je li ampermetar fizički objekt?

Nakana ovoga niza tekstova je osporiti fizikalizam kao ontološku tezu po kojoj sve što jest zapravo jesu fizički objekti (pri čemu je na koncu fizika – ili eventualno neka druga znanost koja se u načelu može reducirati na fiziku – kriterij toga što jest fizički objekt, a time i “mjera svih stvari, koje jesu da jesu a koje nisu da nisu”). To nastojim ostvariti pokazivanjem raznolikosti načina na koji razna bića jesu, i to na samoj fizici. Odnosno, teza je da je sama praksa fizike nezamisliva bez pretpostavke (u pravilu neizrečene, implicitne) da uz fizičke objekte postoje i drugačiji načini na koji bića jesu. To se dosad pokazalo na razlici između matematičkih i fizičkih predmeta, na razlici između opazivih fizičkih predmeta i načelno neopazivih teorijskih konstrukata, te na razlici između činjeničnog i normativnog. Sljedeća ontološka razlika, osobito važna kod Heideggera, jest između objekata motrenja (theoria) i uporabnih stvari – pribora, oruđa. 

Tu razliku je lako razumjeti: pribor je “zato da”, radi neke funkcije, svrhe. Fizički objekti, pak, nemaju nikakvu funkciju, nemaju svrhu, nisu “zato da”. Ovo drugo se ne može prenaglasiti: upravo tu je ključni prekid novovjekovne prirodne znanosti s ranijom, posebno aristotelovskom, tradicijom teleološkog opisivanja prirode. Kamen ne pada “zato da”, nego naprosto pada. Kod Aristotela je padao jer je time ozbiljavao svoju svrhu (koja je za predmete od “elementa zemlje” da budu u središtu svemira), ali fizika je načelno odustala od takvog tipa objašnjenja. Pada zbog nesvrhovite privlačne sile. Planeti se vrte oko Sunca ne da bi time vršili neku funkciju, nego zbog nesvrhovitih privlačnih sila i početne brzine. Itd. Fizički predmeti ne obavljaju nikakvu funkciju, naprosto su takvi kakvi jesu. Ali pribor ima neku funkciju: ampermetar jest “zato da”, naime svrha mu je da mjeri jakost struje. Ako ne bi mjerio jakost struje, tad to i ne bi bio ampermetar nego hrpa metala i plastike, koja bi svakako bila fizički predmet sa svojom masom, obujmom i drugim fizičkim svojstvima. Ali ne bi bila ampermetar, jer ne bi mogla mjeriti jakost struje. Naravno, i funkcionalni ampermetar jest fizički objekt, ali nije samo to.

Fizika je moguća samo uz pretpostavku da postoje mjerni instrumenti, odnosno, da postoji pribor. Bez pribora nema fizike, pribor je uvjet mogućnosti fizike. Ali pribor nije nesvrhoviti fizički objekt, nego nešto što ima funkciju. Odnosno, svijet kojega opisuje fizika nemoguć je bez pribora, bez svrha/funkcija. Fizikalizam je nemoguć jer bi onemogućio fiziku.

Ukoliko bi se netko dosjetio rješenja da doduše moramo upotrebljavati mjerni pribor u fizici, ali jednom kad dovršimo mjerenje možemo odbaciti taj pribor i stvar sagledati neovisno o njemu, tome je već davno odgovorio Hegel:

Odmah pada u oči da primena svakoga oruđa na jednu stvar, štaviše, ne ostavlja tu stvar onakvom kakva je ona za sebe, već da na njoj preduzima neko formiranje i neku izmenu. … Ako mi od jedne oformljene stvari ponovno oduzmemo ono što je to oruđe na njoj izvršilo, onda za nas ta stvar … opet vredi onoliko koliko je vredela prije ovog truda, dakle truda koji je izlišan. (Fenomenologija duha, Uvod)

Ne samo da pribor nije ravnodušni fizički objekt koji puko postoji bez ikakve svrhe, nego je ta svrha duboko povezana s nama. Pribor služi nečemu, ali i nekome. Bilo koji objekt koji nama može pokazati kolika je jakost struje jest ampermetar, neovisno o načinu na koji to čini. Mjerenje pretpostavlja nas kao mjeritelje, ono je definirano time da mi možemo neka vrijednost očitati. Pa i ako postoji zvuk kad nema nikoga da ga čuje, ne postoji mjerenje ako nema nikoga tko bi saznao izmjereni iznos. Ponegdje se doduše uspješno pretvaramo da naše mjerenje ne čini ništa, ali nema razloga vjerovati da je to moguće uvijek i svugdje (zapravo mi to prije izgleda kao iznimka nego kao pravilo). Čini se da ta nužna veza mjerenja i mjeritelja postavlja trajno neprelaznu granicu razumijevanju kvantne mehanike.

Mada je mjerni pribor osnovna vrsta pribora u fizici, nije jedina. Uslijed brojnih tehnoloških primjena već u najranijem učenju fizike uvodimo neobični pojam korisnosti stroja. Spada li taj pojam zapravo u fiziku? Naime, korisnost se definira razlikujući korisni od nekorisnog rada – ali, što je “objektivno” u toj koristi? Ako bušilicu koristimo za bušenje, korisni je rad bušenje a toplina ili buka nekorisni. Ali ako bismo je koristili za grijanje ili za nerviranje susjeda, tad su upravo toplina ili buka korisni. Mi smo ti koji određujemo što je korisno, ne postoji neka “objektivna”, o našim svrhama neovisna, korisnost. Izbacimo li korisnost iz “prave” fizike, što s jednim fundamentalnijim fizikalnim pojmom, naime entropijom koja je početno bila definirana upravo u odnosu na moguću korisnost strojeva? Ostaje li u njoj trajno taj “subjektivni” element?

Može biti šokantno da termodinamika ne zna za nešto poput ”entropije fizičkog sustava”. Termodinamika ima pojam entropije termodinamičkog sustava; ali zadani fizički sustav odgovara mnogim različitim termodinamičkim sustavima. Na primjer … u jednom skupu pokusa radimo s temperaturom, tlakom i volumenom. Entropija može biti iskazana kao funkcija tih veličina. U drugom skupu pokusa radimo s temperaturom, tenzorom deformacije i jednom komponentom električne polarizacije; entropija je u tim pokusima funkcija tih veličina. Očito je besmisleno pitati ”što je entropija kristala?” bez da odredimo skup parametara koji definiraju njegovo termodinamičko stanje. (E. T. Jaynes, ovdje)

Meni se čini da i u pojmu entropije i u već skoro stogodišnjim nevoljama s razumijevanjem kvantne mehanike nema druge nego uvažiti ne samo načelnu ontološku različitost pribora od nesvrhovitog objekta motrenja, nego i uvjetovanost fizičkih objekata (kako ih opisuje fizika) priborom. A to znači priznati da je fizički svijet nije ontološki svodiv na jednostavne fizičke objekte, nego podrazumijeva raznolikost načina na koji bića jesu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s