božanski boj? (ulomak iz Radoslav Katičić, Božanski boj)

Mitsko kazivanje o božanskome dvoboju od svih slavenskih predaja najpotpunije je došlo do nas u bjeloruskoj usmenoj književnosti. … U Bjelorusa se među pripovijetkama susreće jedna osobita vrsta. To nisu bajke, nego se u takvu pripovijedanju kazuje narodno vjerovanje vezano za određena mjesta što leže u svakodnevnom vidokrugu pripovjedača i njegova slušateljstva. U njima je do nas došla vrlo stara usmena predaja koja seže do vremena slavenskoga poganstva, pa i do još starijeg razdoblja, indoeuropskoga. Takve se kaže uvijek odnose na prostor neposrednoga životnog iskustva zajednice u kojoj se kazuju. Njima se oživljuje zemljište na kojem se odvija svakodnevica, oživljuje predodžbama o natprirodnom zbivanju, koje se, međutim, potpuno ugrađuje u neposrednu životnu zbilju. I nije to pripovijedanje ni o kakvoj davnini, nego se takvo zbivanje opisuje kao nedavna prošlost koja se još doživljava kao aktualna sadašnjost. Sve je to naprosto tu kao potpuno živa prisutnost. …

Svi koji to slušaju poznaju to mjesto, … [ono] je dio njihova svijeta kako ga neposredno doživljavaju, u kojem se odvija njihova svakodnevica. Nije tu riječ ni o kakvoj daljini, ni o kakvoj davnini, koje bi čudesno zbivanje o kojem se pripovijeda ikako izdvajale iz njihova neposrednog iskustva. Čudesno je zbivanje, koliko god da jest čudesno, naprosto dio svima prisutne životne zbilje. Ona je sama njime čudesna. Odmah se osjeti. To je doživljaj natprirodnoga sasvim drukčiji od onoga koji se nama, u kulturi u kojoj smo rasli, ucjepljivao od djetinjstva. Otvorio nam se pogled u drugi jedan duhovni svijet.

Spomen brezika i okruglo ograđenoga komadića zemlje [u jednoj od takvih kaža] doimlju se kao posve zbiljske pojedinosti i kao takve trivijalne. One to nedvojbeno i jesu. Po njima slušatelji prepoznaju mjesto. A na to da bi ikako ulazile i u mitsko ustrojstvo svijeta, na to u ovom tekstu ne upućuje baš ništa. S te je strane ključna rečenica тут пярун забив змея- »tu je grom ubio zmaja«. Zmaj je sam po sebi natprirodno biće, njegov nas spomen uvodi u mitske kontekste. A ne valja previdjeti ni to da riječ пярун, kako god u bjeloruskom znači naprosto ‘grom’, pa je tako tu i prevedena, susrećemo i kao ime slavenskoga boga gromovnika, praslavenski Perunъ. Kazuje se dakle da, ako to kazivanje učinimo praslavenskim, Perunъ bъjetъ zmъjъ – »Perun bije zmaja«. To je onda pravo mitsko zbivanje, i to vrlo znatno. Koliko je znatno, pozna se po učinku. Bije ga i ubija, a čim ga ubije, počne padati kiša. I ne prestaje. Oslobodile su se vode. Ako je prije suša bila muka, sada je muka poplava. Treba pokopati ubijenoga zmaja. Ali on se ne da. Koliko god ga zasipali, on je opet na vrhu. Tek kad upregnu pijevca da vozi zemlju, mogu ga zasuti. Tada i kiša prestaje padati. Sve to kada je grom, upravo bog gromovnik, ubio zmaja. Nema nikakve dvojbe da je sve to mitski sadržaj. …

radoslav-katicic-647

Radoslav Katičić (1930.-2019.)

Zmъjъ ili zmъja je, kako sama riječ kaže, ‘onaj koji pripada zemlji’. Ta se riječ, naime, izvodi od zeml’a. Lako je obim izrazima označivati istoga. … Jasno se razabire što se tu dogodilo. Demonska sila što pripada zemlji, opisana kao takva možda već u jeziku indoeuropskoga sakralnog pjesništva (zmъjъ), … opisuje onoga kojega je bolje bez potrebe ne spominjati izravno. A pokazujući da mu se poznaje narav, daje, ako se ispravno obredno izriče, moć nad zbivanjem u svijetu. Otvara se tako uvid u dinamiku povijesti toga pjesničkog jezika. A što je ta sila koja pripada zemlji onda izjednačena s vragom, kršćanskim đavolom, to je tek recentnija interpretatio christiana, koja je popratila pokrštenje Slavena. To pak da se to tu tako jasno pokazalo snažna je potvrda pretpostavci i prvomu dojmu da je u tim bjeloruskim kažama došla do nas tekstovna predaja, dakako usmena, iz vrlo duboke starine.

