znanje i ne-znanje: 3+1?

Kako Platonova trodijelna definicija znanja stoji spram slavnog Sokratovog ”znam da ne znam”? Možda je pravi razlog zbog  kojega Platon/Sokrat  na koncu odbacuje trodijelnu definiciju znanja to što zna da znanje okončava u nečemu što ga nadilazi? Da je to nedefinirljivo znanje o vlastitom ne-znanju istinitije, opravdanije, vjerodostojnije od znanja definiranoga kao ”opravdano istinito vjerovanje”? […]

jesu li USA oligarhija?

Današnja vijest o tome da je nesrazmjer prihoda 1% bogatih naspram ostalih u USA srušio rekord iz 1927. nanovo priziva pitanje: onemogućuje li to demokraciju? Politika je tako skupa da samo najbogatiji imaju dovoljno novca za nju, ergo, oligarhija, vladavina bogatih.

”Analiza poreznih prijava pokazala je da se nesrazmjer u prihodima između 1% najbogatijih Amerikanaca i ostalih 99% popeo na rekordnu razinu u 2012. godini. Najbogatijih 1% ostvarilo je 19,3% ukupnog prihoda kućanstava, čime je srušen rekord iz – 1927. godine… Najbogatijih 10% zaradilo je gotovo polovicu ukupnog godišnjeg prihoda.” (http://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-24039202#)

U čemu je problem? Nije u zavisti, niti u pitanju je li takav omjer prihoda sam po sebi nepravedan. Problem je što takvi omjeri čine demokratsko uređenje nemogućim. U takvoj situaciji realan politički utjecaj je nedostupan svima osim ekstremno bogatima.

”The 2012 presidential campaign will cost close to $2.5 billion dollars — most of it financed by the obscenely rich. (novinski članak Has America become an oligarchy? iz 2012.: http://www.salon.com/2012/09/20/has_america_become_an_oligarchy/)

Pa su USA (a njih svi slijedimo), po svemu sudeći, puno manje demokracija nego li oligarhija (u Platonovom smislu, iz Države).

”— A koje uređenje nazivaš oligarhijom? — Ono uređenje — rekoh ja — koje se zasniva na procjeni imovine, u kojem vladaju bogataši, a siromah nema udjela u vladi.” (550c,d)

Jesu li USA oligarhija? O toj temi ne pišu tek mladci s majicama na Chea, ili pobornici teorija zavjere koji strahuju od reptila, nego i nobelovci iz ekonomije: Paul Krugman (npr. Oligarhija na američki način iz 2011. http://tacno.net/svijet/oligarhija-na-americki-nacin/ ili Twinkie manifest iz 2012. http://pescanik.net/2012/11/twinkie-manifest/) ili Jospeh Stiglitz (npr. Kraj američkog sna 2012. http://pescanik.net/2012/12/kraj-americkog-sna/). Nešto prije nego je ”99%” postalo bojni poklič, jedan je znanstveni članak izričito potvrdno odgovorio na pitanje iz svoga naslova.

Cosa nostra, ne res publica.

dvopreg iz Fedra?

Carl Sagan je 1986. pisao o tada aktualnom neuroznanstvenom modelu “trojednog mozga” kojega je usporedio manje s Freudovim trostrukim modelom psihe a više s Platonovim mitskim opisom duše iz Fedra. Model trojednog mozga slijedi iz studija komparativne neuroanatomije i ponašanja. Ali iskrena introspekcija nije nepoznata u ljudskoj vrsti, pa bismo, ako je taj model ispravan, […]

theoria?

nastavak na fronesis? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes) Heidegger na početku predavanja o Platonovom Sofistu razmatra Aristotelovu podjelu načina aleteheuin/”razabiranja istine”/raskrivanja iz šeste  knjige Nikomahove etike. Aristotel navodi pet načina “istinovanja”: episteme, tehne, fronesis, sofia i nous. Za objasniti prva tri (naime znanost, tehniku i razboritost) Heideggeru je trebalo dvadesetak stranica (poglavlja §6., §7. […]

tehne? (uz ulomak iz Aristotel, Nikomahova etika i Martin Heidegger, Platon: Sophistes)

[nastavak na episteme? (ulomak iz Martin Heidegger, Platon: Sophistes)] Umijeće (tehne) je isto što i tvorbena sposobnost koja je istinski prema razumu. Svako se umijeće bavi nastankom, naime: iznalaženjem i razmišljanjem kako da postane štogod od onih stvari koje mogu i biti i ne biti, i kojima je počelo u tvorcu, a ne u tvorevini. […]

rođenje Europe iz duha filosofije?

Danas uistinu malo tko zna što je zapravo Europa – naravski, Europa u duhovno-povijesnom, ne samo zemljopisnom smislu. Štoviše, malo tko uopće i pita o genuinom određenju Europe, o njezinoj idealnoj slici, najvišim njezinim možnostima. Svi ponajprije pomisle na aktualni politički realitet Europe koja razbija glavu brigom oko zajedničkog europskog tržišta, pa mnogi poistovjećuju Europu […]