Pabirci mojih zapisa s foruma.
22.5.2021.
Možemo li znati istinu? Jedino istinu možemo znati. (Nulta lekcija iz filosofije.)
30.04.2021.
Manihejski dualizam pretpostavlja jedno dobro i jedno zlo. Ali zlo je po sebi mnoštveno, ne-jedno, pa u odnosu na “kako na Nebu tako i na Zemlji” imamo barem dva zastranjenja. Ne samo (recimo sotonsko) “zemlja je sve, nebo je priča za djecu” nego i (recimo lucifersko) “nebo je sve, zemlja je puki privid”.
25.06.2021.
U našoj je kulturi izvorno čovjekovo stanje biti u vrtu. Vrt nije puka priroda poput npr. džungle, niti samo civilizacija poput nekog cityja, nego oboje, civilizirana priroda.
03.06.2021.
Živi tvoje srce u nekome drugome
I još četiri organa u četvero drugih.
Tako živiš i ti. Kaže jedna škola.
Kad ti objave knjigu, živjet ćeš i dalje
U objektivnom duhu našega jezika.
Tako druga škola.
Vidimo se opet u sljedećem okretu
Vječnoga vraćanja. U Škveriću kužimo svijet.
Na pjaceti čitamo Žižeka.
Ali zna li netko da sad pričam s tobom
U svome srcu i mislima? Ima li takva škola?
I koga sad da takve stvari pitam?
Ja vjerujem da si na putu u veliku nebesku školu
I kad se vratiš opet ćeš sa svakim
Razgovarati. Što jest a što nije.
Samo se nadam da te sljedeći put
To neće ubiti.
04.09.2021.
Autor najprodavanije filosofske knjige svih vremena neke je od svojih knjiga nazvao „nesuvremenim razmatranjima“. Ta za filosofiju bitna nesuvremenost očituje se između ostalog i u tome da su početne naklade nekih od najvažnijih knjiga toga best selling filosofa bile tek dvoznamenkaste. A još više u ovome: ako u ngram-viewer, koji pokazuje koliko se neka riječ spominje u svim knjigama na engleskom jeziku objavljenim pojedine godine, utipkate imena klasičnih filosofa i imena nekih slavnih filosofa 20. stoljeća, vidjet ćete da su najvažniji filosofi prošlog a i ovog stoljeća: Platon, Aristotel i Kant. 
29.08.2021.
Nije znanost uspješna radi znanstvene metode, nego zato što još uvijek (?) privlači najpametnije i najbolje ljude. Ali to je valjda vrijedilo i za Crkvu u 13. stoljeću, pa se kasnije promijenilo. Steknu li najbolji i najpametniji dojam da je znanost postala polje uspjeha za mediokritete koji se dobro laktare pa je započnu zaobilaziti, nema te metode koja će spriječiti dekadenciju.
14.10.2021.
Ako za najveći broj ljudi danas na Zapadu ideja dobra više-manje znači maksimalno psihofizičko zdravlje maksimalnog broja ljudi, onda su oni koji prosuđuju što jest a što nije u skladu s takvom idejom – naime medicinari – u poziciji koju je nekad imalo svećenstvo: odlučuju o tome što je dobro a što nije.
16.10.2021.
Prosvjetiteljstvo nosi jednu dvoznačnost. S jedne strane sapere aude!, usudi se misliti sam za sebe i odlučivati na temelju svojih prosudbi, s druge strane oslonac na znanost. Otkad je znanstveni konsensus postao mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu a onih koje nisu da nisu, upitno je što je prosvjetiteljstvo: prosvijećeno #slušajstruku ili sapere aude!
03.05.2021.
Iako se pojam “barbari” izvorno odnosi na one narode koji ne govore grčki pa tek “brbljaju”, ipak Grci nisu pod barbarima podrazumijevali npr. Egipćane ili Perzijance, neovisno o tome govore li grčki, jer su njih doživljavali kao narode koji imaju što za reći. A barbari ne samo da ne govore grčki, nego i uopće u pravom smislu ne govore, tek se glasaju poput životinja. Aristotelova definicija čovjeka je zoon logon ehon, onaj dio živih bića koji ima govor, koji je sposoban za logos. U tom smislu su barbari jedva-još-ljudi.
Metoda filosofije je dia-lektike tehne, umijeće dia-logosa, posredovanja. Jer filosofija smjera univerzalnom, ka cjelini a ne ka dijelu. Dio je pars, otud riječ partija. S jedne strane “naši” a s druge “barbari”, to je partijski pristup. Ili strana-čki – ljevičari vide samo lijevu stranu, desničari samo desnu, pa su strančari. Dok je filosof, po Platonu, synoptikos, onaj koji vidi stvar sa svih strana.
16.10.2021.
Definicija socijalizma (s enciklopedija.hr)
pojam koji označava ideje, teorije, pokrete i poretke koji teže podruštvljenju temeljnih uvjeta ljudske egzistencije
Nije li tako da neki od temeljnih uvjeta ljudske egzistencije ne bi trebali biti podruštvljeni – poput npr. vlastitog tijela ili vlastite sudbine? Liberal će uvijek htjeti da mnogošto ostane nepodruštvljeno (“privatno”), dok bi socijalist da svatko prihvati ono što je utvrđeno nekim racionalnim konsensusom. Na znanosti i komunikativnoj racionalnosti zasnovan društveni konsensus odlučuje o tome što je dobar život, a ne vlastite potencijalno iracionalne odluke. Tko hoće nešto suprotno takvom društvenom konsensusu naprosto je u tome pogledu iracionalan. Može li mu se dopustiti da odlučuje o sebi? O svojoj djeci? O res publica (npr. na izborima)?
3.5.2021., 21.10.2021.
Građani ne vjeruju da ih parlamentarni zastupnici zastupaju. Kako se navikavamo na društvene mreže i poslovanje preko interneta, tako se nameće pitanje: zašto još uvijek šaljemo neke ljude da se nađu u nekoj prostoriji i tamo umjesto nas nešto raspravljaju i glasaju? Zašto mi sami ne glasamo online?
Zato što je, stalno nam se govori, demos nekompetentan, sklon teorijama zavjere, mržnji spram manjina i uopće svakovrsnim ludostima. Kritika “populizma” je u osnovi kritika demokracije: zapravo se većini građana ne može prepustiti vlast nad zajedničkim poslovima. To su ravnozemljaši, antivakseri, vjernici, ustaše, itd. Opća volja naroda je biased, indoktrinirana, nesposobna za kritičko mišljenje, neobrazovana, neinteligentna te sve skupa antiznanstvena (bilo da se radi o znanosti medicine, ekologije, ekonomije itd.). Pa bismo umjesto opće volje neukog i zatucanog puka trebali imati nekoga tko će nekako stručno/znanstveno utvrditi opće dobro (što je, pak, nemoguće).
nagovor na filosofiju 