Popper: znanje i svijet 3? (ulomak iz Darko Polšek, Pokušaji i pogreške)

Mi se moramo truditi da što bolje oblikujemo naše teorije, ali se ne možemo nadati da ćemo ih oblikovati savršeno, i da će one postići apsolutnu istinu. Za to je potrebno kritizirati i opovrgavati teorije, kako bismo nejasne ili neprecizne formulacije poboljšavali, odnosno kako bi one postale sve više nalik istini. Ali premda je ideja istinolikosti intuitivno jasna, ona ipak pretpostavlja pojam istine, barem kao limes toga kretanja, kao neku nedostižnu točku našega poimanja i shvaćanja svijeta. … Ma koliko željeli oblikovati apsolutno istinite teorije, one nikada neće biti savršene. One će uvijek biti tek provizorno istinite, odnosno samo nalik na istinu. U toj gotovo religioznoj ideji o nedostižnosti, leži čar Popperijanske filosofske koncepcije, draž koja joj je zajednička s njemačkim idealizmom i s ostalim velikim filosofijama: istina se pokazuje na različite načine; naše teorije i shvaćanja na različite, sve preciznije načine opisuju stvarnost, ali nikada neće postati savršene. …

Da bismo nešto znali u platoničkom smislu, mi u sud koji dajemo moramo vjerovati, naše vjerovanje mora biti istinito, a razlozi koje pružamo moraju biti opravdani. Tek kada zadovoljimo ta tri uvjeta, možemo reći da nešto znamo. Ništa od toga nije uvjet za Popperovo objektivno znanje. Niti uvjerenost, niti istinitost, niti utemeljenost (opravdanost). …

“Ne vjerujem u uvjerenja,” mnogo je puta rekao Popper. Ono što vjerujemo, nevažno je za valjanost istinitosti neke izjave. Mi i ne moramo znati što govorimo, jer su naše tvrdnje posve subjektivne. Ono što osobno, subjektivno vjerujemo, ne stvara “znanje” u jačem smislu. …

U svojem članku Epistemologija bez spoznajnog subjekta Popper  kaže:

Znanje u … objektivnom smislu jest posve neovisno od nečije tvrdnje da zna; također je neovisno od nečijeg uvjerenja, ili sklonosti da se složi; ili da tvrdi, ili da djeluje. Znanje u objektivnom smislu je znanje bez znalca, to je znanje bez spoznajnog subjekta.

Ali, kakva je to vrst znanja? Gdje je tu objektivnost moguće pronaći? Možda u ontologiji trećeg svijeta! To jest na području ideja koje postoje neovisno od njihovih tvoraca, uzroka, i procesa. Kritički racionalist, filosof, znanstvenik ideje mora promatrati bez obzira na njihovo podrijetlo, ili kontekst u kojem su otkrivene – “kao da” nemaju podrijetla i konteksta. …

Koncepcija triju svjetova svoju popularnost stječe prvenstveno zahvaljujući popularnosti Karla Poppera, a ne svojom originalnošću. Nju su naime pred stotinjak godina izložili i predložili Gottlob Frege i Bernard Bolzano, a u raznim ontološkim koncepcijama prisutna je pod različitim imenima još od Platonovih vremena. Njena je važnost nesumnjiva, jer pokušava dati odgovore na ontološka pitanja koja se provlače kroz cijelu povijest filozofije: kako je sazdan svijet? i kako znamo da naša spoznaja svijeta odgovara njegovoj strukturi? Popper … započinje sljedećim riječima:

