osoba? (ulomak iz Dan Zahavi, Max Scheler)

Prema Scheleru, zadaća filosofske antropologije je pokazati kako su svi specifično ljudski proizvodi, sposobnosti i aktivnosti ukorijenjeni u temeljnim ontološkim strukturama čovjeka. Što onda, po njemu, jedinstveno obilježava ljudsku egzistenciju?

Scheler prihvaća klasičnu razliku između anorganskog (ili neživog) bića, s jedne strane, i živih bića s druge. Dok anorganskom biću nedostaje bilo kakvo individualno jedinstvo i nutrina (Innesein) – ono nije ni na koji način za-sebe (fur-sich) – sva živa bića imaju te značajke; više su od pukih predmeta za vanjske promatrače. Scheler u konačnici razlikuje tri različite razine živih bića. Na dnu nalazimo biljke kojima, premda posjeduju jedinstvo i individualnost (razrežemo li biljku na dva dijela, uništili smo je), pa čak i stanovitu nutrinu i izražajnost (biljke mogu izgledati otužno, krepko, itd.), nedostaje i svijest i samosvijest. Zatim nalazimo životinje, koje posjeduju svijest, ali koje su u isto vrijeme su vezane za okoliš. Na najvišoj razini, nalazimo ljude koji posjeduju i svijest i samosvijest, i koji za razliku od životinja nisu uhvaćeni u svijetu, nego zadržavaju stanoviti odmak od njega: odmak koji im također omogućava objektivirati bića. Drugim riječima, kako bi se ono dano apercipiralo kao objekti, potrebno je donekle se od njega distancirati. Sposobnost da to učine je jedno razlikovno obilježje ljudskih bića. Utoliko su, po Scheleru, među svim stvorenjima samo ljudska bića u stanju distancirati se od svijeta te objektivirati svijet (i sebe). Što pruža ljudima tu sposobnost? Činjenica da su ljudi duhovna stvorenja. Doista, ono što karakterizira čovjeka kao čovjeka je upravo prisutnost duha (Geist). Naša duhovnost je to što čini naš ljudski život visoko neovisnima o porivima i neovisnima o vazanosti uz specifično okruženje. Naša duhovnost je to što nam omogućuje preobražavati i transcendirati zatvoreni okoliš i čini nas otvorenima prema svijetu (Weltoffen). Kako kaže na jednom mjestu, čovjek je

onaj koji može reći ‘ne’, asket života, vječni protestant protiv svake puke stvarnosti.

Scheler potom kaže da središte iz kojega su ljudska bića u stanju izvoditi te objektivirajuće činove ne može biti dio svijeta, nego mora biti smatrano nekom izvanprostornom i izvanvremenskom dimenzijom. Doista, za Schelera duhovno središte ili izvor intencionalnih činova – što ga također naziva osobom –  ne samo da nije neka supstancija ili stvar, nego u srži nije dostupna objektiviranju. To vrijedi ne samo za naše osobno biće, nego i za druge osobe. Ne možemo ih objektivirati bez da ih izgubimo ih kao druge osobe.

Unatoč njegovom povremenom pozivanju na Kantovu ideju transcendentalnog subjekta, Schelerov pojam osobe razlikuje se od nje u nekim ključnim vidovima. Za Schelera, osoba nije neki postulirani nad-individualni princip iza ili izvan onog neposredno danog. Osoba je prije neposredno su-iskušeno jedinstvo iskustva. Osoba postoji i živi samo u ostvarivanju ili izvršenju intencionalnih činova. Nadalje, svaka osoba je individuirana kao osoba, a ne samo temelju svoga tijela, svoga prostornovremenskoga položaja. Doista, za Schelera su osobe apsolutni pojedinci u smislu da su one i samo one individuirane kao one same. Do sada se Schelerov pojam osobe mogao razlikovati od Kantova, ali čini se da zadržava visok stupanj formalnosti. Međutim, Scheler također tvrdi da je posjedovanje potpuno zdravog uma preduvjet za biti osobom. Po tome životinje, kao i djeca, luđaci i robovi (!) nisu osobe. Vaše misli i djela moraju biti povezane u ​​jedinstvo smisla, moraju sačinjavati dijelove jednog smislenog života, da bi se kvalificirali kao osoba. Morate biti izvor vlastitih odluka, osjećaja i misli; morate uživati upravljanje i vlast nad svojim tijelom.

ulomak iz članka Dan Zahavi: “Max Scheler .” In A. Schrift (ed.): History of Continental Philosophy III. Edinburgh: Acumen Press, 2010, 171-186., preveo: ja

Oglasi

4 misli o “osoba? (ulomak iz Dan Zahavi, Max Scheler)

