nadahnuće bez razumijevanja? (ulomak iz Allan Bloom, On Plato’s Ion)

Uvijek dokoni Sokrat kaže da nema slobodnog vremena za poslušati izvedbu najvećeg grčkog rapsoda; želi tek odgovor na jedno pitanje: … razumije li se Ion samo u Homera ili također u Hesioda i Arhiloha? To naizgled naivno pitanje vodi u srž stvari, jer Sokrat zna da će Ion odgovoriti da je njemu Homer dovoljan. A činjenica da Ion nije znatiželjan o učenjima ostalih pjesnika simptomatična je za to što on jest – najkonvencionalniji posrednik onoga najkonvencionalnijega. Za čuđenje je – mada daleko od rijetkosti – da bi neki čovjek bio voljan proživjeti svoj život u skladu s načelima koja su mu tek dana, dok Sokrat ne bi niti plašt kupio bez da istraži različite mogućnosti. …

Ion …, riječju, predstavlja tradiciju. On prihvaća pravovjerno gledište, i poučava ga. Ne traži razloge zašto treba prihvatiti ovu posebnu tradiciju, a ne bilo koju drugu.

O čemu, dakle, govori Homer, pa valja pretpostaviti da Ion o tome posjeduje znanje? Odgovor je, naprosto, sve: sve ljudsko i božansko. Homer govori o cjelini i, ako govori istinu, on otkriva ljudima one stvari koje najviše žele i trebaju znati da bi dobro živjeli. … Homer za Grke predstavlja autoritativni pogled na cjelinu …: on je primarni izvor znanja ili zablude o najvažnijim stvarima.

Svaka skupina ljudi započinje s nekim takvim pogledom na cjelinu po kome se njeni članovi orijentiraju i koji im pruža okvir za iskustvo. Njime su obrazovani i to od najranijeg djetinjstva. Nitko ne počinje posve iznova, iz ničega. Tu je uvijek neki autoritativni pogled pripadan zajednici, a … čovjek koji ga prihvaća trebao bi u njemu imati sve potrebno znanje za živjeti ispravno i dobro.

Sokrat, dakle, propituje grčko razumijevanje stvari, osobito bogova. Barem simbolički, on pokazuje početnu točku filosofskog ispitivanja. … Onaj rijetki pojedinac koji ima filosofsku narav nekako postane svjestan da tradicija nije zasnovana na autentičnom znanju, nego je puko mnijenje, pa je primoran tragati izvan nje. Filosofsko traganje podrazumijeva prethodnu svijest o neprimjerenosti tradicionalnih mnijenja, a problemi filosofije sviću kao ishod istraživanja tih tradicionalnih mnijenja koja se većini ljudi ne čine problematičnima. …

hqdefault

Allan Bloom (1930.-1992.)

Ako Iona, kao izvođača Homera, valja shvaćati ozbiljno, on bi morao biti znalac stvari o kojima Homer govori. Morao bi, to se jasno pokazalo, posjedovati umijeće cjeline. Prema onoj najpoznatijoj sokratskoj maksimi, Sokrat je neznalica, ne zna o cjelini, i njegova svijest o svome neznanju izaziva potragu za znanjem. … Kao glasnogovornik tradicije, Ion ima odgovore na najvažnija pitanja, ali ne zna da su ti odgovori i sami upitni. Sokratov je doprinos samo propitivanje tradicionalnih odgovora, a time i razrada bitnih struktura ljudskih mogućnosti. Sokrat je, dakle, duboko zahvalan na tradiciji, koja je jedina temelj za uspon na višu razinu svijesti, ali je prisiljen prekinuti s njom. …

Ion insistira da [sad] Sokrat pokuša objasniti zašto je on tako dobar u Homeru ali nije i u drugim pjesnicima. Sokrat mu daje ugledan i laskav odgovor – božanska opsjednutost. Štoviše, koristi priliku da učini ono što Ion tako dugo želi: pruža dugačak govor, poetskog izričaja i lijepo ukrašen, o bogovima i ljudima i njihovim odnosima. I taj govor ima na Iona baš onaj učinak koji bi pjesništvo trebalo imati. “Da, Zeusa mi … taj govor mi je nekako osvojio dušu.” Sokrat se igra pjesnika, da ne kažem boga. Ostaje za vidjeti je li on sam božanski opsjednut ili samosvjesno i racionalno konstruira priču načinjenu tako da odgovori Ionovim potrebama i željama.

