antropomorfnost Boga? (ulomci Ksenofana, Ozrena Žuneca i Ćirila Čoha)

Nego, da volovi i konji i lavovi imaju ruke

i da rukama svojim slikati mogu i djelati kao i ljudi

likove bogova na svoju bi slikali sliku,

konji konjima slične, a volovi volu podobne,

i tijelu bi davali oblik na svoju prispodobu.

Philosophers_xenophanes.jpg

Ksenofan (570. pr. Kr. – 480. pr. Kr.)

Etiopljani kažu da su bogovi tuponosi i crni,

a Tračani da su očiju plavih i crvene kose.

Ksenofan, fragmenti B15 i B16 u prijevodu Jure Kaštelana; Diels, Hermann Predsokratovci. Fragmenti I., Zagreb 1983., str. 133.


Spinoza ovaj motiv gotovo doslovce ponavlja, rabeći doduše prispodobe prilagođene vremenu uspona znanosti:

Kad bi trokut mogao govoriti onda bi govorio upravo to da je Bog eminentno trokutan, a kružnica [bi govorila] da je Božja narav u eminentnom smislu kružna i na taj način svak bi svoje atribute pripisivao Bogu i Boga sebi činio sličnim, a sve ostalo bi mu se pokazivalo kao ružno. (Ep. 56)

HOL_4986.jpg

Benedikt de Spinoza (1632.-1677.)

Međutim, budući da svaka filozofijska kritika onakve biti Boga kakva se pojavljuje u prihvaćenim predodžbama govori ponajprije o konkretnoj epohalnoj krizi same religije, u Spinozinu ponavljanju Ksenofanova motiva krije se mnogo više od standardnog racionalističkog prigovora prosječnom tumačenju objave. Antropomorfizam religije sam po sebi znači bliskost bogova ili Boga i ljudi, njihovu načelnu usporedivost, a daje i široke mogućnosti za izgradnju i legitimaciju morala i vrednota ljudske zajednice budući da se osnovne odredbe ljudskog života mogu uvijek shvatiti kao utemeljene u božanskom poretku ili Božjoj volji.

ulomak iz Ozren Žunec, Benedikt de Spinoza, u Damir Barbarić, Filozofija racionalizma, Zagreb: Školska knjiga 1997., str. 206.-207.


Finiti ad infinitum nulla est proportio. (Nikola Kuzanski, De visione Dei, 23.)

Između konačnog i beskonačnog, nema nikakvog odnosa. Čovjek kao istraživač mjeri istinu svojom vlastitom mjerom i tako biva mjera svih stvari. Približava se istini ali o njoj ne može imati znanje. Prava mjera istine je Bog, Beskonačno. Ljudskom mjerom je ono božansko neizmjerljivo. Poimanje toga moguće je kroz poimanje kruga. Tako je Kuzančeva čuvena rasprava De docta ignorantia, (O učenom neznanju) gdje se predmet tog (ne)znanja, istina, izlaže kao coincidentia oppositorum, promišljanje kruga. U prvom poglavlju stoji:

Svako se istraživanje sastoji u postavljanju odnosa i poredbi, bilo to jednom lakše drugi put teže. Ono beskonačno kao beskonačno nespoznatljivo je zato što izmiče svakoj usporedivosti.

Da je problem spoznaje općenito usporediv sa spoznajom kruga izričito se kaže u trećem poglavlju:

Konačni um ne može precizno dosegnuti istinu o stvarima. Istina nije nešto više ili nešto manje već je nedjeljiva. Ono što nije istina ne može precizno mjeriti istinu. Za usporedbu, ono što nije krug ne može mjeriti kružno koje je nedjeljivo.

Ova se usporedba u nastavku još jače produbljuje:

Intelekt je spram istine kao (upisani) mnogokut prema (opisanom) krugu. Što upisani mnogokut ima više kutova to je sličniji krugu. Pa ipak, čak ako se broj kutova poveća u beskonačnost, mnogokut nikada ne postaje jednak krugu. Savršena preciznost bila bi identitet.

Cusanus.png

Nikola Kuzanski (1401.-1464.)

Ovo svojstvo kruga kojim se on pokazuje kao paradigma odnosa ljudske i božanske mjere, odnosno spoznaje, najopširnije je prikazana u jednom od kasnijih djela Kuzanskog, u De quadratura circuli. Dokazujući kako je kvadratura kruga nemoguća Kuzanski navodi razlog da kvadrat ili bilo koji mnogokut i krug nisu entiteti iste vrste, premda se može utvrditi da određeni mnogokut može doći bliže zadanom krugu od drugog. Mnogokut može biti veći ili manji ali ne može dosegnuti apsolutni maksimum ni u stvarnosti ni u mogućnosti. U usporedbi sa mnogokutima koji dopuštaju veće i manje, područje kruga je područje apsolutnog maksimuma. Ono što se broji ne može dosegnuti snagu shvaćanja jedinstva, a mnogostrukost ne može dosegnuti snagu jednostavnosti. Svi teolozi žele dosegnuti vječnost sličnu krugu, jedinstvenu i najjednostavniju. Ali konačna moć je nesumjerljiva sa bilo kojom ne-beskonačnom, kao što područje kruga ostaje nesumjerljivo sa bilo kojim područjem ne-kruga. Krug je savršen lik i sadrži sva moguća savršenstva likova; njegova površina uključuje sve površine i nema ništa zajedničko s bilo kojom od njih; u sebi je jedinstvena i jednostavna; on je apsolutna vječnost forme svih formi i opet nema ništa zajedničko ni sa jednom formom.

Kada bi lav pogledao na lice Boga, vidio bi ga kao lava, jelen u obliku jelena, a orao kao orla… Na taj način u svim pogledima to lice svih lica je zaklonjeno, i kao u zagonetki ne može biti otkriveno. (Nikola Kuzanski, De visione Dei, VI.)

U De Pace Fidei Kuzanski u istom duhu govori o nemogućnosti svođenja svih religija na jednu. Tu pripovijeda kako su pred prijestolje Božje došli predstavnici svih naroda i svih religija žaleći se na to da ih raznorodnost vodi u sukobe i mržnje. Molili su ga da im pokaže svoje pravo lice i da im tako omoguće svima zajedničku religiju. No Bog ih nije uslišao, istina o Bogu prisutna je u svim religijama ali na taj način što te religije upućuju na njenu odsutnost. Ta bi se istina izgubila kad bi sve religije bile svedene na jednu. To je kao u krugu: pravilni mnogokut se približava krugu, i što ima više kutova tim je veća ta bliskost, ali ipak on nikada neće postati krug. Pokušaj poistovjećivanja kruga na jedan od pravilnih mnogokuta pa ma koliko stranica imao ukinulo bi istinu kruga.

Svako biće teži da odredi Boga unutar svoje ograničene egzistencije: tako trokut želi triangulaturu, a kvadrat kvadraturu kruga i tako dalje sa svim drugim mnogokutima. Krug, kao i Bog, apsolutno nadmašuje svaku mjeru mnoštva jer je on veći od bilo koje istražive mjere. On nadilazi i svaku finu mjeru najmanje frakcije jer je on finiji od svih frakcija. On ne može biti precizno dohvaćen niti uzlaženjem niti silaženjem.

Ćiril Čoh, Krug – mjera istraživanja i bivanja, 2006., na blogu Razgovarajmo o krugu

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s