Ne sudeći unaprijed o mišljenjima ili „pravovjerju” koji dovode u pitanje „muslimansku” kvalitetu ovog ili onog filozofa, govorit ćemo o „islamskoj filozofiji” kao filozofiji čiji su razvoj i modaliteti bitno vezani za religijsku i duhovnu činjenicu islam, i koja potvrđuje da se islam ne izražava ni primjereno a ni presudno, kako se to pogrešno kaže, […]
U ranijem tekstu zašto matematika ne može zahvatiti istinu? bilo je riječi o prvom Gödelovom (Gödel-Rosserovom) teoremu: Uobičajene matematičke teorije, npr. uobičajene formalne aritmetike i teorije skupova, nisu formalno potpune (a čak niti upotpunjive), tj. za takve teorije mora postojati barem jedna rečenica izražena u jeziku te teorije takva da niti ona sama, niti njena negacija nisu dokazive u […]
Mario Sremec gostuje na Nagovoru na filosofiju svojim tekstom napisanim uz američko izdanje stripa Zagor, a koji je ovdje prvi put objavljen na hrvatskom jeziku.
Na prvi se pogled čini da slobodna volja nije moguća u determinističkom okruženju. Neki i nakon refleksije smatraju da to nije moguće (tvrdi deterministi), a neki da ipak jest (kompatibilisti). Kako je moguća da se slobodna volja javlja u svijetu koji nije slobodan? Promotrimo jednu analogiju gdje se, također, nešto što ima svojstvo X odvija […]
Temelje modernoj filozofiji položili su Dekart i Paskal. Oni su već naznačili glavne struje savremene filozofije, preko Dekarta i Paskala filozofija se račva u dva oprečna pravca. Rene Dekart je jedan od glavnih začetnika filozofskog racionalizma, filozofije koja priprema epohu prosvetiteljstva. Sa prosvetiteljstvom započinje razvitak „moći razuma“ – nauke i naučno-tehničkog ovladavanja prirodom. Već u […]
Američki “matematičar, koncertni pijanist, logičar, taoist i filosof” Raymond Smullyan u ovome zanimljivom dijalogu zadire u probleme koji nastaju kad fizikalistička perspektiva u philosophy of mind susretne neizbježnu perspektivu prvoga lica, i obratno. Tekst je bio provjeravan lani na državnom natjecanju iz logike za srednjoškolce.
Lijep ulomak Pierrea Hadota o luksuznosti filosofiranja. (Stiglo na mail, hvala N.)
Je li moguća filosofska povijest filosofije? Je li moguća nefilosofska povijest bilo čega, pa i filosofije?
Nazvati znanje apsolutnim jest nazvati ga neuvjetovanim ili nekvalificiranim. Po čemu bi to znanje bilo kvalificirano ili uvjetovano? Znanje je uvjetovano ako je istinito samo “pod uvjetom da…”, to jest, znanje je uvjetovano kad ima pretpostavke. Nazvati znanje “neuvjetovanim”, nasuprot tome, znači reći da nema pretpostavki koje se moraju prihvatiti kako bi znanje bilo prihvaćeno kao znanje. Znanje, onda, koje […]
Riječ je o daljnjim filozofskim razmatranjima teorema nepotpunosti, odnosno njegove osnovne filozofske posljedice da je matematička istina mehanički nedohvatljiva. Za nešto više o tehničkom dijelu teorema možete pogledati raniji post. U ovom je postu prije glavnog dijela dodan rezime matematičkog dijela, a ponovljen je i argument iza osnovne filozofske posljedice.
nagovor na filosofiju 