kaže li Sokrat da zakone treba bezuvjetno poštovati? (ulomak iz Roslyn Weiss, Socrates Dissatisfied)

Je li Sokrat čovjek koji je iznad svega odan svome gradu i njegovim zakonima? Je li on ponajprije građanin a tek potom čovjek? Odbija li pobjeći nepravednoj osudi i kazni jer se smatra moralno dužnim poslušati kakve god presude i naredbe objavi grad Atena?

Potvrdan odgovor na ova pitanja bio bi nezamisliv da nije stajališta iznesenih govoru Zakona u drugom dijelu Kritona. Nezamislivo ipak postaje zamislivim uzme li se, kako to mnogi stručnjaci čine, da ti stavovi odražavaju Sokratova vlastita uvjerenja. …

Smatram da je Sokrat ponajprije odan pravdi i filosofiji; on je najprije čovjek a potom tek građanin; a odbija pobjeći jer vjeruje da bi bijeg kršio moralna načela koja je uvijek poštovao. Stavovi iskazani od strane Zakona jesu stavovi Zakona – a ne Sokrata; zapravo moralna perspektiva koja se ogleda u argumentima Zakona stoji u oštroj suprotnosti spram sokratskog gledišta. … Sokrat iz Kritona, ne manje od Sokrata iz Obrane, jest radikalno neovisni moralni djelatnik: njegovi su moralni izbori odlučeni isključivo vlastitim obrazloženim razmatranjem s obzirom na pravdu. On neće ugroziti svoje dostojanstvo; on neće biti ničiji rob, pa ni svoga grada; hoće li ili neće poslušati autoritet ovisit će, u svakoj prigodi, o tome što on drži za najbolje – najpravednije i najplemenitije. Kao što Sokrat kaže o sebi:

Ne samo danas nego uvijek, takav sam da nisam poslušan ničemu od onoga što je moje do onome logosu koji mi izgleda najboljim nakon razmatranja. (Cr 46b4-6)

Samo na taj način može čovjek biti čovjek, a ne rob.

Ako je Sokrat s početka Kritona čovjek poslušan samo načelima koja proizlaze iz vlastitog razmišljanja i koji preporuča isti taj put drugima, tada personificirani Zakoni kasnije u Kritonu, po kojima bi se ljudi imali bezuvjetno pokoravati gradu i njegovim zakonima, ne mogu predstavljati Sokrata. Ti Zakoni, kao što je Sokrat primjećuje, govore kao retori u ime zakona grada Atene, braneći autoritativnost svih gradskih presuda i naredbi. Ipak, ako govor Zakona ne odražava sokratsko gledište, zašto ga je, moramo se zapitati, Sokrat izmislio?

Govor Zakona načinjen je na dobrobit Kritonu. On predstavlja Sokratovu posljednju nadu, sada kada je na kraju života a mudrost mu nestaje, da učini nešto za dobrobit svoga prijatelja Kritona poboljšanjem njegove duše. Sokrat je pokušao kroz filosofske argumente uvjeriti Kritona u beznačajnost mnijenja mnoštva, pobuditi u njemu vrednovanje dobara duše – naime plemenitosti i pravde – potaknuti ga da odbaci svoje brige o novcu, ugledu i djeci, zabrinutost “mnoštva”, te ga odvratiti od shvaćanja pravde unutar relacije prijatelji i neprijatelji. (…)

roslynweiss

Roslyn Weiss

Sokratov argument protiv bijega (Cr. 49e6—50a5):

(1) Pokuša li pobjeći s Kritonovom pomoći, Sokrat neće učiniti ono što se dogovorio s Atenjanima – naime prihvatiti svoju kaznu – iako je to što se dogovorio pravedno.

(2) Ako Sokrat ne učini ono što se dogovorio s Atenjanima, bit će uključen u nepravdu prijevare, naime u podmićivanje onih koji bi ga izveli iz zatvora.

(3a) Budući da je nepravedno propustiti ispuniti vlastiti pravedan dogovor i upustiti se u prijevaru, kad bi Sokrat i Kriton uključili sebe i svoje prijatelje u pokušaj bijega činili bi loše stvari, te bi oštetili duše onima kojima bi se loše stvari najmanje smjele činiti: sebi i svojim prijateljima.

(3b) Budući da bi bijeg uključio njih i njihove prijatelje u nepravde, Sokrat i Kriton, pokušavajući bijeg, ne bi uspjeli pridržavati se pravednih načela o kojima su međusobno složili, načela koja zabranjuju takav čin. (…)

Ali Sokrat nije uspio. Neuspjeh je potpun. Kriton ostaje čvrst u svome uvjerenju da je ono što je važno spasiti Sokratov život i time očuvati svoj ugled; da je ono što je pravedno spriječiti planove Sokratovih neprijatelja; i da je ono što se računa mnijenje mnoštva, onih koji mogu nekome nanijeti “najveća zla”. Kriton poznaje Sokrata intimno jako dugo vremena, cijeli život. Ipak, on niti poštuje niti razumije Sokratove moralne obveze. Sve što na koncu može reći je:

Nemam odgovor na to što pitaš, Sokrate. Jer ne razumijem. (Cr 50a4-5).

