scijentizam kao zadnja ideologija?

Rječnička definicija scijentizma je: ideologija koja izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života; izdizanje prirodnih nad društvenim znanostima; … pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja (npr. u filozofiji, društvenim i humanističkim znanostima)… Scijentizam je osobito bio raširen u XIX. st., kada je isticao vjeru u napredak znanosti i postizanje […]

je li ampermetar fizički objekt?

Nakana ovoga niza tekstova je osporiti fizikalizam kao ontološku tezu po kojoj sve što jest zapravo jesu fizički objekti (pri čemu je na koncu fizika – ili eventualno neka druga znanost koja se u načelu može reducirati na fiziku – kriterij toga što jest fizički objekt, a time i “mjera svih stvari, koje jesu da […]

postoje li elektroni onako kako postoji Mjesec?

Gornje pitanje je parafraza slavnog pitanja postavljenog uz neke interpretacije kvantne mehanike: postoji li Mjesec kad ga nitko ne gleda? Naime, budući da u kvantnoj mehanici naš čin mjerenja zapravo dijelom odlučuje o tome kako će se ponašati elektron, neki su fizičari uspostavili analogiju s Mjesecom ili mačkom, da bi pokazali koliko je takvo rješenje […]

je li Tales upao u bunar?

O začetniku zapadnjačke matematike, fizike i filosofije, Talesu, kruži dugovječni trač kako je, smušen kakvi intelektualci jesu, pao u bunar dok je gledao zvijezde. Još gore, taj trač je ako ne započeo a ono barem uvelike proširio sam Platon! Dosta je bilo dvije i po tisuće godina fake newsa, evo što se zapravo dogodilo. 🙂

je li fizika egzaktna znanost?

Odgovor na naslovno pitanje nalazi se u predgovoru gimnazijskom udžbeniku iz fizike za prvi razred (autori Dubravko Horvat, Dario Hrupec): Matematika je jedina egzaktna znanost. Egzaktno znači točno. Međutim, fizika se naziva umijećem aproksimacija. Aproksimativno znači približno. Jednim se dijelom riječ “približno” odnosi na zaokruživanje brojeva. Fizičarima je često broj 3.14 isti kao i broj […]

Hegel i planeti: tim gore po činjenice?

Dugovječni trač o Hegelu, kojega su već prepričavali Neurath, Popper, Jacob Bronowski, i mnogi drugi, prepričava i Slavoj Žižek: Filosofija prirode … je daleko najdiskreditiraniji dio Hegelove filosofije, stalni predmet pošalica, od navođenja Hegelovog navodnog navoda da “ako se činjenice ne uklapaju u teoriju, tim gore po činjenice”, do anegdote da je deducirao nužnost postojanja […]

fizičar Carlo Rovelli contra filosof Martin Heidegger: iluzornost vremena?

U doba interneta baš svatko se može javno ne slagati i sa najvećim autoritetima, pa tako i ja s autorom lijepe znanstveno-popularne knjižice Carlom Rovellijem, ili on s Martinom Heideggerom.

motriti ili sudjelovati?

Ne sviđa nam se to da je svijet uvijek već nekako interpretiran, htjeli bismo znati kakav je „kad ga nitko ne gleda“. Ali otkud nam ta očito besmislena želja? Otud što gledanje, motrenje, u svakodnevnom iskustvu u pravilu ne utječe na stvari. Imam dobre razloge za vjerovati da se mnogo toga odvija na isti način […]