(anti)realizam? (otvoreni dijalog)

– Ne, ne radi se o tome da bismo mi antirealisti konkurirali realisti tako da bismo htjeli dati bolju teoriju o tome što realno postoji. Mi postupamo dosljedno kritički: tek u odnosu na nečiju realističku tezu mi ukazujemo na konvencionalne, relativističke, nominalističke, itd. aspekte toga konkretnog znanja.

– Zar to ne bi trebao biti neki real(istič)ni opis onoga što rade antirealisti? 🙂

vrtoglavica?

– Odakle započeti filosofiranje danas?
– Već rekoh: npr. od rastakanja mehaničke slike svijeta uslijed otkrića moderne fizike.
– Onda bi sva filosofija prije toga bila irelevantna?
– Ne. Za urušavanje nepropitanih predočbi o osjetilnoj stvarnosti, čime je oduvijek mogla započeti filosofija (npr. kod Sokrata), više nije potrebno ići ”iza fizike” (meta ta physika). Fizika više ne podržava, kao u 18. ili 19. stoljeću, preduvjerenje da je ”prava stvarnost” nalik konkretnim rukom dohvatljivim predmetima.
– Ne izgleda tako, barem u popularnoj znanosti.
– Zato što mnogi fizičari, još više ostali prirodoznanstvenici, izbjegavaju vrtoglavicu koju takvo rastakanje izaziva. Osobito otkad je među njima prevladao američki pragmatički svjetonazor.
– Pobojao sam se da ćeš me krenuti uvjeravati, poput onih kvazi-hindusa sa Vedama, da kod štojaznam Heraklita, Platona ili Kanta već nalazimo kvantnu mehaniku ili teoriju relativnosti.
– Isto je egzistencijalno iskustvo gubitka čvrstog tla kojim započinje filosofiranje, ne fizikalni sadržaj tih teorija.

(klikni na naslov)

sloboda odabira i Božje sveznanje? (otvoreni dijalog)

Ognjen: Zna li Bog unaprijed što će čovjek odabrati? Dobriša: Bog je izvan vremena, pa ne možemo govoriti o Njegovom znanju “unaprijed”. S Njegovog se gledišta sve događa istovremeno. Ognjen: Ako Bog postoji izvan vremena, i ako je Njemu sve istodobno, onda s njegovog gledišta za čovjeka ne može biti nikakve slobode odabira. Jer odabir […]