U mnoge neočekivane posljedice strašnog rata u Ukrajini možemo ubrojiti i činjenicu da jednosatno sedam godina staro predavanje sedamdesetpetogodišnjeg čikaškog profesora politologije Johna Mearsheimera na youtubeu ima preko 27 milijuna pregleda. Naime, iz teorije o međunarodnim odnosima koja se naziva realizam, i koja je jedna od dvije-tri vodeće teorije toga područja, a čiji je Mearsheimer […]
Odnosi između glavnih političkih svjetonazora (recimo progresivci, liberali, konzervativci) obično se prikazuju u pogledu prema ekonomiji i određenim svjetonazorskim pitanjima. Meni se, pak, čini da je najuputnije sagledati ih u odnosu spram prosvjetiteljstva, makar i dvjesto godina nakon njegovog navodnog kraja, te nakon kritika koje je od onda pretrpjelo sa svih strana. Prosvjetiteljstvo je, kao […]
Originally posted on Drugi pogled:
Piše: Davor Katunarić Izvor: slika U Republici Hrvatskoj trenutno ima oko 170 političkih stranaka, od kojih je dvadesetak parlamentarnih. Je li to previše? Koliko nam zapravo treba stranaka? Trebaju li nam uopće stranke? U Republici Hrvatskoj trenutno ima oko 170 političkih stranaka, od kojih je dvadesetak parlamentarnih. Je li to…
Tijekom korizme sam se samoprognao sa fb, a drag mi je fejsbučki običaj da se oprostimo s umjetnicima koji su nam podarili ponešto užitka, pa zlorabim svoj blog za oproštaj od ovoga estradnog radnika iz Nova Sada.
Malo ću zlorabiti vlastiti blog za privatne svrhe, naime za objašnjenje činjenice da me još jedan 🙂 uglednik blokirao na facebooku (a možda mi uz to uspije i jedna filosofska poanta). Nenada Bakića cijenim zbog dviju stvari (a ostale kojima se bavi me ne zanimaju toliko pa nemam mišljenje). Prva od njih je angažman oko […]
Uz sinoćnji razgovor Slavoja Žižeka i Jordana Petersona na temu “Sreća: marksizam protiv kapitalizma”.
Upetljao sam se u jednu političku raspravicu na facebooku, pa bih htio neke stvari opširnije obrazložiti, a čini mi se da bi tema mogla biti i filosofski interesantna.
Dugovječni trač o Hegelu, kojega su već prepričavali Neurath, Popper, Jacob Bronowski, i mnogi drugi, prepričava i Slavoj Žižek: Filosofija prirode … je daleko najdiskreditiraniji dio Hegelove filosofije, stalni predmet pošalica, od navođenja Hegelovog navodnog navoda da “ako se činjenice ne uklapaju u teoriju, tim gore po činjenice”, do anegdote da je deducirao nužnost postojanja […]
U doba interneta baš svatko se može javno ne slagati i sa najvećim autoritetima, pa tako i ja s autorom lijepe znanstveno-popularne knjižice Carlom Rovellijem, ili on s Martinom Heideggerom.
Od mnoštva znanstvenih otkrića tijekom dvanaestak godina trajanja ovoga Nagovora većina ih se sa filosofskog gledišta (koje nije nužno sub specie aeternitas ali uključuje 2500 godina povijesti) nije činila baš relevantnima. To nije slučaj s napretkom epigenetike zadnjih godina. I zato što se jedna zamisao dugo protjerana preko notornog „ruba znanosti“ vratila u mainstream, ali i zato što se i ovdje, u jednoj „hard science“, očituje koliko je „informacija“ sadržana u tekstu (u ovom slučaju genima) malo odvojiva od konteksta (u ovom slučaju okoliša) – a što je klasična tema hermeneutike.
nagovor na filosofiju 