Nietzsche ga je dokrajčio? (ulomak iz Helmuth Vetter, Texta in contextibus)

Uzmu li se u obzir najranija svjedočanstva  … kao opći dojam nadaje se da je s oslobođenjem od katoličkog podrijetla [kod Heideggera] prije svega ojačalo zanimanje za Nietzschea. No ipak u ranim freiburškim predavanjima, koja kruže oko teme faktičkog životnog nemira (”temeljne pokretljivosti” koja je svojstvena tubitku), i koja pritom plodonosnim čine poticaje iz kršćanske predaje, Nietzsche stupa u drugi plan. …

Ipak, osvrćući se na to 1951. kao šezdesetosmogodišnjak, sam je priznao:

To što su donijele uzbudljive godine između 1910. i 1914. ne može se dostatno iskazati, nego samo nagovijestiti nabrajanjem nekolicine izabranog: drugo, dvostruko uvećano izdanje Nietzscheove Volje za moć, prijevod Kierkegaardovih djela i djela Dostojevskog, rastuće zanimanje za Hegela i Schellinga, Rilkeove i Traklove pjesme, Diltheyevi Sabrani spisi.

Dakle, ni ovdje nije na djelu znanstveno hladna recepcija, nego – ono poticajno. Uz Nietzschea … spominju se ona imena koja su na putu do Bitka i vremena dobivala oblikujući utjecaj: Kierkegaard – u ”zahvalnoj naznaci izvora” citiran pored Luthera; Dostojevski – na Heideggerovu radnom stolu … dugo je stajala slika Dostojevskog; Rilke, čiji Malte treba svjedočiti o  ”elementarnom dolaženju do riječi, tj. o otkrivenosti egzistencije kao bitka u svijetu”, i koji se nakon Drugog svjetskog rata … još jednom priziva zajedno s Nietzscheom:

Valja ponoviti Nietzscheova i Rilkeova temeljna iskustva […] i ozbiljno uzeti njihov pogled na sadašnje doba. …

Čak i ako rani Heidegger još nije pošao od ”temeljnih iskustava”…, ipak ga je cjelokupan vlastiti motiv vodio prema Nietzscheu, koliko o tome izvješćuju škrta svjedočanstva. Missing link jednog od tih ranih svjedočanstava jesu na znakovit način predsokratovci – općenitije kazano, to je njihova zajednička tendencija koju je Heidegger zamijetio na Nietzscheu, prema izvornijem (filologiju i distancirajuće historiziranje nadilazećem) razumijevanju rane Grčke. Najvažnije svjedočanstvo može se datirati otprilike u 1915. godinu…

Heidegger je … već rano postao pozoran na značenje predsokratovaca, čije bitno mišljenje leži još prije pojave predstavljajućeg teoretiziranja mišljenja. I zato je Heidegger u svojoj sobi imao i Nietzscheovu sliku. Jer u njega je, po Heideggeru, izbilo jedno izvornije mišljenje, makar u divljim i novovjekovnim formama. Ali jer je u Nietzschea nešto takvo izbilo, tako tada Heidegger, spoznao je on i važnost nove interpretacije predsokratovaca. …

Početni susret s Nietzscheom (”početni” u dvostrukom smislu od arche: kao ”početak” i ”izvor”) stoji pod predznakom traganja za izvornim religijskim iskustvom. U to se uklapa i svjedočanstvo Hans-Georga Gadamera:

U zabludi smo mislimo li da je Nietzsche bio značajan za Heideggera zbog ateističkih implikacija svog mišljenja. Suprotno je slučaj. …

U Uvodu u fenomenologiju religije Nietzsche se spominje samo jednom, i pritom ga se kritički odbacuje. Radi se o Prvoj poslanici Korinćanima (1 Kor 7, 29-32), s jezgrom kairos synestalmenos, vremena odluke koje je zbijeno. Heidegger o tome kaže:

Ostaje još malo vremena, Krist stalno živi u onom ‘još samo’, njegova se potištenost povećava. Zbijeno vrijeme je konstitutivno za kršćansku religioznost: ono je jedno ‘još samo’; ne ostaje vremena za uzmicanje.

Heidegger podvlači da se ti sklopovi ”ne bi smjeli razumjeti etički”, te potom dodaje:

Zato je to neshvaćanje kad mu Nietzsche predbacuje ressentiment. To čak ne spada u ovu sferu. U svezi s tim uopće ne može biti govora o ressentimentu. Ide li se na to, pokazuje se da se ništa nije razumjelo.

Naglašavanje da se Pavlov tekst ”ne razumijeva etički” očito cilja na Nietzscheovu prvu raspravu iz Genealogije morala, čiji deseti odsječak započinje rečenicom:

Ustanak robova u moralu započinje time da sam ressentiment postaje stvaralačkim i rađa vrijednosti: ressentiment takvih bića kojima je uskraćena vlastita reakcija, reakcija čina, koji se neoštećenima održavaju samo imaginarnom osvetom.

