spadaju li norme u fiziku?

Najprije podsjetnik na prošle epizode: teza koju pokušavam obrazložiti jest da je fizikalizam (po kojemu se sve što jest u konačnici načelno svodi na fiziku) pogrešan i to zato što sama fizika pretpostavlja neki „ontološki pluralizam“, odnosno, sama fizika je omogućena nekim pretpostavkama koje nisu izvedive iz fizike. Prva od njih je bila matematika, što nas je dovelo do klasičnoga razlikovanja još s grčkih početaka filosofije između matematičkih („platoničkih“) i fizičkih predmeta.

Ovdje bih obratio pažnju na jedno drugo klasično mjesto iz povijesti filosofije, naime na Humeovo razlikovanje između „jest“ i „treba“.  Humeov zakon kaže da se to da nešto treba ne može izvoditi iz toga da nešto jest, odnosno, ne mogu se norme izvoditi iz činjenica. Otud se često i u suvremeno doba priziva staro sofističko razlikovanje između onoga što je po prirodi (recimo empirijske znanosti) i onoga što su suviše ljudske konvencije (recimo moralnost).

No, što su činjenice? Barem znanstvene činjenice su samo ono što je utvrđeno prema pravilima struke i objavljeno na za to predviđenom mjestu. U fizici su činjenice ono što je utvrđeno mjerenjima pri čemu treba načiniti dovoljan – dogovoren! – broj mjerenja, i prosječne vrijednosti tih mjerenja ne smiju odstupati od određene – dogovorene! – mjere. Potom te rezultate mjerenja valja objaviti u znanstvenom časopisu, pri čemu oni prolaze proces recenzije od strane drugih znanstvenika. Tako nešto postaje fizikalna činjenica. Bez takvog (ili nekog dovoljno sličnog) procesa ne može se govoriti o tome da je nešto fizikalna činjenica. Činjenice su ono što je utvrđeno prema pravilima struke.  A ta pravila su neke norme, ne kako nešto jest nego kako treba postupati da bismo ustanovili što jest a što nije.  Odnosno, tek takve norme omogućuju da bude znanstvenih činjenica.

A tko propisuje te norme? Propisuje ih znanstvena zajednica, onako kako svaka zajednica ima neke (implicitne ili eksplicitne) norme ponašanja. Znanstvena zajednica je uvjet mogućnosti da bude znanosti. Spoznaja koju ne bi bilo moguće objaviti drugim znanstvenicima ne bi bila znanstvena spoznaja (npr. neki mistički uvid ili nešto slično). Dakle, drugi znanstvenici s kojima je u načelu moguće komunicirati, kojima se može objaviti to što pojedini znanstvenik istražuje – ukratko znanstvena zajednica – jesu uvjet da bi znanost, pa i fizika, bila moguća. Kao što mogućnosti da bude fizike prethodi matematika, tako joj prethodi i znanstvena zajednica. A ta, kao i svaka druga zajednica, ne može postojati bez normi. Odnosno, kao što otprilike reče Wittgenstein, nešto poput etike je podjednako uvjet svijeta (znanstveno spoznatljivog) kao i logika (a u slučaju fizike kao i matematika). Bez vrline intelektualnog poštenja velike većine znanstvenika znanost ne bi bila moguća. „Znanstvenik“ koji vara, koji nema intelektualnog poštenja, i nije znanstvenik nego pseudo-znanstvenik. Biti-znanstvenik, to podrazumijeva stanovite norme, etičke norme, norme znanstvene zajednice. Kao i kod drugih zajednica, onaj tko ne postupa u skladu s normama te zajednice biva isključen iz nje – taj više nije znanstvenik.

I budući da norme znanstvene zajednice 1. omogućuju fiziku, a 2. nisu i ne mogu biti (prema Humeovom zakonu) nešto empirijski ustanovljeno, slijedi da je fizika omogućena nečim što se ne može utemeljiti u fizici. Fizikalizam se tako opet pokazuje kao nedostatan.

Naravno, i znanstvena zajednica, poput svih drugih zajednica, svoje norme donosi iz vlastitog povijesnog iskustva, svakako dogovorima, ali ne pukim dogovorima, ne proizvoljno i samo iz odnosa moći u toj zajednici, nego na temelju prosudbe o tome što služi svrsi znanstvenog istraživanja, što je dobro za razvoj znanosti. Pri tom se može primijetiti da temeljno etičko načelo – ono što vrijedi za mene treba vrijediti i za sve druge u istoj takvoj situaciji – zapravo opisuje samu bit znanstvene metode. Jer znanstvena metoda upravo vodi računa o tome da neka spoznaja do koje sam došao može podjednako vrijediti i za svakoga drugoga. Zato postupci koji su mene doveli do nje moraju moći dovesti i bilo koga drugoga do te iste spoznaje. Moja opažanja i mjerenja moraju moći provesti i drugi uz iste rezultate, moje argumente moraju moći razumjeti i potvrditi i drugi, itd. Ti temeljni zahtjevi znanstvene metode su u osnovi etički: ono što vrijedi za mene treba vrijediti i za druge (ili, ako ne može, tad ne treba vrijediti ni za mene). Kao što se u etici stalno moramo premještati “u cipele drugoga” da vidimo kako je njemu u nekoj situaciji, tako i znanstvena metoda nalaže da svoje spoznaje stalno izlažemo najprije zamišljenim a potom stvarnim pogledima drugih. Nekakve privatne spoznaje načelno ne spadaju u znanost.

Također, kao i u svim druge zajednicama, nisu samo pojedinci ti koji ponekad zaostaju za normama nego i konkretna znanstvena zajednica može podbaciti u odnosu na njih. Osim toga, u što nas je glasovito uvjeravao Thomas Kuhn, uz eksplicitne norme zajednice znanstvenika imaju i mnoštvo implicitnih normi, stavova i svega onoga što nazivamo tacit knowledge a što znanstvenici stječu življenjem i radom u tim sasvim konkretnim i stoga neizbježno ne-idealnim životnim formama. Ukratko, većina pitanja kojima se inače bave sociologija, etika, socijalna psihologija, itd., imaju svoje mjesto i u proučavanju znanstvenih zajednica.

No, za svrhu ovoga zapisa je dovoljno ovo: kao što matematika prethodi i omogućuje fiziku, tako i norme znanstvene zajednice prethode i omogućuju fiziku. Odnosno, postoji nešto – barem matematika i norme – što prethodi fizici, i stoga je fizikalistička teza pogrešna. Fizika nije mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu a onih koje nisu da nisu. Osim načina na koji jesu predmeti kojima se bavi fizika, postoje i drugi načini na koji neka bića jesu, npr. način na koji jesu matematički predmeti i načina na koji jesu norme. (A upitno je i to je li način na koji jesu teorijski konstrukti fizike isti kao način na koji jesu opazivi fizički predmeti.) U sljedećim bi se epizodama taj popis trebao dalje povećati.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s