Hegelov realizam: određena negacija? (ulomak iz Robert Brandom, The Spirit of Trust)

Hegel … ima zamisao da je pojmovna sadržajnost značajka ne samo procesa mišljenja na subjektivnoj strani intencionalnog čvorišta, nego i onoga o čemu se misli, na objektivnoj strani.

Jer objektivna svojstva, a stoga i činjenice o tome koji objekti pokazuju koja svojstva, također stoje u odnosima materijalne nespojivosti i posljedičnosti. (S Hegelovog gledišta, to isključivanje nespojivih obveza i proširivanje prema posljedičnim obvezama jesu udah i izdah, ritam disanja u kojemu racionalni subjekt živi i razvija se.) Prirodna znanost, paradigmatski Newtonova fizika, otkriva objektivna svojstva i činjenice onako kako međusobno stoje u zakonskim odnosima isključenja i posljedice. To da će se dva tijela nepodvrgnuta nikakvim drugim silama sudariti jest materijalno (a ne logički, naime zbog prirodnih zakona) nespojivo s time da im se brzine ne mijenjaju. To da se akceleracija masivnog objekta mijenja ima kao materijalnu posljedicu (odnosno, zakonski je nužno) to da je podvrgnuta nekoj sili. U prvom slučaju, ta se dva načina na koji svijet može biti ne samo suprotstavljaju jedan drugome (razlikuju se): nemoguće  je – to nam kaže Newtonova fizika, a ne logika, pa je to fizički nemoguće – da bi oboje bilo činjenica. A u drugom je slučaju to fizički nužno – stvar fizikalnih zakona – da ako je činjenica prve vrste slučaj, tad je to i činjenica druge vrste.

Slijedi da ako pod “pojmovno” mislimo, s Hegelom, “stoji u odnosima materijalne nespojivosti i posljedičnosti”, tada objektivne činjenice i svojstva koje prirodna znanost otkriva kao fizičku stvarnost jesu i sami u pojmovnom obliku. … [T]vrdnja da iz nekih stanja stvari neka druga slijede nužno a neka su nemoguća, priznanje prirodnih zakona, podrazumijeva pojmovni realizam: tvrdnju da je način na koji svijet objektivno jest, u sebi, pojmovno ustrojen. To je ne-psihičko poimanje pojmovnosti u jednom snažnom smislu, jer imanje pojmovnog sadržaja, stajanje u odnosima materijalne nespojivosti i posljedičnosti, ne zahtjeva nekoga tko misli ili vjeruje u bilo što. Ako su Newtonovi zakoni istiniti, tad su vrijedili prije nego je bilo mislioca, i vrijedili bi i da nikad nije bilo mislioca. Činjenice upravljane tim zakonima – primjerice sudari čestica u ranom svemiru – stajale su u zakonskim odnosima relativne nemogućnosti i nužnosti s drugim mogućim činjenicama, i stoga su, prema ovome poimanju pojmovnosti, imale pojmovni sadržaj, posve neovisno o tome je li se odvio ikakav subjektivni proces mišljenja, ili će se ikad odviti (u ovom ili bilo kojem mogućem svijetu).

Onako kako ja koristim taj naziv, neka “psihička” teorija pojmovnosti razumije pojmove kao … u biti svojstva psihičkih ili intencionalnih stanja, paradigmatski mišljenja i vjerovanja. Hegelovo ne-psihičko razumijevanje pojmovnosti, kao stvari stajanja u odnosima ne-logičke [nego materijalne, fizičke] nespojivosti i posljedičnosti, dopušta da psihička i intencionalna stanja i doživljaje računamo kao pojmovno sadržajne, ali ne ograničava primjenjivost pojmovnih predikata na takva stanja i doživljaje. Važno je tu točku čvrsto zadržati u umu kad se razmatra njegov pojmovni realizam. …

robert_brandom_a_philosophers_philosopher_1050x700.jpg

Robert Brandom (1950.)

Hegel misli da … samu zamisao određenosti valja razumjeti kao stajanje u odnosima nespojivosti i posljedičnosti spram ostalih stvari koje su određene na isti način. Prihvaća Spinozino načelo Omnis determinatio est negatio. To da je nešto određeno znači da ono jest na jedan način a ne na drugi. Ta je misao utjelovljena u pojmu informacije u 20. stoljeću (zahvaljujući Shannonu), koji se razumije kao podjelu uspostavljenu svakim bitom između onoga kako stvari jesu (prema toj informaciji) i kako nisu. Svatko bi se složio, vjerujem, da ako se neko svojstvo ne suprotstavlja bilo kojem svojstvu, ako uopće nije različito od bilo kojega od njih, tad je ne-određeno. Znati da neki objekt ima neko takvo svojstvo značilo bi ne znati ništa o njemu. Počevši već od poglavlja Opažanje u Fenomenologiji Hegel tvrdi da određenost zahtjeva više od puke razlike spram drugih stvari. Zahtijeva ono što on naziva “isključujućom” [ausschließend] razlikom, a ne puku ili “indiferentnu” [gleichgültig] razliku. Kvadratno i kružno su isključujuće različita svojstva, jer za neki lik u ravnini posjedovanje jednog od tih svojstava isključuje, sprečava drugo, odnosno materijalno je nespojivo s posjedovanjem drugoga. Kvadratno i zeleno su puko ili indiferentno različiti, utoliko što iako su to razlučena svojstva, posjedovanje jednoga ne sprečava posjedovanje drugoga.

kruzno kvadratno zeleno

Jedan bitan dio određenog sadržaja nekog svojstva – ono što ga čini tim svojstvom koje jest, a ne nekim drugim – jest odnos materijalne (ne-logičke) … nespojivosti u kojem stoji spram ostalih određenih svojstava (primjerice oblici spram oblika i boje spram boja). Možemo naći smisao u zamisli puko različitih svojstava, poput kvadratno i zeleno, samo u kontekstu gdje se ona pojavljuju u obiteljima oblika i boja čiji su članovi međusobno isključujuće različiti.

