u nesporazumu s gradom? (ulomak iz David M. Leibowitz, The Ironic Defense of Socrates)

Trideset i pet Platonovih dijaloga predani su nam kao izvorni. Sokrat je prisutan u najmanje trideset i tri, a glavni je govornik u najmanje dvadeset i sedam. Ipak, u naslovu se spominje samo ovaj put [u Obrani Sokratovoj]. Platonov Sokrat najprije dolazi na vidjelo kao čovjek koji se brani, čovjek u nevolji. Možda je to Platonov način da nam ukaže kako bismo, želimo li razumjeti Sokrata, trebali započeti razmišljajući o njegovom sukobu s Atenom. Ako je tako, taj sukob mora biti nešto više od naleta loše sreće koja ga je zadesila (usp. Sedmo pismo 325b5-c5); možda nam se ovdje također nadaje gledište s kojega se najbolje može razumjeti srž njegova života. U najmanju ruku, naslov mami čitatelja da baš tu započne svoje proučavanje Sokrata. … Čitateljima koji Platonu pristupaju tražeći jasnoću o najboljem načinu života, ili o kreposnom životu, koje bi mjesto moglo biti bolje za početak? Štoviše, u kronološkom slijedu osam dijaloga od Teeteta do Fedona, Obrana zauzima mjesto obećanoga ali očito nenapisanog dijaloga o filosofu (Sofist 216c-217c; Državnik 257a-258b, 311c). Možda Obrana jest taj nedostajući Filosof. Ako je tako, Platon je morao smatrati sukob između Sokrata i Atene najboljim uvodom ne samo u Sokrata, nego u filosofa kao takvog. Štoviše, Sokrat jasno kaže da njegove riječi nisu namijenjene samo poroti: on očekuje da će one doprijeti izvan sudnice; koristi prigodu suđenja da provede svoj jedini “razgovor”, kako on to naziva, s gradom u cjelini (37a6-7; usp Gorgija 474a7-b1). …

leibowitz

David Leibowitz

[S]okrat dvoji da … sofisti posjeduju znanje za koje tvrde da ga posjeduju. Ipak, on ne izgovara [barem u Obrani] niti riječ protiv njih. Sigurno ne kaže Kaliji da se drži dalje od sofista. Niti sugerira da bi način učenja vrlina čovjeka i građanina mogao biti druženje s “plemenitim i dobrim” atenskim građanima ili političarima. Naprotiv, on hvali ono što sofisti čine, ili pokušavaju činiti, kao “plemenito” (19e2). I posebno hvali tri strana sofista – Gorgiju, Prodika i Hipiju – radi toga što nagovaraju mladiće da prekinu druženje sa svojim sugrađanima, pa ”da se priduže njima i, pošto su dali novce, pokažu se zahvalnima” (19e1-20a2). Dok ta pohvala nije bez ironije, Sokrat snažno sugerira da je mladima više na korist provoditi vrijeme sa stranim sofistima, koji predstavljaju izazov raznim vidovima gradskog razumijevanje vrline, nego s uglednim sugrađanima.

Tu on implicira ono što gotovo izričito kaže u više prijateljskom i privatnom okruženju Politeje: ako su sofisti oni koji nude lažno obrazovanje u vrlini, sam grad je najveći sofist. U Politeji također ukazuje da problem s obrazovanjem koje pružaju obični sofisti nije to da bi ono išlo predaleko, nego da ne ide dovoljno daleko. Ne ruje dovoljno duboko u dušu; nema za cilj “obrat” duše ([nasuprot sofističkoj pouci] vrlo malo onih koji su se povezali sa Sokratom bili su spremni pomiriti se sa životom pukog političara). …

Sokrat je sebi stvorio neprijatelje opovrgavanjem ljudi u gradu. Ali pokazuje se da to nije jedina stvar koja je dovela do mržnje i klevete. Sada uvodi novi faktor: neki od mladih, koji uživaju slušati takva ispitivanja, pokušavaju ga oponašati raskrinkavajući svoje očeve, ili barem ljude naraštaja njihovih očeva (vidi 37d6-e2). … Za razliku od Sokrata, oni nemaju božansko poslanje: to čine jer je zabavno. Pomalo zlobno, nalaze zadovoljstvo u ponižavanju drugih. To možda nije potpuno zlonamjerno, jer je važno i provjeriti svoje novostečene spoznaje i iznaći tko je u životu vrijedan slušanja a tko nije. Oni koji su raskrinkani tada postaju iznimno ljuti, ali ne na njih, nego na Sokrata kojega zovu “najodvratnijim” (ili “najzagađenijim”) – ne “najmudrijim” – i kvariteljem mladih. … Ponašaju se, moglo bi se reći, kao da je Sokrat kriv za njihovu glupost. Na pitanje kako on kvari, oni, naravno, ne bi odgovorili, “poučavajući mlade da prokažu ljude poput mene kao budale i varalice, što zapravo i jesmo!” Oni nemaju što reći. No, budući da nešto moraju reći, kažu stvari ”što se obično iznose protiv svih filosofa”: (1) ”da se bavi stvarima na nebu i pod zemljom”, (2) ”da ne vjeruje u bogove” i (3) ”da slabiji govor čini jačim” (23d4-7). Moglo bi se činiti da oni koji iznose te optužbe ne znaju ništa o Sokratu, ali su pogodili barem toliko: on je filosof. …