A kao ”najveći od svih apostola osvete” Pavao se pojavljuje kasnije u zaoštrenju Antikrista. U onom predavanju Heidegger faktičnost života eksplicira na primjeru ranog kršćanstva. Unaprijed isključuje Nietzscheovu kritiku kao neprimjerenu, zato što mu je stalo do toga da uopće tek zadobije hermeneutička mjerila za primjereno razumijevanje Pavla, tj. da otvori pogled i za ono ”drukčije”. Time je tendencijski uključena i ”destrukcija kršćanske teologije i zapadnjačke filosofije”. Nietzscheovo genealogijsko izvođenje pojmova morala ostaje potpuno strano tom nastojanju da se usvoji smisao izvršenja života. S obzirom na temu Heidegger se ovdje najviše udaljio od Nietzschea. Egzistencijalna motivacija u potrazi za izvornijim religioznim iskustvom … ne nadovezuje se ovdje na Nietzschea, već na svjedočanstvo ranog kršćanstva, pri čemu poticaji Luthera i Kierkegaarda igraju važnu ulogu. … Heidegger se u to vrijeme – kako svjedoči u pismu Löwithu kolovoza 1921. – shvaća kao ”kršćanski teolog”, dakako s naglaskom na logos-u, tj. sa zahtjevom za pojmovnim prisvajanjem faktičkog života. …

Tek se u Bitku i vremenu artikulira Heideggerov zbiljski odnos spram Nietzschea. Tamo je rečeno da je Nietzsche u drugom Nesuvremenom razmatranju kazao ono bitno o odnosu historije prema životu. Kad Heidegger pravo ponavljanje neke bile mogućnosti egzistencije tu shvaća kao izbor svog, pravog tubitka, ”junaka”, tad Nietzsche doduše još ostaje nespomenut. … Taj junak je Nietzsche, … ne još u Bitku i vremenu, ali da na dionici Heideggerova puta mišljenja koja slijedi neposredno nakon toga. Faktičnost i povijesnost tubitka više se ne interpretiraju polazeći od prakršćanskog životnog iskustva, nego od Nietzscheova iskustva smrti Boga. Ta konkretizacija započinje 1929. Prema Ottu Pöggeleru Heidegger je svom učeniku Karlu Löwithu priopćio da je Nietzsche u jesen 1929. postao odlukom… Izviješće dalje kaže:

O Božiću 1931. odaslao je Heidegger svojim prijateljima Nietzscheova pisma s pitanjem upućenim njegovim prijateljima (iz pjesme u dodatku uz S onu stranu dobra i zla): Okrećete li se?

U jednom predavanju u Pragu Pöggeler je  ponovio tu uputu i na sljedeći način ponovio sadržaj pjesme:

Nietzsche kaže da je potekao iz sama sebe i pita svoje prijatelje nisu li se okrenuli od njega; on traži nove prijatelje jer očekuje Zaratustru i s njim mora formulirati temeljnu misao vječnog vraćanja jednakog.

Pjesma se zove S visokih brda i samu sebe označava kao ”napjev”. To što ju je Heidegger razaslao svojim prijateljima ne upućuje samo na dublji usjek u njegovu mišljenju nego i u njegovoj biografiji. On citira Nietzschea koji onom ja pjesme u usta stavlja postalost drugačijim i kaže dalje da je taj hrvač često prisliljavao sama sebe i opirao se vlastitoj snazi. Ne nailazi li tu pomisao na potčinjavanje teologiji, pa i onda ako je filosof s Bitkom i vremenom odavno udario svojim vlastitim putem? …

U predavanju iz 1929/30., koje se u novije vrijeme naziva ”tajnim glavnim djelom”, ”kršćanskom spisatelju” Kierkegaardu (tako je on nazivao sama sebe, a tako ga apostrofira i Heidegger) pristupa onaj filosof koji je za samoga sebe kazao: ”… ja sam, na grčkom i ne samo na grčkom, Antikrist…”, i koji je ”zakonom protiv kršćanstva” htio započeti novo računanje vremena. Nietzsche za Heideggera biva neusporedivo drukčije ”javnim” nego Kierkegaard, i tako se radikalna kritika kršćanstva na osnovi radikalnog viđenja kršćanstva pomiče prema kritici kršćanstva na osnovi njegova nijekanja.

Tu bi se moglo govoriti o okretu ili o lomu: ali se ne smije zaboraviti kontinuitet kojim pitanje o religioznosti prožima to mišljenje i prije i nakon obraćanja Nietzscheu. Kao što se više puta izvještavalo, on je u zadnjim godinama svoga života u krugu obitelji opetovano kazao:

Nietzsche me je dokrajčio.

Gadamer na to primjećuje da je Heidegger u tomu spoznao svoj vlastiti neuspjeh. I dalje:

To što je Nietzsche pokušao nije mogao ni on.

ulomak iz Helmuth Vetter, Texta in contextibus, Zagreb 2005., str. 190.-211.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s