Iz (kaže) [2] se doznaje da je mjesto na kojem je Perun ubio zmaja gora. Ona je nad rijekom, nad vodom. U (kaži) [1] se to ne spominje, tek breze kao vegetacija upućuju na viši položaj. U bjeloruskim nizinama i ne treba velika uzvisina pa da se već može govoriti o gori. A onaj mali komad zemlje okruglo ograđen u (kaži) [1] nije drugo nego u [2] mala gradina (ropoдόк). Praslavensko gordъ prvotno i ne znači drugo nego ‘ograda’, ‘ograđen prostor’, pa odatle ‘vrt’. Tek u daljnjem razvoju počelo je značiti utvrđenu gradinu, a u još mlađem, ne više praslavenskom, gradsko naselje. U tome se zrcali povijesni razvoj. Ako je protivnik ubijen na gori gdje je ograđen prostor, valja se sjetiti da na gori stoji Perunovъ dvorъ. …

Još jedna bjeloruska kaža zapravo je varijanta naših [1] i [2] . … I tu udara Perun (пярун) i ubija (убив) zmaja (змей). Potvrđena je dakle sveta obredna izreka Perunъ ubi zmъjъ. Štoviše, u riječima пярун уцешаетца, пярец у яјаго у няживого – »grom se uveseljava, udara u njega beživotnoga« potvrđena je temeljna figura etymologica, karakteristična za poetiku praslavenskoga sakralnog pjesništva: Perunъ peretъ – »Perun udara«. Taj nam sveti izričaj otkriva etimologiju Perunova imena, otkriva ju kao živu vrijednost sakralnoga izričaja. Perunъ je naime i že peretъ – ‘onaj koji pere’, što će reći ‘koji udara’. Praslavensko pъrati znači udarati. A lako je razumjeti kako je moglo dobiti značenje koje mi razumijemo od prve. Dobro se sjećam iz djetinjstva kako je sve odjekivalo oko kraljevečkog potoka kad su tamo Šestinčanke, izvrsne pralje, udarale mokrim rubljem po drvu. Isprati tako zapravo znači ‘izudarati’. I etimologija je, tako, uključena u poetiku svetoga pjesništva poganskih Slavena. Poznato je to i iz vedskoga pjesništva starih Indijaca, pa je na razradbi toga zasnovana nirukta, posebna grana brahmanske učenosti. A nama se tako na temelju ozbiljno utemeljene rekonstrukcije ocrtalo ono za čim je Stjepan Verković težio kao za fantazmagorijom: Veda Slavena.

I tu Perun ubija zmaja na vodi… A Perun ga nije ubio lako, jednim udarcem, nego ga je bio tri puta. Vidi se, to ubijanje nije sasvim jednostavno.

A kad je zmaj ubijen, tu kao i u [1] počinje padati kiša i pada više dana i noći bez prestanka. Pokopati zmaja i tu je pravi pothvat. Prvo ga treba naći, kako je natuknuta i u [1]. A onda ga nije moguće zasuti jer se opet i opet nađe na vrhu. I postoji opasnost da na kraju oživi. Zato Perun bije opet i opet. … Kiša i teškoće s ukopam očito su čvrsto ugrađeni u tu mitsku predaju. Zmajev grob je i tu »kod male obradive čestice u šumi«, sasvim kao u [1]. A sve čudesno zbivanje (дзиво) o kojem se kazuje vezano je za poznato zemljište unutar neposrednog iskustva onoga koji pripovijeda i onih kojima pripovijeda. To je isto onakva kaža kakve su prve dvije i posreduje jednak doživljaj natprirodnoga kao nečeg neraskidivo povezanoga sa zbiljskim svijetom neposrednoga iskustva. Sve je to tu i sada.

Daljnja jedna bjeloruska kaža, koja se ne može smatrati varijantom onih triju koje su ovdje razmotrene, ali se odnosi na isti mitski Perun bije sadržaj, kazuje nam više o tome kako je tekao boj Peruna sa zmajem mnogo puta i što se tu upravo događa. … Protivnici su tu Bog i nečisti, dakle đavol. Na prvi je tu pogled sve sasvim kršćanski. Naziv protivnika je čak prevedenica od ἀκάθαρτον πνεῦμα, što je u grčkom crkvenom jeziku uobičajen naziv za đavola. No i Perun je bog. …

Tu se nadalje jasno kazuje da Perun kad ubija zmaja ne bije samo jednom. Ona tri udarca opisana u [3] samo su oslabljena i u stilu bajke ublažena verzija izvornoga mitskog kazivanja. U dijalogu kakav je zapisan cijelo se zbivanje pripovijeda kao buduće, kao namjera i očekivanje. No nema dvojbe da se tu opisuje ono što se vjerovalo da se doista i događa. Perun bije i pali, bije onamo kamo se njegov zmijski protivnik skriva. U oluji grom udara ovamo i onamo, neupućen u čovjeku nepredvidivo kamo i neobjašnjivo zašto. A prava je zbilja, iako skrovita, da bije onamo kamo se zmaj sakrio, bije da ga ubije. Tako Perun sve bije i pali, a zmaj sve bježi i skriva se. Prema zapisanoj kaži koja se ovdje razmatra skriva se pod čovjeka, pod konja, pod kravu, pod zgradu, pa pod drvo. Taj je položaj osobit, tu se osjeća vrlo sigurnim. Ali Perun ga i tu bije, razbija drvo. Zmaj se onda skriva u vodu, pod panj i kladu. I tu je kraj. Tu mu je i mjesto, pa ga Perun više ne bije. Doista je to čitava oluja, koja odtutnji i onda se smiri.