Sokrat prikazuje sebe kao da ima što je moguće manje veze s mladima. Kaže da ga slijede “svojevoljno”, i sami poduzimaju propitivanja, naime, bez ikakvog nagovora od njega (23c2-4). Ovdje on … sigurno ne priznaje ono što smo vidjeli u drugim dijalozima, naime da je u svakoj prilici tragao za obećavajućim mladima. Skriva kako svoju želju za kontaktom s mladima tako i opseg tog kontakta. Imajući to na umu, vratimo se pitanju zašto je ispitivao ljude u javnosti. Sokrat, podsjetimo se, nije ponudio nikakav razlog. No, sad se čini da su mladi bili privučeni tim ispitivanjima (23c4). Ako se o uzroku može zaključiti iz učinka, radilo se o svojevrsnom oglašavanju koje je koristio da im obrati pozornost na sebe; a sudeći po činjenici da je Sokrat je izričit o izvršenju javnih opovrgavanja samo u slučaju političara, to je možda bilo najučinkovitije oglašavanje. … [A]dolescenti, a možda posebno muški adolescenti, često uživaju kad svjedoče ili čuju o raskrinkavanju “autoriteta” (23c, 33b-c). Jedan od ciljeva Obrane, kao i javnih opovrgavanja koja je provodio, jest privući mlade za sebe ili za filosofiju (život koji ne počiva na lažima) igrajući na taj ukus (27a4-b2). … Zasad treba primijetiti da je obravši kremu gradske mladeži – uključujući Alkibijada, Harmida, Ksenofona i Platona – Sokrat uvelike doprinio poticanju neprijateljstva Atenjana: prema standardima grada, nijedan od njegovih talentiranih drugova nije ispao sasvim dobro.

Razmotrimo sad što oni koje su mladi opovrgavali osjećaju prema Sokratu i misle o njemu. S jedne strane, on ih je zamijenio u divljenju mladih, uključujući možda i njihovu djecu; dakle, oni mu moraju zavidjeti, a u nekim slučajevima ga čak zamrziti (28a; usp. Eutifron 3c7-d2). … No, osim toga, moraju ga promatrati kao izopačenog, kao opasnost za obitelj i moral – subverzivca koji izaziva sve što grad cijeni. Jer Sokrat navodi mlade da propituju demokraciju, zakon, pravdu kako se uobičajeno shvaća, autoritet obitelji i bogove grada (usp. 23c6-7 i 24e9-10). Postoje neke stvari, međutim, koje obični pristojni ljudi nikad ne dovode u pitanje. Oni su uvelike običajno moralni, pa zbog toga, uhvate li sebe s naizgled opakim mislima, osjećaju sram i pokušavaju ih odgurnuti iz uma. Štoviše, misle da svaka pristojna osoba zna, zna u svojim kostima, iste te stvari.

Ipak Sokrat, da ponovim, potiče mlade da propituju sve što obični pristojni ljudi uzimaju zdravo za gotovo. A kad se jednom krene postavljati takva pitanja, tko zna gdje će se dospjeti. Nema jamstva da će odgovori sasvim podržavati moral. Istina je da Sokrat, propitujući običnu pristojnost na temeljit način, svoje najbolje drugove, poput Platona, dovodi do pristojnosti koja je i dublja i čvršća. No, to nije mogućnost koju obična pristojnost priznaje: s njenog stajališta, samo bi izopačen čovjek propitivao dobrotu moralnosti; samo bi izopačen čovjek, kvaritelj, propitivao je li ono što se naziva dobrotom dostojno toga imena. Sa stajališta obične pristojnosti, filosofija – ili jednostavnije promišljenost – ponekad izgleda zlo. … Pa ipak, dok obična pristojnost može biti prepreka za filosofiju, moralna i erotska ozbiljnost je tlo iz kojeg raste osobita sokratska filosofija. … Sokratski filosof je sve samo ne popustljiv u moralu. Naprotiv, moglo bi se reći da po njegovom mišljenju većina ljudi običnu pristojnost – a stoga i bogove koje ona podržava i na koje se poziva za podršku – shvaća previše ozbiljno jer je nikad nisu shvatili dovoljno ozbiljno.

ulomak iz David M. Leibowitz, The Ironic Defense of Socrates: Plato’s Apology, 2010., str. 2.-3., 57., 105.-109., preveo: ja

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s