Bergson: vrijeme i sloboda? (ulomak iz Goran Gretić, Sloboda i vremenitost bitka)

Znameniti fizičar Louis de Broglie … u svojoj knjizi Physique et microphysique [1947.] smatra da su Bergsonove teze o vremenu … potvrđene od strane eksperimentalne kvantne mehanike i kaže:

Najnovije teze fizike tvrde da kada je stanje neke čestice u trenutku T1 na osnovi nekog pokusa ili nekog promatranja definirano sa svom preciznošću koju dozvoljavaju Heisenbergove relacije neodređenosti, tada je valna mehanika u stanju navesti koji su mogući položaji te čestice u jednom kasnijem trenutku T2, kao i koja će tada biti njena probabilnost. Ali ona općenito ne može formulirati nikakve sigurne prognoze; na mjesto sigurnih prognoza prijašnje mehanike dolaze sada, dakle, jednostavno vjerojatne vrijednosti različitih mogućnosti; time odbacuje i kvantna mehanika strogi determinizam klasične fizike. Ali kada u jednom trenutku T2, koji je kasniji od T1, bude čestica točno lokalizirana, mijenja se za nas u potpunosti stanje stvari, jer se ozbiljila jedna od mogućnosti i nikoja druga. …

Da je Bergson mogao pobliže studirati kvantnu teoriju bez sumnje bi s radošću ustanovio da u slici koju nam ona posreduje o razvoju fizikalnog svijeta priroda u svakom trenutku tako reći oklijeva između više mogućnosti…

U svom … predavanju iz 1911. razmatra Bergson iznova vremensku dimenziju budućnosti u vidokrugu problema slobode. Tu on podsjeća da “svijest kao prvo znači pamćenje” te da je “svaka svijest zahvaćanje unaprijed budućnosti”, a zatim izričito potvrđuje da je prvotno usmjerenje vremena k budućnosti. Stoga bi mi, bez neprestanog utjecanja budućnosti na sadašnjost, bili nesposobni za djelovanje. Tako Bergson kaže:

budućnost je tu; ona nas zove ili štoviše privlači k sebi. To neprestano privlačenje k sebi, koje nam dopušta napredovanje na putu vremena, uzrok je našeg stalnog djelovanja. …

Ovdje on izgleda po prvi put pokušava pojmiti samu konstituciju vremena iz vremenske dimenzije budućnosti. … [O]n pokazuje kako budućnost, moglo bi se reći, vuče unaprijed napredujuće trajanje, a u tom procesu svijest je medij te pokretačke snage. Prema tome sada svijest postaje ono povezujuće ili “most” između tri dimenzije vremena. … U njegovoj teoriji kako je data u Ogledima o neposrednim datostima svijesti [1889.] svijest osigurava kontinuitet sukcesivnih stanja; u djelu Materija i sjećanje [1896.] svijest omogućava očuvanje prošlosti za svrhe sadašnjih djelovanja; a u ovom predavanju [1911.] glavna funkcija svijesti više ne leži u zadržavanju, očuvanju, već u izboru, jer

svijest znači izbor

i

uloga svijesti je donijeti neku odluku.

Ali, kao što je poznato, sposobnost i mogućnost biranja impliciraju određeni stupanj slobode, te se stoga za svijest može reći da će biti

potencirana kad život teži k slobodi djelovanja.

Drugim riječima, ukoliko neko djelovanje ili postupak zahtijeva manje promišljenog izbora i odlučivanja, time više postaje nešto mehaničko i nesvjesno. Bergson to ovako formulira:

Intenzitet gibanja naše svijesti izgleda da više ili manje odgovara veličini zbroja slobodnih odluka ili, ako se hoće, stvaranja koje mi raspoređujemo preko našeg cjelokupnog ponašanja.

Na temelju tog sklopa odnošenja pokazuje se da je mogućnost slobodnog odlučivanja data putem pretpostavljanja onog što će biti, odnosno svijest o onome što nadolazi pretpostavka je slobode, tj. odlučivanja, na isti način kao što je svijest čiste prošlosti pretpostavka pamćenja. Zatim Bergson ustvrđuje da ako je “svijest sloboda” onda to znači da je ona otvorena spram onog nadolazećeg… Po svemu sudeći upravo su ove Bergsonove teze neposredno utjecale na Heideggerovo tumačenje odnosa vremenske dimenzije budućnosti i pojmova slobode i odluke. U ovoj pak Bergsonovoj koncepciji vremenska dimenzija budućnosti više nije neka praznina i nedeterminiranost, i to upravo nije u onom omjeru u kojem je budućnost unaprijed zahvaćena od svijesti. Naime, u nekoj apsolutnoj praznini ne bi bilo mjesta ni mogućnosti za bilo kakve odluke; dok, tomu suprotno, zahvaćanje svijesti unaprijed nije neko pasivno prihvaćanje onog nadolazećeg, već – označava neki projekt djelovanja u budućnosti. Po ovoj koncepciji svijest strukturira vrijeme za svrhe budućih odluka i djelovanja, no svijest istovremeno zahvaća i unatrag, oslanjajući se na prošlost pa time još jedanput i ponovno određuje budućnost. To znači da je po Bergsonu svijest – sloboda i stvaranje. On to opisuje slikom “čovjekova čina”, i kaže:

Njegov čin može se usporediti s nekom strijelom; ona se odbacuje utoliko snažnije prema naprijed, koliko je njegova predodžba bila jače ustremljena prema natrag.

I upravo u toj napetosti svjesnog bića između uviđene budućnosti i predočene prošlosti sastoji se njegovo trajanje, a trajanje je ono koje određuje “koliko slobodnog i stvaralačkog djelovanja [svjesno biće] može unijeti u svijet”. …

Određenje svijesti kao nečeg “stvaralačkog” znači da je glavna oznaka svijesti oblikovanje budućnosti, i to oslanjajući se na prošlost. … U ovoj novoj perspektivi pojam se trajanja poklapa s prvotnim zamahom, elanom svijesti, a za koji Heidegger kaže da je kao luk nekog mosta koji bez potpornih stubova lebdi sam od sebe, putem pukog djelovanja svoje unutrašnje napetosti. U tom elanu svijesti budućnost se neprestano nanovo rađa, stvara iz prošlosti, a prošlost, s druge strane, zahvaća svoju snagu i opstojnost iz budućnosti. Budućnost je stoga to “unaprijed zahvaćanje”, a koje jedino omogućuje prošlost, dok sadašnjost nije ništa drugo do kretanje svijesti između ta dva modusa vremena.

ulomak iz Goran Gretić, Sloboda i vremenitost bitka, Zagreb: Demetra 2002., str. 122.-126.


Knjigu se može nabaviti kod nakladnika: Demetra

110-1-1

Jedna misao o “Bergson: vrijeme i sloboda? (ulomak iz Goran Gretić, Sloboda i vremenitost bitka)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s