Pokazuje se tu vrlo izričito što upravo znači praslavenski sveti izričaj Perunъ ubi zmъjъ. Temeljno je značenje praslavenskoga ubiti ‘udaranjem ukloniti’, upravo ‘ukloniti s poprišta’, a ne nužno ‘udariti do smrti’. … Kako je Perun ov protivnik i sam bog, dakle besmrtan, teško je zamisliti da bi, kada ga taj »ubije«, bio doista mrtav. U ovoj je kaži jasno rečeno da on to i nije, da je samo na svojem mjestu. Istina, kad se čuje ono ubiti javlja se značenjski prizvuk ‘biti baš do smrti’. Uostalom, da ubijeni zmaj nije mrtav, zar bi ga trebalo pokapati? No iz bjeloruskih se kaža razabire da mu je neka sila i onda živa. On se čudesno odupire svojem ukapanju, ne da se zasuti. Postoji strah da se opet digne, onako kako se opet i opet nađe na vrhu mogile. Vidi se, nije zapravo mrtav. A radi se o tome da konačno »propadne« pod zemlju, da se nađe pod njom. A i podzemlje je njegovo mjesto, tamo može »sebi biti« i tada nikomu ne smeta. Zemlja je njegov element isto kao i voda. Zato i jest ‘zemaljski’, upravo zmъjъ. Njegove su i zemlja i voda, upravo blato. Ono je i jedno i drugo, i zemlja i voda. Njegova je dakle močvara, praslavenski bolto. Iz nje dolazi i u nju se vraća. Gospodar je podzemlja. Zato ga, kad je udarcima uklonjen s poprišta, treba pokopati. Da se pod zemljom, na svojem, smiri.

Ova nam je bjeloruska kaža osobito znatna još i po tome što se iz nje razaznaje o čem se upravo Bog ili Ilija spori s nečistim duhom, da ostanemo pri kršćanskim nazivima što se u njoj rabe. Ne bije ga on zato što je zao i neprijatelj svega dobra, kako nam sugerira ponešto neprimjerena interpretatio christiana toga protivnika mjesto kao đavola, nego zato jer nije ostao na svojem mjestu. Prema [2] može se dosta pouzdano zaključiti da ne samo što nije ostao dolje, »u vodi, pod panjem, pod kladom«, nego se uspeo na goru, na suhi vrh, gdje je mjesto gromovniku. Nije to dualizam, vjera u vječnu borbu Dobroga i Zloga, kakav je u iranskom zoroastrizmu i od njega potaknutom maniheizmu, nego je Perun u tom boju predstavnik ravnoteža reda, a zmija nereda. Ali nereda ne razaralačkoga nego stvaralačkog u svijetu i bogatoga. Poredak u svijetu i njegovu dobrobit uspostavlja ravnoteža tih dviju sila, suhoga, prozračnog reda i vlažnoga, plodorodnog nereda. Ravnoteža dinamička i antagonistička.

Iz [4] se saznaje još nešto, osobito važno. Ono mitsko Perunъ ubi zmъjъ dogodi se, kad god se događa, u svakodnevnom okolišu, u neposrednom krugozoru onih koji se poslije spominju toga i sa svetom jezom pripovijedaju o tome. Ali to se događa svugdje i uvijek gdje god i kad god udara grom… To je uvijek i svagda tako! Zato se i može događati kod svakoga, u vrijeme kojega se sjećaju, na mjestu koje poznaju. Čudesno zbivanje nije jedinstven događaj, vezan za neko osobito mjesto i vrijeme. To je stalna prisutnost čudesnoga. Ono je u svijetu, ne dolazi u nj od nekuda izvana. Doista je to sasvim drukčiji doživljaj natprirodnoga. A kada se takva slika o slavenskoj poganskoj religiji usporedi s pretkršćanskom vjerom drugih indoeuropskih jezičnih tradicija, u svima se razaznaju tragovi upravo takva doživljavanja kao starijega stanja. U tome se krugu vjerske predodžbe slavenskoga poganstva pokazuju kao osobito arhaične. … Doista nam ta bjeloruska tekstovna predaja otvara izravan pogled u duboku davninu.

ulomak iz Radoslav Katičić, Božanski boj – tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Zagreb / Mošćenička Draga 2008., str. 181.-194.


Knjigu se može kupiti u knjižarama ili kod nakladnika: Ibis grafika

bozanski boj

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s