pragmatične vrijednosti? (ulomak iz Manfred S. Frings, Lifetime: Max Scheler’s Philosophy of Time)

[Ovo je drugi nastavak tematskog niza o Schelerovim razinama vrijednosti, i o njima pripadnim socijalnim formama. Te razine su, odozdo prema gore: osjetilne vrijednosti, pragmatične vrijednosti, životne vrijednosti, duhovne vrijednosti te vrijednosti svetog; a njima pripadne socijalne forme su: “masa”, stručna udruženja, životne zajednice, društvo,  te zajednica svetih.

slide_1

Pragmatične vrijednosti, za koje Scheler također koristi izraz “vrijednosti korisnosti”, jesu one vrijednosti čiji je smisao u tome da budu korisne ili beskorisne (nutzlich, nutzlos) za nešto. Uglavnom se te vrijednosti javljaju s korištenjem stvari i alata.

Već su stari Grci nazivali stvari “pragmata“, iz čega se izvode riječi poput “pragmatično” i “praksa”. Ali smisao korisnosti također može igrati ulogu u mentalitetu, među idejama, te u sustavu vrijednosnih preferencija koji se naziva “ethos“, kao u ethosu suvremenog kapitalizma. Kao i kod osjetilnih vrijednosti, i ova druga, viša razina sadrži vrijednosti koje također dijelimo sa životinjama, primjerice kada životinje traže korisne materijale za izgradnju gnijezda, ili kad viši majmuni koriste štap da bi dohvatili komade hrane koji su im inače izvan dosega.

Uloga pragmatičnih vrijednosti danas sve brže raste preko tehnologije u rasponu od atomske do astro-fizike gdje mogu osloboditi budući tehnološki napredak ali i štetu.

Tipično je za ulogu koju pragmatične vrijednosti igraju u životu da se odbacuje sve što se ne pokaže korisnim, što, pak, otvara nove prilike za stvaranje novih uređaja i korisnih stvari koje se u ranijim vremenima nisu vidjeli u svojoj pragmatičnoj vrijednosti. Osim toga, vrijednosti korisnosti igraju temeljnu ulogu u ekonomiji, stjecanju dobiti, u proizvodnji, u poslovnom planiranju, u izumima, te u mnogima od naših dnevnih djelatnosti, koje su sve prožete ovom razinom vrijednosti.

Scheler … tvrdi da se vrijednost korisnosti ne može pojaviti u svojoj biti dok se povezuje sa svrhom. Istina, nož može biti koristan za rezanje kruha; on može biti sredstvo za neku svrhu, recimo, za ubiti nekoga “koristeći” nož. No bit korisnosti stvari je prije “Werkzeuglichkeit“, odnosno, u njihovoj “pribornosti”. Pribornost stvari unaprijed se daje umnom shvaćanju jedinstva cilja ka kojem smo usmjereni dok koristimo stvari.

Pribornost neke stvari može se shvatiti čak kad vidimo da se ta stvar uobičajeno ne koristi kao pribor. Ako netko nema pribor za raditi određenu stvar, oslanja se na zamjenu. I ta zamjena otkriva pribornost. Kamen se može koristiti kao zamjena za čekić, ili odsječeno deblo kao stol ili kao mjesto za sjediti. Takve su zamjene alternativni privremeni nadomjestci, ako hoćete, za uobičajeni pribor. To pokazuje da tek nakon početnog shvaćanja pribornosti neke stvari ona sada može ukazivati na beskrajne moguće svrhe za nas. No, također je moguće i da početno shvaćanje korisnosti neke stvari ne stvara viziju njenih mogućih svrha. Arheološka iskapanja pokazuju stvari koje su morale biti korisne drevnim naraštajima dok smo mi danas izgubili znanje o posebnim svrhama za koje su bile korištene. Na toj razini fenomena pribornosti … vrijednost korisnosti je već intuitivno shvaćena, naime, bez znanja o svrsi koju je ta stvar imala prije milijuna godina.

Čini se da je bit korisnosti dijelom dvostruka: (1) Ta se bit ne sastoji u nekom dojmu kojega imamo o mogućim sredstvima i svrhama koje bi stvar mogla ili morala imati; prije ta bit leži u usmjerenju ka jedinstvu cilja ili predočbe kojima smjeramo… (2) Kao što pokazuje primjer kamena kao zamjene za čekić, bit korisnosti se vidi u zamjenjivosti bilo čega što može poslužiti kao pribor. I to se ne odnosi samo na tvarne stvari poput kamena koji se može koristiti kada nemamo čekić; isti je slučaj kada se vrijednosti korisnosti pojave među npr. ekonomskim vrijednostima koje mogu biti jako udaljene od neposredne materijalne baze. Vrijednosti korisnosti zamjenjive su na tržištima dionica, trgovanju… U tom se  slučaju vrijednost korisnosti pojavljuje u čistoj matematičkoj dobiti i planovima za uspjeh u ostvarivanju financijskih probitaka. …

