Platon: jednako, slično, drugo? (ulomak iz Petar Šegedin, Pojam uma u Platona)

[O]no jednako [nije] tek ideja među idejama. Riječ je o tome da odnos drugosti onog jednakog samog i onoga koje se opaža kao jednako ne samo da predstavlja ili oslikava, već ujedno upravo čini i jest sam odnos onoga po sebi i onoga koje mu je slično. U tom smislu bi se mogle tumačiti i riječi u tekstu [Platonovog Fedona] da trenutni

govor nije ništa više o onom jednakom nego o samom onom lijepom, samom onom dobrom, pravednom, pobožnom i […] o svemu što obilježavamo onim ‘koje jest’. (Phd, 75c10-d2)  

Drukčije rečeno, to što se pokazuje s obzirom na ideju jednakog odnosi se na čisti posebitak bića kao takav i utoliko na bilo koju ideju. To međutim ne bi bilo moguće da ono jednako samo nije prisutno kao bitno određenje čistog posebitka bilo koje kvalitete. A upravo je to mišljeno u tezi da je ideja bitak nepromjenjive i apsolutne jednakosti i istovjetnosti sa sobom. Utoliko je i dobro samo, i lijepo samo, i pravedno samo itd. uvijek već i ono jednako samo, na čemu onda uopće počiva to da se poimanje i spoznavanje mogu odrediti kao podsjećanje, naime kao specifično razlikovanje i povezivanje onoga što uvijek i nepromjenjivo jest to što jest, tj. uvijek je sebi jednako, i onoga promjenjivog koje mu je tek više ili manje slično.

Ta veza može se primjerenije izložiti na tragu uvida u to da ono drugo i nalikujuće po jednakosti zaostaje za jednakošću samom. To zaostajanje i razlika je u tome da je njegova jednakost nepostojana i promjenjiva. Ono je i jednako i nejednako (isto, 74b6-c6). S obzirom na to treba reći da je ono što je samim sobom jednako jedno, dok je ono što se opaža kao jednako određeno mnoštvo jednakog. Za razliku od onoga jednog, koje jest primjerice drvo ili kamen, opaža se uvijek neko istovrsno mnoštvo, primjerice mnoštvo drvlja ili kamenja. Neovisno o kvalitativnoj određenosti, u opažanju i prepoznavanju nečega jednakog i istovrsnog uvijek se dakle opaža neko mnoštvo onoga što je uzajamno jednako. To međutim da se može opaziti neko mnoštvo jednakog počiva na jednoti jednakosti koja jest svako pojedino. Mnoštvo nečega mi opažamo kao mnogo jednakog, primjerice drva, tako da svako pojedino prepoznajemo kao drvo. Opažati jednake stvari moguće je prema tome samo utoliko što se opažajući podsjećamo i pomišljamo na ono zajedničko jedno koje jest svako pojedino od toga, a koje je uvijek jednako sebi i kojemu utoliko i pripada jednakost po sebi. Uzajamna jednakost osjetilnog tako se “svodi” na jednakost bićevnosti, pri čemu se mnoštvenost jednakog pokazuje kao unutrašnja mnoštvenost istovrsnog, tj. kao cjeloviti vid prisutnosti onoga po sebi. Uzrokujuća prisutnost čistog posebitka u vidu jednote mnogog utoliko je uvjetovana time da je ono jednako prisutno u svakom pojedinom od uzajamno jednakog mnoštva. U tomu dakle da je ono jednako po sebi prisutno kao uzajamna jednakost mnogog, tj. da je uzajamna jednakost mnogog s obzirom na ono jednako samo koje je svako pojedino, dakle u toj unutrašnjoj dijalektici jednakosti, mišljeno je uzrokujuće prisustvo ideje.

Sveza drugosti onoga po sebi i onoga drugog tako pripada jednakosti samoj, tj. njezinoj uzrokujućoj prisutnosti kao određujućoj za prisutnost svake moguće ideje. S obzirom na tu pripadnost onog jednakog uzrokujućoj naravi ideje, pokazuje se dvoje. Kao prvo, za ono koje je po sebi to što jest i za ono drugo u kojemu je to po sebi uzrokujuće prisutno Sokrat kaže da su u odnosu nalikovanja i sličnosti. Ta sličnost ogleda se isprva, prema primjeru sa Simijom, u sličnosti lika: sličnost naslikanog lika i Simijina izgleda doziva u sjećanje samog Simiju (isto, 73e9-10). No, taj odnos nalikovanja ne iscrpljuje se na osjetilnoj ravni. Gledajući sliku nečega i podsjećajući se ma to što ona odslikava mi ustvari to odslikano razabiremo i prepoznajemo u njegovoj slici, dakle u tome što nije ono samo, ali u čemu je ono na neki način prisutno. Ono bitno u pojmu sličnosti tako nije izvanjsko nalikovanje onoga što jest i onoga drugog, već ono čime je to nalikovanje uvjetovano, naime prisutnost onog po sebi jednakog u svojoj slici, a koja se prisutnost očituje u čini anamnestičkog prepoznavanja toga što jest to što opažamo. Stoga Platon u tekstu inzistira na tome da mi ono jednako promišljamo upravo gledajući, opažajući ono drugo mnogo u kojemu je prisutno:

Ali upravo si baš iz onih jednakih, reče, premda su druga od samog onog jednakog, ipak pojmio i dohvatio znanje o njemu. (Isto, 74c7-9, usp. isto, 75a5-8)

Dakle, način na koji jednakost, tj. ono jednako po sebi pripada uzrokujućoj prisutnosti ideje otkriva se u tome da su ono po sebi i ono u čemu ono sudjeluje u odnosu sličnosti. Taj odnos sličnosti je upravo drugost onog jednakog samog, budući da ono po sebi jednako prisustvuje u svakom obliku uzrokujuće prisutnosti ideje, ali ne kao ono samo nego kao svoje drugo, tj. kao sličnost i naličnost.

Kao drugo, ono što je slično ujedno je već kao takvo i neslično. Ta nesličnost otkriva se iz Sokratovih riječi da ono drugo koje je nalik na ono koje zaista jest za njim zaostaje i lošije je ili slabije od njega (isto, 74d i d.). Smisao razlike i nesličnosti kao zaostajanja je u tome da ono drugo ne može biti takvo kao ono što je ono koje jest (… isto, 74e5). Ono koje nalikuje zaostaje i razlikuje se od onoga što jest na taj način da nije po sebi to što jest. Budući dakle drugo od onoga jednakog, slično zaostaje za njime. To znači da sličnost nije jednakost na isti način na koji je to jednakost sama. Ona nije jednakost po sebi, nego kao forma njezine prisutnosti u drugom. Budući pak da sličnost nije jednakost sama, nego ono njezino drugo, ona je nejednaka i upravo utoliko neslična onom jednakom. Ono drugo od onoga jednakog, tj. ono slično, zaostaje dakle za njime, budući da nije naprosto samo ono jednako, nego je ujedno i jednako, naime ukoliko je slično, i nejednako, naime ukoliko je neslično.

ulomak iz Petar Šegedin, Pojam uma u Platona, Zagreb: Matica hrvatska 2012., str. 221.


Knjigu se može kupiti u knjižarama ili kod nakladnika: Matica hrvatska

pojam-uma-u-platona-933_large

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s