Priča koju Sokrat kazuje doista zadovoljava Ionove zahtjeve. Objašnjava zašto on može interpretirati samo Homera, dok istodobno pruža njegovoj interpretaciji dostojanstvo veće od onog koje bi bilo zasnovano na nekom umijeću, jer nema dostojanstva većeg od božanskog. Sokrat naizgled uspijeva gdje Ion nije: uspostavlja posebno mjesto za Homera, ono koje nadilazi granice racionalne usporedbe – usporedba između Homera i drugih bila bi srodnija vjernikovoj usporedbi između Biblije i neke druge knjige nego li npr. usporedbi između dvije tehničke rasprave. … Božanska opsjednutost podrazumijeva postojanje neuhvatljivih i slobodnih bogova koji nisu shvatljivi razumom, … koje se može znati samo ako se oni požele objaviti. … Ne neki stručnjak nego Ion, glasnogovornik boga, bio bi onaj tko zna istinu. Sokrat ne opisuje tek poznatu i nespornu pojavu strastvenog, mahnitog uvida, nego taj opis podržava tvrdnjom da je izvor takvog uvida stvarno bog, te je, stoga, najvišega statusa. Razum (nous) je zabludiv i mora biti ponizan.

Sokrat uzima entuzijazam, doslovno prisutnost boga u sebi, za arhetip pjesničkog iskustva. Neobrazložena i neobrazloživa kretanja duše koja se izražavaju u orgijastičkim plesovima koribanata primjer su stanja u kojemu se takvu objavu lako može naći. To je stanje duha u kojem ljudi predviđaju budućnost, postaju gataoci i proriču. … Sokrat uspoređuje boga s magnetom koji sam privlači, ali ujedno daje svoju moć privlačenja drugim stvarima. … Pjesništvo, kako je ovdje prikazano, brine posebice o onom dijelu duše koji žudi za obožavanjem onog svetog; Ion, koji pjeva na festivalima posvećenim bogovima, osjeća se kod kuće u toj atmosferi čovjekove čežnje za božanskim. Sokrat, međutim, sugerira da se onaj kamen može shvatiti na dva različita načina. Jedna interpretacija dolazi od Euripida, pjesnika, koji ga naziva Magnet, naznačujući da to jest tek kamen; druga dolazi od mnoštva, koji ga zovu Heraklovim kamenom, što bi značilo da samo prisustvo božanskoga može objasniti njegovu tajanstvenu snagu. Moglo bi se reći da u ovome govoru Sokrat usvaja gledište mnoštva da bi objasnio Ionovu tajanstvenu privlačnost, priznajući joj značenje sukladno željama njega i njegove publike.

Nakon što Ion oduševljeno prihvati njegov govor, Sokrat mu postavlja pitanja. … Pjesnik je glasnogovornik boga, a rapsod je glasnogovornik pjesnika i stoga glasnogovornikov glasnogovornik. Od Iona, kao jednoga dijela tog velikog lanca, traži se da iskreno kazuje o svojim iskustvima na pozornici. Nije li on opsjednut kad govori strašne priče o osveti Odiseja i Ahileja, odnosno sažalne priče o patnji Hekube i Prijama? Dok recitira, nije li on izvan sebe, a njegova duša prenesena do mjesta tih događaja? Ion priznaje taj zanos, to potpuno suživljenje sa svojim predmetom. Kad govori o onom sažalnome, oči su mu pune suza, a kad govori o strahu, kosa mu naježi i srce mu skače. Ionov svijet je svijet strasti povezanih s tragedijom; on izaziva sažaljenje i strah, i pruža najčudniji od užitaka, užitak iskustva suza prolivenih zbog zamišljenih patnji drugih. Ljudi žele i trebaju to zadovoljstvo koje nalaze promatrajući sakaćenje i smrt plemenitih ljudi. … Sokrat ističe kako su, u stvarnim okolnostima u kojima se nalazi, Ionovi plemeniti osjećaji nerazumni  – on, okrunjen zlatom, plače mada nije izgubio svoju krunu, i plaši se mada ga njemu prijateljska publika ne napada. … On je, u najdubljem smislu, glumac. Ion spremno prihvaća Sokratovu karakterizaciju svoje situacije, ne osjećajući pritom vlastitu vulgarnost.

