filosofija i objava (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

nastavak na: metafizika i etika? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike) [P]romišljanje odnosa filozofije i duha kršćanstva preduvjet [je] svakom daljnjem filozofiranju poslije razdoblja grčke filozofije. (MM, 8.) To je glavni razlog (kako ga Marijan Cipra navodi u naknadnom Predgovoru) nedovršenosti planiranog četverodijelnog projekta Metamorfoza metafizike. Kršćanska objava po svom povijesnom mjestu slijedi nakon grčke filozofije. Ona je […]

metafizika i etika? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

nastavak na: bitak, logos, um, dobro, ideja, mišljenje mišljenja – a gdje je ljubav? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Mada se u Metamorfozama metafizike izvorno (1978.) riječ etika jedva i spominje, u kasnijem Predgovoru drugom izdanju iz 1997. stoji zahtjev „svakoj suvremenoj metafizici“ da „bude prije svega etika“, odnosno jedno shvaćanje telosa povijesti metafizike iz koga se […]

bitak, logos, um, dobro, ideja, mišljenje mišljenja – a gdje je ljubav? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

nastavak na: Cipra contra Hegel: periodizacija filosofijske povijesti? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike) U Predgovoru drugom izdanju Metamorfoza metafizike iz 1999. Marijan Cipra je prvi put objavio da se radi o nedovršenom projektu, i da je ona knjiga koja je objavljena pod tim naslovom 1978. planirana kao tek prva od četiri. Prvi razlog nedovršenosti jest to što […]

Cipra contra Hegel: periodizacija filosofijske povijesti? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

nastavak na: razdoblja? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike) Problem periodizacije filozofijske povijesti u njenoj cjelini i po pojedinim njenim epohama, otkad se ovaj problem s buđenjem historijske svijesti pojavio, bio je i ostao kamen spoticanja za svako povijesno mišljenje filozofije. Ovaj problem na zadovoljavajući način ne može riješiti niti a posteriorno prosuđivanje na osnovu činjeničnog »materijala« filozofske historiografije, jer ovaj […]

razdoblja? (uz M. Cipra, Metamorfoze metafizike)

Kao što je odavno upozorio Heraklit, u svojih 20+ godina filosofiranja „mnogo prekopah, malo zlata nađoh“. Ali jedan mi grumen kojega sam našao na početku, i s obzirom na kojega sam često prosuđivao i ostale filosofeme, sjaji i dalje: radi se o knjizi Metamorfoze metafizike Marijana Cipre. Pa sam odlučio započeti ponovno, ovaj put javno, čitanje i komentiranje te knjige, ovdje na blogu. Do sada sam takva „zajednička čitanja“ filosofskih knjiga poduzimao na forumima, ali jedan od njih je sad posve zapušten i pretvorio se u trolište, a drugi je prije više godina ugašen (da ne bi bilo da vrdam, ponajviše mojom odlukom). Stoga ovaj put krećem ovdje i sam (a ako još netko ima volje sudjelovati, dapače, neka se javi (može i ovdje u komentarima) pa ćemo se dogovoriti o načinu zajedničkog čitanja). U većini dosadašnjih slučajeva ta javna/zajednička čitanja nisu došla do kraja, ali su ipak u većini slučajeva bila dragocjena i puno pomogla razumijevanju teksta, nadam se ne samo meni.

memealogija filosofije?

za Franju Tušeka(杜鹏飞) Filosofsko pitanje „što je to filosofija“ ima, kao i mnoga druga filosofska pitanja, mnoštvo međusobno nesuglasnih odgovora. Za potrebe ovoga teksta sve ne-povijesne definicije stavljam u istu skupinu: kod njih se određuju stanovite značajke nužne da bismo nešto smatrali filosofijom. Prema takvim bi definicijama u bilo kojoj ljudskoj kulturi – npr. u […]

zarobljeni u priči?

Živimo u pričama. Već prije nego se rodimo u svojim nas pričama o budućnosti očekuju roditelji, još i pred smrt zamišljamo kako se naša priča nastavlja nakon nas (”tko će doći na sprovod”, ”što će biti sa…”). Razumjeti – znamo iz škole – to znači moći ”ispričati svojim riječima”. Da bismo razumjeli smještamo u priče […]

budi svoj?

vježba uz: sapere aude! (ulomak iz Immanuel Kant, Šta je prosvećenost) ”Budi svoj – pij Fantu!” (ili tako nekako) kaže reklama. Osobito apsurdan bezobrazluk: baš ako poslušam taj nalog, onda nisam ”svoj” nego sam njihov – s tom sam Fantom ujedno ”popio” i priču by Coca Cola Company. No, i Kant nas na sličan način poziva da […]

Sofia’s fans?

vježba uz tmušoljub? They gave me the Oscar, but I want Sofia – vikao je Roberto Benigni pred hollywoodskim novovjekovnim Olimpljanima, koji su se meškoljili u neprilici (jer im valjda nitko još nije rekao što bi se o toj talijanskoj ludi imalo misliti). Tim se izrijekom dotični benigni lakrdijaš potvrdio kao onaj koji, nasuprot svim […]

majstor i filosof?

[vježba uz pabirke …jer niman postole] Jedan se drugi Nagovor na filosofiju zabavljao zamišljanjem razgovora davnašnjega filosofskog profesionalca, profesora Hegela, s njegovim postolarom (a koji je, pretpostavlja se, potaknuo onu usporedbu postolarenja i filosofiranja iz Fenomenologije duha). Tamo nagovarač, pitajući se čije umijeće ima veću težinu, skoro u potpunosti vuče na Hegelovu stranu vage – on naglašava […]