organizam? (ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje)

Očito je presudan čin individualnog razgraničavanja, kojim nastaje organsko jedinstvo. S njime tek dolazi do razdvajanja onoga unutra i vani. … Jer najprije samo razgraničava dvije sfere s različitom kemijskom reakcijom. No budući da odvaja  organsku unutarnju strukturu od njezine okoline i ujedno brine za razmjenu između unutra i vani, to unutra nije više samo omeđena  prostorna sfera, nego ukupnost procesa koji se ondje odvijaju. Oni se sada održavaju kao cjelina svakom pojedinom fiziološkom reakcijom; svaki izvanjski podražaj koji ovojnica prenosi pogađa sve što se zbiva unutra, i u svakoj reakciji očituje se cijeli organizam. Kada bi bilo drukčije, ne bi mogao preživjeti kao cjelina. Jer tada bi pojedini dijelovi reagirali neovisno o organskoj cjelini, a procesuirajuće organsko jedinstvo bilo bi ometeno.

Već samim opisom tih  procesa koji se odnose na cjelinu organizma više se ne krećemo na razini pukog prostornog razgraničavanja onog unutra i vani. Jer, ”nutrina” organizma … zapravo znači – “unutarnji” – sklop, tj. djelatni kompleks živog bića koji povezuje sve dijelove. Budući da se to biće pokreće (uz pretpostavku izmjene tvari) iz sebe samog, budući da njegove osjetljivosti pokazuju što je važno za njega, a njegove reakcije omogućuju da spoznamo  što ima prednost za njega samoga, “unutra” tu ima značenje sustavne zatvorenosti, uzajamne ovisnosti pripadnih procesa, koju u analogiji prema prostornoj zatvorenosti možemo označiti kao “internu”. Misli se na funkcionalnu koherenciju mreže, a ne na unutarnji prostor nekog tijela – premda sve dolazi od njega. …

[S]vi se unutarnji procesi odnose na nešto njima zajedničko, predstavljaju jedinstvo, kakvih god svojstava, koje omogućuje da se pripadno razlikuje od stranog. U živog bića to je jedinstvo dano u organizmu; on je integral procesa koji se u njemu prostorno odvijaju – i utoliko je više od puke prostorne naravi.

Taj integral svih internih djelatnih odnosa jest organizam – sam. A kako naš jezik ima prednost … da gramatičkim subjektom čini i ono najneuglednije i najsporednije (a da se time ne predmnijeva kako to jest ontologijski samostalan subjekt!), možemo govoriti i o sopstvu organizma. U njemu prima facie dolazi do izražaja tek relativno jedinstvo procesa koji povratno djeluje na sebe. Sve što pogađa procesualno jedinstvo pogađa i sam organizam… Tako gledano, on organizira samoga sebe. …

Tu zapravo leži samostalno kretanje, podrijetlom iz internih uzroka, koje nosi sa sobom organizam kao cjelinu, a kojim sam organizam upravlja i ujedno ga kontrolira. Ono toliko snažno pripada živome biću kao vlastito da uopće ne bi bilo dovoljno kada bismo taj proces via negationis primjerice opisali samo pomoću odsutnosti vanjskog upletanja. Zapravo se kaže da sam čovjek nikada ne bi mogao pokrenuti to samostalno kretanje živog bića, koje opisuje kao “samoorganizaciju”. Koliko god samo iz vlastitog iskustva sebe dobivao elemente za  razumijevanje procesa koji teče sam od sebe, toliko je ipak očito da se pri shvaćanju životnog procesa kao “samoorganizacije” već morao susresti sa samim životom. Točnije: analogija između samoorganizacije živog bića i čovjekove samostalne djelatnosti koju je iskusio sam na sebi seže dalje nego pri neživim stvarima. Ona obuhvaća cjelinu živog bića, a time, kako je pokazano, i njegovu internu strukturu – i to, recimo toliko unaprijed, na objema stranama. Jer ne smijemo zaboraviti da je i čovjekova svijest,  koja nastoji razumjeti živi organizam, pojavna forma života.  Dakle, bliža obavijest o karakteru samoorganizacije može se postići samo ako se vratimo na samosvijest koja se u njoj prepoznaje – i konačno na samoodređenje.

Ta je obavijest već u polazištu sadržana u biologijskoj definiciji samoorganizacije:

Samoorganizirajući procesi koji unutar nekog više ili manje širokog područja početnih i rubnih uvjeta zauzimaju uređeno stanje ili uređen slijed stanja (granični ciklus). Postizanje uređena stanja pritom se ne nameće, ili ne nameće bitno, izvana, nego rezultira iz specifičnih svojstava komponenti koje sudjeluju u procesu. Stanje reda pritom se postiže “spontano”. …

Da bi ilustrirali relativnu samostalnost organskog zbivanja, i biolozi se dakle služe govorom o odsutnoj prisili. Time posežu  za iskustvom koje svakako mogu steći samo ako u sebi naslute barem impuls za slobodno razvijanje vlastitih snaga. I time svoje iskustvo vlastite spremnosti za djelovanje čine semantičkom pretpostavkom  svog pojma života. Konkretno: sloboda – i to sloboda koju čovjek iskusi na samome sebi – postaje implicitnim uvjetom smisla samoorganizacije. Sadržaj samostalnosti procesa koji  se sam organizira doista bi moglo biti teško, ako ne i nemoguće izraziti drukčije nego pozivajući se na sebe same. Ni pri pokušaju da damo egzaktan pojam života ne možemo izići iz začaranog kruga  naše vlastite samosvijesti.

To potvrđuje i rječca spontano, upotrebljena na naše iznenađenje u posljednjem dijelu definicije. … Koristeći upravo taj  pojam koji se od antike koristi za opis života s dušom, a od Kanta za samooznaku čovjekove samosvijesti, biolozi nam omogućuju da spoznamo koliko su i u svojim vlastitim pojmovima doista blizu život i čovjekovo doživljavanje. … Stoga bi se i biolozi morali složiti s tezom da je samoorganizacija živog bića analogna samoodređenju bića svjesnog samoga sebe.

Već u procesu života pojavljuje se ona struktura koja si kod čovjeka postaje djelomice pronična kao samosvijest, i koja se stoga i može adekvatno opisati jedino iz pozicije samosvijesti. Pravo uzevši, trivijalno je da se stvarno dana analogija između procesualnog ustroja života i ustroja svijesti može otkriti samo iz pozicije svijesti. Ali nasuprot  veoma raširenoj sklonosti ka redukcionizmu, moramo podsjećati i na ono trivijalno.

ulomak iz Volker Gerhardt, Samoodređenje: princip individualnosti, Zagreb 2003., str. 117.-123.,  prevela: Darija Domić, izvornik: Volker Gerhardt, Selbstbestimmung Das Prinzip der Individualität 1999

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s