Konačno, uspostavivši to da je pjesnik opsjednut bogom a Ion pjesnikom, Sokrat dovršava svoju argumentaciju tražeći od Iona da potvrdi kako su gledatelji opsjednuti Ionom. Tako bi gledatelji predstavljali zadnju kariku u lancu privlačenja koji započinje bogom. Ion tvrdi da gledatelji doista dijele njegova iskustva. On to zna zato što ih uvijek gleda i obraća na njih najpomniju pažnju. Uvjerava Sokrata da je tako, objašnjavajući da kad oni plaču on se smije, jer će dobiti novac, a kad se oni smiju, on plače jer će izgubiti novac. Taj opsjednuti čovjek, živeći s bogovima i herojima, u isto vrijeme broji zaradu na blagajni. … Možemo vidjeti da su pravi magnet gledatelji i da im Ion daje to što oni žele. Najbolje ga se može razumjeti usporedbom s holivudskim zvijezdama, koji su ništa u sebi, tek ispunjenje želja svojih obožavatelja, ali se, kako bi ih zadovoljili, moraju doimati nezavisnima, divnima, čak “božanskima”. Gledatelji moraju prevariti sebe, apsolutizirati svoje heroje, koji postoje samo u kontekstu njihova ukusa. To je neka vrsta samohvale; ono što ljudi vole mora da je ukorijenjeno u onom najvišem… Ion u sebi osjeća vox dei, ali to je tek vox populi. Može vjerovati da je superioran puku, smijati im se smatrajući da ih obmanjuje, ali on je njihov laskavac i njihova kreatura; njegovo samopoštovanje ovisi o njihovim nagradama; to što radi radi na njihov zahtjev. …

Drugi dugački govor … kaže Ionu da ne samo da su pjesnik i rapsod opsjednuti nego je i publika također opsjednuta. Svatko je opsjednut; opsjednutost nije neka posebna čast ili naslov koji jamči mudrost; opsjednutost ne objašnjava ništa. … Osim toga, Sokrat sada naglašava da su razni pjesnici jednako opsjednuti, a Homer u tome presudnom pogledu nije ni u kojem smislu nadmoćan. Tek je tako da neke ljude Homer privlači više od bilo kojeg drugog pjesnika. Božanska opsjednutost ne daje nimalo više osnove za vjerovanje u ono što kaže Homer nego li u to što kažu Orfej ili Muzej. … Zapravo, svaka od različitih međusobno sukobljenih izreka pjesnika ima podjednako božansko porijeklo. Ion je sada bespomoćan instrument slijepe moći. … To su posljedice daljnje razrade učenja o božanskoj opsjednutosti.

ulomak iz Allan Bloom, Plato’s Ion – An Interpretation, 1971., link, str. 44.-47., 50.-53., preveo: ja

Oglasi

3 misli o “nadahnuće bez razumijevanja? (ulomak iz Allan Bloom, On Plato’s Ion)

    • Pa kasnije u ”Fedru” i Sokrat to kaže. Ali poanta je, kako ja razumijem, da ni umijeće bez opsjednutosti, ali ni opsjednutost bez razumijevanja toga što se pri tom zbiva, ne vrijede mnogo. Tko primi božansku objavu, a ništa pri tom ne razumije, može samo krivo to prenijeti, i ništa od toga. 😉

      Sviđa mi se

  1. Ne vidim šta bi tu krivo bilo, pitanje je sada nekih konkretnih primera koji mogu vući na jednu ili na drugu stranu. Ali ono što je bitno podvući, čini mi se, jeste da bez opsednutosti nema procenjivanja. Odnosno ako izostane opsednutost, onda je samo procenjivanje suvišno. Odnosno zaoštreno, ono je svakako suvišno. 😀

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s