Graham Harman: Kratko vodstvo kroz spekulativni realizam i „object-oriented philosophy“

Preuzeto s linka: https://doctorzamalek2.wordpress.com/2010/07/23/brief-srooo-tutorial/

23. srpnja 2010.

Povećan broj mailova pristizao mi je proteklih tjedana. Mnogi od njih bili su veoma prijatni.

Stvar koju sam zapazio da se provlači kroz mnoge od njih bilo je poistovjećivanje spekulativnog realizma i „object – oriented ontology“ (filozofije okrenute objektu). Na primjer, mnogi su smatrali Meillassouxa filozofom „object – oriented ontology-a“, što naprosto nije točno. Stoga, za one koji su novi na ovoj blogosferi, slijedi jedan obnovljen sažetak o razlici između značenja „spekulativni realizam“ i „object – oriented philosophy“.

Spekulativni realizam

Ovaj termin skovao je Ray Brassier. Njegova ideja je bila, još 2006. godine, da nas dvojica zajedno s Meillassouxom i Ian Hamilton Grantom održimo jedan događaj (seminar), koji se nakraju realizirao u travnju 2007. godine.

Grant-Harman-Meillassoux-Brassier-700x461.jpg

Iain Hamilton Grant, Graham Harman, Quentin Meillassoux, Ray Brassier

Isprva, imali smo mnogo poteškoća s određivanjem ispravnog termina koji bi predstavljao ovu grupu ljudi. S početka sam bio spreman prihvatiti da ćemo se predstaviti pod pojmom „spekulativni materijalizam“, no nekoliko mjeseci pred sam događaj (seminar), Brassier je osmislio pojam „spekulativni realizam“ koji mi se odmah mnogo više svidio. Brassier i Meillassoux naknadno su se „posvađali“ u vezi pojma, svatko zbog svojih razloga, no meni je i dalje prilično drag.

„Spekulativni realizam“ je veoma širom pojam. Sve što treba da budete spekulativni realist je da odbacuje „korelacionizam“, Meillassouxov pojam za određenu vrstu filozofije (još uvijek i dan danas dominantnu) koja pak bazira cjelokupnu filozofiju na „međuigru“ čovjeka i svijeta.

Bitno je zapamtiti da se spekulativni realisti međusobno uopće ne slažu što je to točno krivo (problematično) s korelacionizmom. Na primjer, ono što Meillassoux mrzi kod korelacionizma je njegova ustrajnost na konačnosti (finitude), smatranju da je apsolutno znanje bilo koje vrste naprosto nemoguće. No, Meillassouxu ipak ne smeta korelacionistički stav da mi ne možemo misliti x izvan misli (svijesti) bez da ga ipak mislimo i stoga nikako ne možemo izići (pobjeći) izvan kruga misli (the circle of thought). (Meillassoux naprosto želi radikalizirati i izvući (extract) apsolutno znanje iz te „jednadžbe“ – kruga misli. Meillassoux nije tradicionalni realist; Njemački idealizam je njegov pravi teritorij, isto kao što je i za Žižeka, pa čak i za Badioua samo u nešto manjoj maniri.)

S druge strane, ja vidim problem s korelacionizmom sasvim drugačije. Ne smeta mi „konačnost“ koja mi djeluje sasvim neizbježna. Ono što ja mrzim je ideja da je „korelacionistički krug“ (ne mogu misliti ne mišljeni x bez da ga pretvorim u x koji je mišljen/misao) valjan tj. ispravan. Taj argument vidim kao „slabašan“, nedovoljan.

U svakom slučaju, spekulativni realizam preživljava kao koristan „nad“ termin pod koji potpadaju mnoge različite struje nove „realist-feeling“ filozofije koja generalno i dalje djeluje pod istim idiomom, ali daljnjih sastajanja (seminara) nas četvoro više neće biti. Intelektualne odstupanja sada su jednostavno previše velika.

Object – oriented philosophy

Ovaj pojam je moja kovanica koja datira još iz 1999. godine. (Ako je netko i koristio ovaj termin prije mene, toga nisam bio svjestan ali bih bio veoma zahvalan da navedem autora ukoliko saznam da je postojao.)