Važan argument za razumijevanje određenosti na Hegelov način, pomoću isključujuće razlike ili materijalne nespojivosti (kojega slijedi u poglavlju Opažanje), jest da se od nje traži da podcrta bitan vid strukturalne razlike između temeljnih ontoloških kategorija objekta i svojstva (partikularnog i univerzalnog). Već je Aristotel istaknuo strukturalnu asimetriju između tih kategorija. Ima smisla o svakom svojstvu misliti kao da dolazi sa suprotnošću, naime svojstvom koje pokazuju svi i samo oni objekti koji ne pokazuju naznačeno svojstvo. Imati masu veću od pet grama jest svojstvo koje ima suprotnost u tome smislu. Ali nema smisla misliti o objektima kao da dolaze sa suprotnostima, u analognom smislu nekog objekta koji pokazuje sva i samo ona svojstva koja ne pokazuje naznačeni objekt. To je upravo zato što će neka od tih svojstava biti međusobno nespojiva, pa ih isti objekt ne može pokazivati. Broj 9 ima svojstva da je broj, da nije prim broj, da je neparan i  da nije djeljiv s 5. Kad bi imao suprotnost, taj bi objekt morao imati svojstva da nije broj, da jest prim broj, da je paran i da je djeljiv s 5. Ali ništa ne može imati sva ta svojstva.

Slijedi da ako je neki svijet kategorički određen, utoliko što uključuje svojstva (i odnose) i objekte (koji se razlikuju po svojim svojstvima i odnosima), tada činjenice (o tome koji objekti pokazuju koja svojstva i u kojim odnosima stoje) moraju biti određene u Hegelovom smislu: svojstva moraju međusobno stajati u odnosima materijalne nespojivosti. Ako to čine, tada će također međusobno stajati u odnosima materijalne posljedičnosti, jer svojstvo P će imati svojstvo Q kao posljedicu ako je sve što je nespojivo sa Q nespojivo sa P. Tako biti medvjedom ima kao posljedicu biti kralježnjakom, jer je sve što je nespojivo s biti kralježnjakom – npr. biti prim broj – nespojivo s biti medvjedom.

Zato što Hegel razumije da biti pojmovno sadržajnim znači stajati spram ostalih sličnih predmeta u odnosima materijalne nespojivosti i posljedičnosti, smatrati objektivni svijet minimalno određenim, u smislu da se sastoji od činjenica o tome koji objekti imaju koja svojstva (i u kojim međusobnim odnosima stoje), jest smatrati ga pojmovno strukturiranim. Za njega, samo je pojmovnim realistima dopušteno misliti objektivnu stvarnost kao barem određenu. …

Hegelov termin za ono što sam nazivao “materijalnom nespojivošću” jest “određena negacija” [bestimmte Negation]. Njegov naziv za ono što sam nazivao “materijalnom posljedicom” jest “posredovanje” [Vermittlung] – prema ulozi srednjaka u klasičnom silogističkom zaključku. Prvi od tih pojmova je za Hegela temeljniji – možda dijelom i zato što, kao što sam objasnio u prethodnom odjeljku, gdje god ima odnosa nespojivosti, tu će biti i odnosa posljedičnosti. Hegel često suprotstavlja određenu negaciju (materijalnu nespojivost) s “formalnom” ili “apstraktnom” negacijom (logičkom nedosljednošću): kvadratno je tek jedna određena negacija kružnoga, dok je ne-kružno upravo jedina formalna njegova negacija. (To su aristotelovske kontrarnosti a ne kontradiktornosti.) Otud možemo vidjeti da je odabir termina “određeno” za oznaku te razlike motiviran Hegelovim gledištem da su upravo odnosi određene negacije ono zbog čega je nešto uopće određeno. To je podjednako istinito za misli kao i za stvari – za diskursivne obveze na strani subjektivne spoznajne djelatnosti ništa manje nego za činjenice na strani objektivne realnosti koju subjekt spoznaje i na koju djeluje. Zato je Hegelov metapojam pojmovnosti, mada je pojmovnost u osnovi ne-psihička, primjenjiv na psihička stanja i procese. Mišljenja i vjerovanja se također smatraju određenima, i stoga pojmovno sadržajnima, zbog stajanja u odnosima materijalne nespojivosti i posljedičnosti spram ostalih mogućih mišljenja i vjerovanja. …

Ali jesu li subjektivne obveze pojmovno sadržajne u istom smislu kao objektivne činjenice – čak i ako prihvatimo Hegelovu definiciju? Kad kažemo da su biti čisti bakar i biti električni izolator materijalno nespojiva svojstva tad mislimo to da je (fizički, ne logički) nemoguće da jedan te isti objekt, u jedno te isto vrijeme, ima oba svojstva. Ali … [pri tom] ne mislimo da je nemoguće da jedan te isti subjekt, u jedno te isto vrijeme, prihvati obje te obveze. Prije mislimo da on ne bi trebao to činiti. Ovo „treba“ ima praktični značaj utoliko što njegovo kršenje znači … da svaki subjekt s dvjema obvezama koje su materijalno nespojive u ovom smislu jest dužan nešto učiniti, odustati od barem jedne od njih (ili je promijeniti), tako da popravi tu neprimjerenu situaciju. Ali sasvim je moguće da se subjekt nađe u takvoj normativno neprimjerenoj situaciji.

ulomak iz Robert Brandom, The Sense of Trust, 2019., str. 53.-59., preveo: ja

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s