One koji su čuli za moj neprijateljski stav prema Platonu i Hegelu zacijelo ću izazvati naslovima “Teorija platoničkog svijeta” ili “Teorija objektivnog duha”. Glavna je tema ovog predavanja ono što često u nedostatku boljeg imena nazivam “trećim svijetom”. Kako bih objasnio ovaj izraz, pri čemu riječi “svijet” ili “univerzum” ne smijemo shvaćati preozbiljno, reći ću da možemo razlikovati slijedeća tri svijeta ili univerzuma: prvo, svijet fizikalnih objekata ili stanja, drugo, svijet svjesnih ili mentalnih stanja, ili možda sposobnosti za djelovanje, i treće, svijet objektivnih sadržaja misli, naročito znanstvenih, poetskih misli ili djela umjetnosti… Ne mislim i ne tvrdim da svjetove ne možemo pobrojati drukčije; možda ih uopće ne možemo pobrojati. Mogli bismo, osim toga, razlikovati i više od tri svijeta. Pojam “treći svijet” samo je konvencionalna stvar… Stanovnici mog trećeg svijeta su teoretski sistemi; no isto tako važni stanovnici su i problemi i problemske situacije. Tvrdim također da su najvažniji stanovnici tog svijeta kritički argumenti ili ono što po analogiji s fizikalnim ili svjesnim stanjima možemo nazvati – stanjima rasprave ili stanjima kritičkog argumenta; pored njih tu su naravno i sadržaji časopisa, knjiga i knjižnica.

Kao dokaz o postojanju trećeg svijeta Popper odmah potom navodi dva eksperimenta. Zamislimo, kaže Popper, da se svi strojevi i sva oruđa unište, da se uništi sve ono što smo naučili uključujući i naše znanje o strojevima i oruđima kao i naše znanje kako se ona koriste. Zamislimo, međutim, da u tom općem uništenju opstanu knjižnice i naša sposobnost učenja. Jasno je, nakon mnogo truda svijet bi ponovno profunkcionirao. U drugom eksperimentu pored strojeva i oruđa, uništene su i knjižnice. U tom slučaju međutim naša se civilizacija ne bi obnovila ni za mnogo tisućljeća.

Popper u spomenutom članku brani šest teza koje ćemo zasada samo izložiti: 1. tradicionalna epistemologija usredotočila se na drugi svijet, na znanje u subjektivnom smislu. Ono je po Popperovom mišljenju za proučavanje znanja irelevantno. 2. Za epistemologiju je važno proučavati probleme i problemske situacije nezavisno od njihovih nosilaca. 3. Objektivistička epistemologija koja proučava treći svijet može objasniti mnoge pojave drugog svijeta, ali obrnuto ne slijedi: epistemologija koja se temelji na proučavanju svijesti ne može objasniti same sadržaje problemskih situacija. 4. Treći je svijet prirodni proizvod čovjeka-životinje, usporediv sa paukovom mrežom. 5. Treći je svijet uglavnom autonoman, premda se na njega može djelovati i premda on može djelovati na nas. On je autonoman unatoč tome što je naš proizvod i unatoč tome što djeluje na nas. 6. Objektivno znanje raste upravo zbog naše interakcije s trećim svijetom. Postoji analogija između rasta znanja i biološkog rasta.

Asocijacije na Platona i Hegela su neizbježne. Pa ipak, platonička i hegelijanska teorija duhovnog svijeta dovoljno se razlikuju, stoga ostaje otvoreno je li Popperova teorija trećeg svijeta u stvari platonička, hegelijanska ili se od obiju razlikuje. U prvom slučaju, treći je svijet nenastao i neprolazan, on je svijet vječnih ideja nezavisnih od nas. U drugom slučaju, on je naš proizvod, on se postepeno, historijski ili biološki stvara i bitno je vezan za čovjekove sposobnosti stvaranja i objektiviranja vlastitih sposobnosti. …

polc5a1ek

Darko Polšek (1960.)

Popper … se ne želi odreći posebnog ontološkog statusa idealnih tvorevina. Bar za mene, taj status i nije sporan. Za postojanje logičkih zakona čini se da je potpuno irelevantno jesu li ih ljudi svjesni i postupaju li u skladu s njima. Poznaje li netko Platonovu filozofiju, nevažno je. Ona postoji. Što je onda sporno? Sporan je način postojanja problema i teorija, sporno je gdje ti objekti postoje i što mislimo kada kažemo da idealne tvorevine misli postoje; sporno je ukratko njegovo objašnjenje.

