početak slavenske filosofije? (ulomak iz Anto Knežević, Filozofija i slavenski jezici)

Kamen zaglavni slavenskog apstraktnoga, samim time i filozofijskoga nazivlja, jest prevoditeljsko djelo Konstantina Filozofa i njegova brata Methodija u IX. stoljeću. Prevevši Novozavjetna poglavlja s grčkoga na starocrkvenoslavenski, solunska braća položiše osnovu novomu jeziku, jeziku kulture i filozofije. Njihovi učenici i nasljedovatelji, unatoč progonima i mučenjima, učvrstiše jezik Filozofov. Dobivši u Rimu razrješenje “navješćivati istinu na jeziku slavenskome”, srednjovjekovni slavenski knjižnici već početkom X. stoljeća (do 920. godine) prevedoše i neke filozofijske spise s grčkoga na staroslavenski jezik. Tako već početkom X. stoljeća – stotinjak godina prije Nijemaca (tj. prije prijevoda Aristotelovih spisa s latinskoga na starovisokonjemački jezik, koje je načinio Notker III. od Sankt Gallena u XI. stoljeću) – Slaveni dobiše i do danas uščuvaše filozofijsko nazivlje na svojemu jeziku. …

Pojava slavenskoga svijeta na povijesnom obzorju, začetak filozofije u Slavena – samim tim i filozofijskoga nazivlja – te ulazak u europski kulturni krug ukorijenjen u helenskokršćanskoj predaji dogodiše se u jednom vremenu i jednom činu. Bijaše taj čin velik i znakovit: nastanak prvoga pisma u IX. stoljeću.

I stjecaj povijesnih okolnosti bijaše ispunjen značenjem: slavenski svijet od Kijeva do Pule i od Labe do Soluna bijaše pritisnut s triju strana trima silama: Bizantijom, nasljednicom najfilozofskijega starovjekoga naroda; Rimom – najjačom ne samo duhovnom silom srednjovjekovlja što na latinskom jeziku stvori najdublja filozofijska djela; napokon Francima, kojih će potomci za jedno tisućoljeće dati Europi Hegela. Slavensko je ime zasvijetlilo među trima narodima koji označivahu prošlost, ondašnjost i budućnost svjetske filozofije.

Prvi tekst na slavenskom jeziku pisan slavenskim pismom bio je prijevod Biblije. Sam čin prevođenja Biblije na slavenski jezik bijaše istodobno čin osporavanja nauke o trojezičju koja je nalagala da se Istina ima naviještati samo na trima svetim jezicima: hebrejskom, grčkom i latinskom, a ne na – barbarskima-neznabožačkima.

Prvu rečenicu Ivanove Blagovijesti koja na grčkom izvorniku glasi  Ἐν ἀρχῇ ἦν ὁ λόγος, solunska braća prevedoše na slavenštinu i slavenskim pismom zapisaše Искони бе слово.

Sve tri slavenske riječi – iskon, biti, slovo – ponesoše i gotovo do danas zadržaše težinu i puninu: to su prvi filozofijski nazivi. Zapisao ih je Konstantin zvan Filosof koji je slavenski jezik mislio i govorio apstraktno.

Malo je tolikoznačnih riječi kao što je λόγος u grčkom jeziku: λόγος je ‘izjava, očitovanje, vijećanje’, on je suća suprotnost μῦθος-u jer je ‘razlog’; pa ipak λόγος je sam μῦθος ‘basma, baj’; λόγος je ‘slava’ i ‘povijest’. A slovo? Slovo – slavenski λόγος – rođeno je na slavenskom jugu kao što je λόγος rođen na europskom jugu, u sredozemnom podneblju. Sudbina slova je znakovita: ondje gdje je rođeno, na slavenskom podnevlju, tu doživljuje i svoj suton dok na slavenskom zapadu i istoku sja i danas.

Jezična su istraživanja pokazala da slovo ima slijedeća značenja: ‘dar govora, izražajnost misli, sklad riječi, smisao, govor, pisana riječ, knjiga, pouka, dopis, savjet, poruka, razlog, prigovor, svjedočanstvo, odgovor, odluka, suglasje, potvrda, prisega, odrješenje, obećanje, zapovijed, zakon, nauka, Božja riječ, pismen, pismo, Sveto pismo, istina, propovijed, pripovijest, pjesma, povijest, mudrost, sila, jamstvo, prorijek, kaža, …’

Slovo je ‘duh’ i, što je naizgled čudno, istodobno ‘istina (što jest)’ i ‘laž’ (suprotnost djelovanju kao istini). Slovo je ‘učen stalež’.