  1. Volio bih urednika bloga upitati zna li on možda kad se prvi puta javlja uopće pojam “osobe”(lat. persona), budući da antička grčka nema takvog nekog pojma (nema pojam persone) bez obzira što postoji svijest o individui (nema ga s čime izraziti)!?? Pa da ispitamo ili vidimo znanje 🙂

    Sviđa mi se

    • Lako mi je proći ispit kad mogu prepisivati. 😉 Npr. ovdje: http://www.iep.utm.edu/personal/#H2

      Ipak, da iskoristim prigodu, pa i ja postavim (ne-ispitno) pitanje. Ako je pojam osobe razvijen u kršćanskoj teologiji, prvenstveno u odnosu na Boga, i ako je communis opinio da Grci nisu imali razvijen pojam osobe, onda pitam: jesu li grčki bogovi bili osobe ili ideje? https://protreptikos.wordpress.com/2014/07/18/sto-i-tko-ulomak-iz-edward-p-butler-on-the-gods-and-the-good/

      I nije li, da još malo spekuliram, možda sretna okolnost da smo usvojili riječ o-soba (koja sadrži to ”sebe”) a ne doslovnije ličnost (od lik, pa onda i maska). Možda ono gnothi se auton, koje također sadrži to ”sebe”, može značiti znaj sebe onako kako te bogovi znaju, i kako bogovi znaju sami sebe...

      Sviđa mi se

      • Teško da su bili osobe jer pojam osobe u kršćanskoj teologiji ima eminentno ontološki karakter. Pojam osobe (persone) kojeg je prvi skovao Tertulijan (inače, zanimljivo, bio je pravnik te je zaslužan za teološku terminologiju koju je razvijao, govori se navodno o preko 1000 riječi koje je skovao) a konačno se ustoličio u teologiji s Augustinom isključivao je bilo kakve psihološke afekte, emocije, osjećaje isl. Nažalost, imam osjećaj da danas većina ljudi pod sintagmom *osobni Bog* upravo iz razloga što ovo *osobni* shvaćaju u psihološkom smislu misli da je taj Bog djedica s bradom koji pokreće oblake kad kiša pada. Tome ide u prilog i podatak koji mi je prošle godine na jednom Teološkom četvrtku u Zagrebu rekao jedan prof. fundamentalne teologije, a to je da 44% Hrvata ne vjeruje u *osobnog Boga* (što je naizgled strašno ako znamo koliko ih se eto deklarira vjernicima). Razlog tome vidim, kao što sam već rekao, upravo u tome što nemaju elementarno poznavanje onoga za što se deklariraju da jesu. Taj, nazovimo ga *semantički problem* sa shvaćanjem značenja pojma *persone* eklatantno se pokazao i u liku A. Einsteina koji je rekao kako mu je *ideja osobnog Boga strana i naivna*. Nije imao pojma što znači *osobni Bog*, mislio je pri tome kako je to neka psihološka konstrukcija od strane vjernika u koju vjeruju. Inače vrlo brzo se u povijesti dogodio taj, da tako kažem *kratki spoj* u ispravnom shvaćanju semantike tog pojma, o tome je jedan fragment posvetio H. Kung u djelu *Postoji li Bog?*. To bi značilo da Grčke bogove moramo ontologizirati, a to je krajnje problematično, s time se ne bi složili ni filozofski klasici grčke Platon i Aristotel budući da oni svojom kritikom mitskog mišljenja putem logosa utiru nesvjesno put prema monoteizmu. Pogledajmo što u ovom kontekstu recimo kaže Ratzinger u *Uvodu u kršćanstvo*:

        *Kad bi se pojavilo pitanje kojem bogu odgovara kršćanski Bog, možda Zeusu ili Hermesu,ili Dionisu, ili kojem drugom, odgovor je glasio: nijednomu od svih njih. Ni jednome od bogova kojima se molite, već jedino onomu kojemu se ne molite, onom Najvišemu ο kome govore vaši filozofi. Rana je Crkva odlučno odbacila sav kozmos antičkih religija, uopće ga smatrala varkom i opsjenom, a svoju je vjeru tumačila riječima: Ništa od svega toga mi ne štujemo niti mislimo kad kažemo Bog. Jedino sam onaj bitak koji su filozofi istakli kao temelj svega bića, kao Boga koji stoji iznad svih snaga — jedino je to naš Bog. U ovom se događaju krije izbor i odluka koji nisu bili manje značajni i sudbonosni za budućnost no što je u svoje vrijeme bio izbor Ela i »jah«, nasuprot Molohu i Baalu, kao i njihov razvoj u Elohima i Jahvu i najzad u ideju bitka. Taj je izbor značio opciju za logos nasuprot svakoj vrsti mitosa, definitivnu demitologizaciju svijeta i religije.*

        Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s