Unatoč podudarnosti pojmova [usporedi pribor?], ovdje postoji jedna fundamentalna razlika između Heideggera i Schelera… Čovjekovo “bivanje-u-svijetu” je [za Heideggera] svodivo na “skrb” (Sorge) o stvarima kao bićima koja leže horizontalno oko njega. Svakodnevna zaokupljenost radom i priborom koji su mu na raspolaganju, zaokupljenost čekićima, čavlima, cipelama, satovima, ukratko, svijetom rada koji također uključuje i jedrenje i veslanje i rad u poljima, tako je središnje u čovjekovoj egzistenciji da čak “otvara” njegovo su-bivanje s drugima, Mitdasein. Jedrilica usidrena na obalama jezera “pokazuje”, kaže Heidegger, na postojanje drugoga čovjeka. Sve ostalo, primjerice moralno postojanje, nebitno je svakodnevnome čovjekovom svijetu rada.

Može se razumjeti Schelerov oštar spor s Bitkom i vremenom… Ovaj navod može dostajati da uhvati srž:

Filosofiji svakodnevnosti mora se suprotstaviti filosofija nedjelja. …

Vrijednost “korisnosti” poprima niže značenje tek u usporedbi s sljedećim višim razinama životnih vrijednosti, umnih i svetih vrijednosti. … Bitak i vrijeme ne spominje visine i razine vrijednosti. … Heideggerov Dasein iznosi horizontalnu ontologiju ljudske egzistencije zaokupljene rukovanjem upotrebljivim stvarima. No vrijednosti korisnosti samo su druga stepenica vertikalne hijerarhije vrijednosti … koja se proteže, kao što smo vidjeli, od osjetilnih vrijednosti do umnih i svetih vrijednosti.

Ove su primjedbe o horizontalnosti i vertikalnosti ljudskog bića bile potrebne kako bismo mogli vidjeti što jednostrano prepuštanje vrijednostima korisnosti može podrazumijevati. …

Kad koristim čekić da bih objesio sliku na zid, nakon što slika visi na zidu i rad je dovršen osjeća se zadovoljstvo. Ali to zadovoljstvo nije u tome da je ušteđen novac, utoliko što sam sliku objesio sam. Ono je u osjećaju osobnog zadovoljstva pri pogledu na dovršen posao. Osjećaj zadovoljstva nakon obavljanja tehničkog zadataka nije, izvorno, u štednji novca. Zadovoljstvo proizlazi iz djela koje je učinjeno, i njemu je svojstveno. Tehničko zadovoljstvo uspostavlja se već tijekom rada s čekićem, čavlima i slikom. To je osobni osjećaj zadovoljstva koji dolazi iz činjenja stvari korisnima. U heideggerovskom smislu, osjećaj zadovoljstva će se pojaviti u “priručnosti” korištenja stvari. … Ipak, upotreba pribora ne isključuje mogućnost da se može obaviti tehnički rad samo za novac, a možda čak i bez osjećaja zadovoljstva učinjenim radom.

Postoje tri vrste osjećaja zadovoljstva koja proizlaze iz posla obavljenog priborom. (1) Osjećaj zadovoljstva može se odnositi na sebe samog, potom (2) taj se osjećaj može odnositi na druge koji očekuju da se taj rad obavi na zadovoljavajući način. (3) Dok je ove dvije vrste zadovoljstva lako razumjeti, treća vrsta osjećaja zadovoljstva odnosi se na druge koje se ne poznaje. Taj osjećaj je složeniji. Pojavljuje se, primjerice, kada mehaničar radi na nedovršenom automobilu na proizvodnoj liniji. Radnici obavljaju rad za njima nepoznate kupce. U tom slučaju, rad i upotrijebljeni pribor su za dobrobit anonimnih ljudi. Dakle, mehaničar doprinosi “javnom” dobru opće udobnosti. A to bi potkrijepilo Heideggerov argument da rad i pribor otvaraju i pokazuju na postojanje drugih, tj. anonimni Mitdaseins, ali koji nema “osobnu” egzistenciju. Međutim, taj bi stav bio u oštroj suprotnosti sa Schelerovim gledištem. Najprije, svijet s drugima je onaj s drugim osobama i njihovim individualnim samovrijednostima, bilo da su anonimni ili ne, jer je svijet s drugima, a ne s priručnim stvarima, prva egzistencijalna kategorija ljudskih bića.

ulomak iz Manfred S. Frings, Lifetime: Max Scheler’s Philosophy of Time, 2003., link, str. 4.-6, 38.-41., preveo: ja

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s