Razmotrimo jednu sličnu ontološku koncepciju, koja po mom mišljenju izlazi na kraj sa ovim problemom… Postoji jedan jedinstveni svijet. U njemu zatičemo i kamenje i biljke i psihička stanja i društvene zakone i proizvode teoretskih sistema. Taj jedinstveni svijet u kojem zatičemo raznovrsne objekte opažamo i shvaćamo na različite načine. Kamenje i planete opažamo, a zakone koji vrijede za kamenje i planete stvaramo ili shvaćamo posredstvom razuma. Naše opažanje i shvaćanje svijeta ponekad ostavlja svijet nedirnutim, a ponekad djeluje na njega. … Skokovi među odjelitim slojevima ili “svijetovima” posljedica su kategorijalne odjeljenosti kojima zahvaćamo postojeće jedinstvo svijeta ili bitka. To ne znači da i među predmetima ne postoje razlike u načinima postojanja, ali odgovaraju li one doista našem poimanju tih razlika, ostaje sasvim sporno. … Ukratko, … ne bi se mogao pojaviti pseudo-problem “jesu li knjige ili umjetničke slike dijelovi prvog, drugog ili trećeg svijeta” … zbog toga što je otpočetka jasno … da naša spoznaja segmentira predmetnost prema tipovima kategorija koje upotrebljava u njenom razumijevanju i objašnjenju. Kod Poppera je ta osnovna razlika zamagljena. On želi govoriti o tri svijeta kao o ontološki odjelitim predmetnostima, no unatoč tome “svijet” je metafora. … Zbog toga što upotrebljavamo sasvim različite kategorije i mehanizme “opažanja” prilikom rješavanja matematičkih zadataka i objašnjenja nastanka čovjeka objektima želimo pripisati različit način postojanja. To je i opravdano, jer nema načina da ustanovimo što su i kako su sazdane stvari same po sebi, pa je jedina mogućnost da im pripišemo onaj način postojanja koji je primjeren našem spoznajno-kategorijalnom aparatu. …

Pretpostavljam da je Popper mislio upravo na tu spoznajno-kategorijalnu odjelitost kada je govorio o autonomiji triju svjetova. Na jednom mjestu u svojoj intelektualnoj autobiografiji Popper govori upravo na taj način:

Kada mislim na neku sliku koju dobro poznajem, moram se možda potruditi da je duhovno predočim. Mogu razlikovati a. stvarnu sliku, b. proces predočivanja koji zahtijeva napor i c. više ili manje uspješan rezultat, tj. predočenu sliku. Jasno je da predočena slika c. isto kao i b. pripada drugom svijetu a ne trećem. Ali o c. mogu izreći stvari koje su analogne odnosima između sudova… Ta misao, to nešto, što možda još nisam jasno shvatio i za što još nisam sasvim siguran jesam li to doista shvatio prije nego li sam ga opisao ili jezički formulirao, to da ga kritički s raznih strana mogu promatrati – to nešto je upravo misao u objektivnom smislu, objekt trećeg svijeta koji želim shvatiti.

Primjer sa slikom dobro pokazuje kako se radi o našoj spoznajnoj usmjerenosti koja odjeljuje aspekte realnog predmeta. …

Popper je svoju koncepciju, međutim, zamišljao drukčije. Za njega je realno postojanje idealnih objekata neka vrsta aksioma. … On kaže

ja sam postao realist s obzirom na treći svijet, svijet problema, teorija i kritičkih argumenata… došao sam napokon do zaključka da su njegovi stanovnici realni, stvarni, toliko realni i toliko stvarni kao i fizički stolovi i stolice.

Realisti u pogledu univerzalija obično se nazivaju idealistima. Radi se očito o varijanti platonizma.

ulomak iz Darko Polšek, Pokušaji i pogreške – Filozofija Karla Raimunda Poppera, Zagreb 1996., link

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s