Marijan Cipra, Mišljenje revolucije kao revolucija mišljenja

U naslovu samom izrečena je osnovna teza ovog izlaganja. Mišljenje revolucije predstavljalo bi prema toj tezi revoluciju samog mišljenja. Što, međutim, znači ovdje mišljenje, a što revolucija? Mišljenje u oba slučaja znači samo i jedino nastojanje oko pozitivnog znanja u najširem smislu te riječi kao onog znanja koje stoji, a nije možda izricanje nečijih mnijenja. Mišljenje revolucije, zatim, ne znači mišljenje neke već izvedene revolucije, nego isključivo mišljenje revolucije koja se tek ima izvesti. Revoluciju ćemo pak odrediti kao preokret kojim pojedinci ili zajednice ili pojedinci na čelu zajednice mijenjaju manje vrijedno stanje, ono koje manje zadovoljava, za više vrijedno stanje, ono koje više zadovoljava. Revolucija bi, prema tome, bila revolucija po tome što je preokret na bolje. Premda su ova određenja sasvim općenita i ne tiču se ove ili one konkretne revolucije na ovom ili onom konkretnom području, ona su potpuno svrsishodna s obzirom na težnju kojoj ima ovdje da posluže, a težnja je – pokazati strukturu mišljenja tevolucije i razliku te strukture od strukture mišljenja koje ne misli revoluciju.

Prva osobitost mišljenja revolucije, kako ona slijedi iz definicije tog mišljenja kao mišljenja budućih činjenica, jest da je mišljenje revolucije mišljenje budućnosti. Budući da se o budućnosti može govoriti samo ukoliko ta budućnost ima već prije svog ostvarenja, u kome tek mišljenje budućnosti nalazi svoju konačnu potvrdu, realnu mogućnost da bude ostvarena – to drugu osobitost mišljenja revolucije čini kategorija mogućnosti kao njegova glavna kategorija.

Treću osobitost čini pokretač revolucionarnog mišljenja koji će biti, kako slijedi iz definicije revolucije kao mijenjanja manje vrijednog stanja u više vrijedno, želja za mijenjanjem postojećeg manje vrijednost stanja. Jedno se stanje, međutim, može mijenjati i bez pozitivnog znanja o tome mijenjanju, ali ako se upravo nastoji oko takvog znanja, onda to pokazuje da postoji želja za svjesnim, dakle, promišljenim i obrazloženim, a ne slijepim mijenjanjem. Treća osobitost mišljenja revolucije, dakle, glasi u potpunosti – pokretač revolucionarnog mišljenja je želja za svjesnim mijenjanjem postojećeg stanja.

Četvro koje slijedi iz definicije revolucije kao mijenjanja na bolje jest entuzijazam kao onaj osjećaj koji prati svaku misao ili djelo koje je usmjereno prema onom dobrom. (Kant)

Peta osobitost tiče se napokon samog predmeta revolucionarnog mišljenja. Za svaki predmet svakog mišljenja postoje četiri pitanja: što, kako, zašto i, ako se radi o licu, tko. Cjelina odgovora na ta pitanja iscrpljuje svaki misaoni predmet. Ako je predmet mišljenja revolucije moguća bolja budućnost, onda će odgovor na pitanje što tog predmeta biti određenje cilja revolucije; odgovor na pitanje o kako bit će ukazivanje na najbolji način, kako da se iz postojećeg manje vrijednog stanja izvede buduće više vrijedno stanje; odgovor na pitanje o tko pokazivanje mogućeg nosioca tog mijenjanja; a odgovor na pitanje o zašto bit će obrazloženje cilja revolucije: zašto je upravo buduće moguće stanje vrednije od postojećeg stvarnog.

Ovih pet osobitosti uglavnom iscrpljuju strukturu mišljenja revolucije.

Usporedimo li sada ovu strukturu sa strukturom mišljenja koja ne misli moguću bolju budućnost, vidjet ćemo da se te strukture mnogo razlikuju. Ako mišljenje revolucije misli budućnost, onda ovo drugo mišljenje uvijek misli prošlost i to zato jer počiva isključivo na kategoriji stvarnosti, a stvarnost, bila ona sadašnja ili prošla, kao predmet mišljenja uvijek je i nužno prošlost. Ovo mišljenje baš zato jer počiva na kategoriji stvarnosti zvat ćemo odsad mišljenje stvarnosti. Mišljenje stvarnosti razlikovat će se od mišljenja revolucije i u svom pokretaču koji nije nikad želja za mijenjanjem nego samo i jedino želja za spoznajom postojećih činjenica. Iz te razlike pokretača izvire i razlika mjesta i uloge jednog i drugog mišljenja u cjelokupnom ljudskom-vrednosnom poretku. Mišljenje stvarnosti uvijek je samo sebi cilj. Mišljenje revolucije uvijek je u službi vrednosno praktičkih ciljeva, koje određuje, obrazlaže, nalazi u mišljenju put do njihova ostvarenja i imenuje nosioca tog ostvarenja. Osim toga mišljenje stvarnosti budući da je usmjereno samo na spoznaju, ane i na ostvarivanje onoga dobrog ne poznaje niti entuzijazam. I konačno mišljenje stvarnosti kad odgovara na pitanje što, kako, zašto i tko svog predmeta onda određuje i objašnjava uvijek samo stvari, odnose, uzroke i lica postojeće stvarnosti odnosno prošlosti.

Treba odrediti i kriterije po kojima oba mišljenja znaju da su pozitivna znanja a ne puka mnijenja. Mišljenje stvarnosti ima svoj kriterij u uspoređivanju s postojećim činjenicama. Mišljenje revolucije naprotiv i prvenstveno u uspoređivanju s ljudskim vrednosnim težnjama i zato ono, budući da misli vrednosno praktičke ciljeve, ako želi biti cjelovito, mora sadržavati kao svoj bitni i nerazdvojni dio teorije o vrijednostima.

Razlika ovih dviju misaonih struktura izražava samo kao različitost dviju osnovnih mogućnosti u kojima nam se može ukazati cjelokupna zbilja. Jednoj je možemo shvatiti kao dogotovljeno, u sebi zatvoreno postojanje, drugi put kao uvijek nedovršeno prema budućnosti otvoreno postajanje. S jednog stanovišta ona predstavlja stalno ponavljanje istog – shvaćanje koje nastaje unutar subjekt-objekt relacije i čini osnovu pozitivnih znanosti, s drugog stanovišta pokazuje se kao evolutivno-revolutivno nastajanje uvijek novog – novo ovdje nužno nastaje kao realizacija vrednosnih težnji.

Marijan Cipra, Mišljenje revolucije kao revolucija mišljenja, objavljeni studentski referat iz 1964., ponovno objavljeno u Studenski list, Zagreb, 1. 3. 1989.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s