Nitko se od ostalih originalnih spekulativnih realista ne bavi filozofijom okrenutom objektu (object – oriented philosophy). U stvari, svi su oni radije anti – objekt, svatko na svoj način. (Čak i Grant, čija je pozicija mnogo bliža mojoj negoli Brassierovoj i Meillassouxovoj, ne smatra da je svijet primarno sačinjen od individualnih entiteta. Oni za njega izranjaju kroz opstrukcije ili retardacije (usporavanja) primarnije globalne energije.

Filozofija okrenuta objektu može se smatrati kao podvrsta spekulativnog realizma (iako je 7 ili 8 godina starija). Da bi se bilo spekulativni realist, potrebno je samo da odbijate korelacionizam nevezano iz kojih razloga.

Da bi bili „object – oriented“ filozof, ono što trebate učiniti je smatrati da su individualni entiteti različitih skala primarne „stvari“ u kozmosu. Primite na znanje da ovo uključuje također i Latoura i Whiteheada. Ja definiram pojam (object – oriented philosophy) na taj način da se Latourovi akteri (actors) i Whiteheadovi stvarni entiteti (actual entities) te čak društva, također ubrajaju među objekte u najširem smislu.

No, tada ipak kritiziram i Whiteheada i Latoura zbog reduciranja ovih individualnih entiteta na njihove relacije. Također ustrajem u svom stajalištu usprkos mnogih tvrdnji da Whitehead i Latour to ne čine. Spreman sam nastaviti se boriti u ovoj bitci, ali svejedno ne uspijevam uvidjeti kako se ta činjenica može izbjeći. Oboje ne samo da reduciraju entitete na njihove relacije, već to rade sasvim ponosito i eksplicitno. Zapravo, oboje i smatraju takav stav njihovim vlastitim velikim inovacijama.

Ukratko, filozofija okrenuta objektu uključuje prilično generalan set minimalnih zahtjeva koja ostavlja podosta mjesta za vlastite varijacije i inovacije. Možete se slagati s Whiteheadom radije negoli sa mnom te svejedno biti filozof okrenut objektu (object- oriented philosopher). Moja vlastita verzija nema samo jedan, već dva osnova principa:

  1. Individualni entiteti različitih skala (ne samo sitni elektroni ili kvarkovi) su ultimativna stvar kozmosa.
  2. Ti entiteti nikada nisu iscrpljeni niti jednom od njihovih relacija, pa čak niti sumom svih njihovih mogućih relacija. Objekti se povlače/su povučeni od/pred relacijama.

Ostatak moje filozofije prati ova dva principa. Tako mi se čini.

Što se tiče povezanog pojma „Object – Oriented Ontology“ on je skovan od strane Levi Bryanta u srpnju 2009. godine. Ian Bogost, Levi i ja, zajedno s Stevenom Shavirom i Barbarom Stafford (posljednje dvoje više kao prijateljski „in – house“ kritičari) pokrenuli smo Object – Oriented Ontology u aprilu 2010. godine u Georgia Techu u Atlanti.

Nadam se da ovo pojašnjava razlike između dva termina.

I da, smatram se u isto vrijeme i spekulativnim realistom i filozofom okrenutom objektu, kao što mogu smatrati da sam građanin SAD-a u isto vrijeme dok sam i stalni stanovnik Iowe. Object – Oriented Ontology/Philosophy se može smatrati jednom od „država“ u široj uniji spekulativnog realizma.

Preveo: Patrik Weiss

2 misli o “Graham Harman: Kratko vodstvo kroz spekulativni realizam i „object-oriented philosophy“

  1. Dobro je istaknuti, budući da se kod nas nije puno pisalo o spomenutim suvremenim misliocima i spekulativnom realizmu, kako je 2016. prevedena kod nas knjiga spomenutog Q. Meillassouxa “Poslije konačnosti. Esej o nužnosti kontingencije” (https://www.mvinfo.hr/knjiga/11314/poslije-konacnosti-esej-o-nuznosti-kontingencije). Dostupna čak i u pdf-u: https://monoskop.org/images/b/b3/Meillassoux_Quentin_Poslije_konacnosti.pdf

    Sviđa mi se

Odgovori na Josip Jurić Otkaži odgovor

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s