Slovo je mnogoznačno kao λόγος ali ne i takvoznačno. To znači da se ne podudaraju sva značenja λόγος i slova. Jednakoznačnost se obaju naziva zrcali u slijedećim značenjskim poljima: ‘smisao, razlog, govor, riječ, nauka, prazna riječ, povijest, predaja, slava, izjava, pismo, knjiga, spis, rasprava, istraživanje…’ Slovo zahvaća značenjska polja još nekih grčkih riječi: ‘ῥῆμα, δόγμα, λῆμμα, ἔπος, κρίσις, μῦθος…’ Slovo bijaše najsukladnija riječ za λόγος. Uvidjevši koje obilje raste iz slova, bit će lakše razumjeti zašto dobismo toliko prevedenica (složenica) sa slovom. Stvarajući ili obnavljajući filozofijske i znanstvene nazive i prevodeći s grčkoga, latinskoga, njemačkoga i talijanskoga jezika, Pacel, Šulek, Parčić, Senc, Kuzmić i drugi mislitelji i jezikoznanstvenici imali su pred očima cjelokupnu slavensku predaju. Poticaje su djelomice dobivali i od Čeha. Prevedeni su tako u nas svi grčki, latinski i njemački filozofijski nazivi. Navest ćemo samo nazive nekih znanosti u kojima je sadržano slovo: pojmoslovje ‘ideologija’ ali i ‘znanost o pojmu’, bićoslovje i bitoslovje ‘ontologija’, svjetoslovje ‘cosmologia’; čak i one znanosti koje u izvornu obliku nemaju sastavnicu -logia u našem jeziku dobivaju slovo: mudroslovje i razumoslovje ‘dialectica’, naravoslovje ‘physica’, slučajoslovje ‘casuistica’. Logika je umoslovje i misloslovje, a filozofija mudroslovje ili slovomudrije.

Presudnu ulogu u stvaranju slavenske filozofske terminologije imalo je djelovanje Kyrilla i Methodija.

Svi se slavenski jezici s obzirom na s obzirom na kyrillomethodijevsku baštinu mogu načelno podijeliti u dvije skupine: na jezike koji su osjetili jači utjecaj kyrillomethodijsku predaje (bugarski, makedonski, ruski, ukrajinski, bjeloruski, slovački, češki i hrvatski ili srpski) i na one u kojima taj utjecaj bijaše manji ili neznatan (slovenski, poljski, kašupski, gornjolužički, donjolužički i polapski). Budući da je poteklo iz vremena i prostora u kojemu je vjerski svjetonazor bio vladajući, slavensko filozofijsko nazivlje i u najpastraktnijim ontologijskim kategorijama nosi i teologijska duznačenja: ruski бытие 1. ‘bitak’, 2. ‘postanje (naslov prve knjige Mojsijeva Petoknjižja)’. Jedan od osnovnih filozofijskih naziva – duh – kao zasadna oprjeka tvari, općeslavenska je riječ bremenita kršćanskim i nekršćanskim suznačenjima. Međutim, u slavenskom jeziku koji nije pretrpio nikakav utjecaj kyrillomethodijevske predaje, u izumrlom polapskom jeziku nema riječi duh. Umjesto naziva duh u jeziku Polabljanja stoji nama poznata riječ kob. Tako heiliger Geist na polapskom glasi sjote kuobe. Riječ kob obavezno dolazi u množini te kao i općeslavenski duh osim značenja ‘Geist‘ ima i suznačenje ‘sablast, Gespenste‘.

Djelovanjem Kyrilla i Methodija napravljen je umjetan rez u prirodnu razvoju slavenskoga jezika. Jezik slavenskoga naroda bio je prilagođen konkretnopredmetnom izraživanju zbilje. Čak i apstraktniji nazivi – primjerice iz staroga pravnoga sustavakao istina, pravda, itd. – bijahu vezani za sudsku proceduru ili imovinu. Slavenski su vjeroučitelji, odlično poznavajući grčki jezik, svu mnogoznačnost apstraktnih grčkih riječi i naziva pokušali prenijeti u slavenski jezik koji su također izvrsno poznavali. Rezultat je bio više nego očekivan: slavenski je prijevod mjestimice nadmašio grčki izvornik. Svejedno, učeni je jezik Konstantinov poznavao samo učeni stalež (svećenstvo, plemstvo, dvor): Slovo bijaše predodređeno za slovo.

Puk nije nikada prihvatio službeni, crkveni, apstraktni jezik. Da je to točno potvrđuje drugi rez koji se dogodio u jeziku, rez po svojoj nakani posve suprotan Kyrillovu. Tisuću godina nakon Kyrilla samouk čovjek iz puka, Vuk Karadžić, okreće se prezrenu i odbačenu pučkomu jeziku (Vukovi su protivnici taj jezik nazivali “govedarskim”). Ogromno bogatstvo riječi iz naroda koje je Vuk objavio u svojemu rječniku potvrđuje činjenicu da je taj jezik najsiromašniji u apstraktnim riječima. Vukov rječnik gotovo i ne bilježi nazive ontologijskih kategorija jer ih u govoru puka (ne samo u našem jeziku) – naprosto nema.

ulomak iz Anto Knežević, Filozofija i slavenski jezici, Zagreb 1988., str. 47.-48., 23.-26.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s