji atman). Smrtni čovjek može dosegnuti ono transcendentno, ali ga ne može zadržati. Neki ga nikad ne dosižu (Fedar, 248,a-c). Autentičan prikaza ljudske duše iz Fedra morao bi imati u vidu da kočijaš može kolima i posve krivo upravljati. To je pokazano u jednoj drugoj Platonovoj metafori koja je analogna ovoj u Fedru: u metafori kormilara koji upravlja brodom (Politeja, 488a – 489a). U jednom autentičnom prikazu strukture Platonove duše u Fedru bi trebalo biti mjesta za jednog transcendentnog kočijaša (možda putnika u kočiji) koji jedini zna kako njome treba, da bi se došlo do cilja, upravljati. Kočijaš kome su dane uzde mora slušati ne sebe, već njega.

    Sviđa mi se

    • Hvala ti na linku, nadam se da će biti još tekstova tamo! Ali još više, hvala na komentarima. 🙂 Već rekoh, tvoji komentari višestruko ”dodaju vrijednost” zapisima koje komentiraš.

      Vjerujem da s ovim ”mjestom za putnika u kočiji koji zna njome upravljati” aludiraš na Bhagavad Gitu.

      Sviđa mi se

  2. Nisam aludirao na Bhagavad Gitu. Putnika u kočiji u jednoj svojoj knjizi navodi ruski filozof Georgije Ivanovič Gurdjieff. On čak nailazi na potvrdu za nužnost takvog tumačenja slike u samom Platonovom tekstu.

    Prihvatljivo mi se tvoje povezivanje sa Krišnom i Arđunom. Krišna kao upravljač Arđuninih bojnih kola zauzima mjesto više svijesti. Ta viša svijest Arđuni se pokazuje kao protivna umu, da nikje s njom povezan Arđuna bi svoja kola usmjerio u krivom smjeru.

    Ako se dobro sjećam u jednom postu Uvoda u filosofiju usporedio si Platonovo trodiobu duše sa indijskofilozofskim učenjem o gunama. Tražio sam po Uvodu ali nisam tome našao traga. Možda sam nešto krivo povezao?

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s