Govor Zakona dakle izniče iz sve veće frustracije koju Sokrat doživljava dok Kriton i dalje ne reagira na njegove argumente. Ako su Kritonove moralne i intelektualne odanosti takve da je filosofsko istraživanje s njime uzaludno, kako Sokrat može pomoći svom prijatelju? Očajni se Sokrat više ni najmanje ne nada da će njegov omiljeni način propitivanja uspjeti kod Kritona, pa uzmiče i povjerava raspravu nekome drugome, personificiranim Zakonima. Na njima je sada da uvjere Kritona kako bi bijeg bio pogrešan – jer Sokrat sam nije mogao. I Zakoni su uspjeli tamo gdje Sokrat nije, zato što su Zakoni ponudili argumente koje Sokrat nikada ne bi mogao.

Čitatelji Kritona skloni su pretpostaviti da su razlozi koje Zakoni nude protiv bijega Sokratovi razlozi. U ovoj knjizi, međutim, pokazujem da su razlozi protivljenja Zakona Sokratovom bijegu oprečni Sokratovim razlozima i u formi i u sadržaju. Oni odražavaju moralnu perspektivu koja je u svojoj srži nesokratska. (…) Naznaka toga je sadržana u četiri grčke riječi allos te kai rhetor, ”osobito neki retor” (Cr. 50b7). Tim riječima Sokrat objavljuje da govor Zakona smatra za retorički izričaj, izričaj u obranu autoriteta svih službenih presuda. (…) Argumenti koje predstavljaju Zakoni jesu argumenti kojima se Kritonovi moralni pogledi mogu prilagoditi, argumenti koji ne zahtijevaju od Kritona onakav radikalni remont svoga osobnog moralnog nazora kakav zahtijevaju Sokratovi argumenti. Dok Kriton i Zakoni mogu međusobno razgovarati, Sokrat ostaje enigma za njih oboje.

Odupremo li se pretpostavci da se moralno gledište Zakona podudara s Sokratovim, dobitak je značajan. Ako gledište Zakona nije sokratovsko, tada:

(1) Sokrat iz Kritona može se ponovno uspostaviti kao čovjek radikalne nezavisnosti, kakav je bio u Obrani;

(2) nema potrebe za izmirenjem jasno autoritarnog značaja govora Zakona sa Sokratovim gledištem da razlozi pravednosti moraju nadjačati zakon;

(3) više nema nikakva dobra razloga tumačiti retoričku eksploziju Zakona kao model filosofske izoštrenosti;

(4) Zakoni sada mogu funkcionirati kao branitelji grada, ostavljajući Sokratu da zastupa stvar pravde i filosofije.

Manjina tumača Kritona odoljela je impulsu da pretpostave kako su Zakoni – u cjelini ili većim dijelom – glasnogovornici Sokratovi… U ovoj knjizi podupirem branitelje tog manjinskog gledišta. …

Opće je mjesto u političkoj filosofiji uprijeti prstom na Kritona kao prvu razvijenu artikulaciju gledišta da građani duguju potpunu ili skoro pa potpunu poslušnost svojoj državi. Štoviše, ukoliko se Kritona uzima kao djelo koje označava početak političke teorije, obično se pretpostavlja da sama politička teorija započinje afirmacijom prvenstva države nad pojedincem. Međutim, ako je teza ove knjige točna, ona potkopava tu duboko ukorijenjenu pretpostavku, kao i tradicionalno poimanje povijesti političke misli kojemu osigurava temelj. Jer ova knjiga tvrdi

(1) da Sokrat u Kritonu afirmira beskompromisnu neovisnost i autoritet vladavine razuma – to jest, vladavine pravde kako ju određuju pojedine osobe ostvarivanjem vlastitog najboljeg razmišljanja;

(2) da su Zakoni, a ne Sokrat, oni koji postavljaju državu iznad pojedinca; i

(3) da Sokrat izmišlja i predstavlja Zakone i njihov govor samo kao posljednje utočište i samo za ljude koji se ne žele ili ne mogu upustiti u filosofska istraživanja i imati koristi od njih – ljude poput Kritona.

ulomak iz Roslyn Weiss, Socrates Dissatisfied, 1998., str. 3.-6., 80., 86., preveo: ja, link

Oglasi

Jedna misao o “kaže li Sokrat da zakone treba bezuvjetno poštovati? (ulomak iz Roslyn Weiss, Socrates Dissatisfied)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s