Prijevodi suradnika Nagovora na filosofiju
[Mi smo] oni koji su sposobni za sudove i djelovanje. Ne samo da na razne načine odgovaramo na okolišne podražaje, mi na njih odgovaramo oblikovanjem opažajnih sudova. Ne samo da se ponašamo, mi djelujemo. Predloženi su različiti načini govora o toj temeljnoj razlici. Nju se može formulirati s obzirom na istinu. Ono što mi činimo […]
Dumézil tvrdi da je značajka većine, ako ne svih, … ranih indoeuropski društava, barem u njihovim najranijim razdobljima, jedna hijerarhijski uređena tročlana društvena organizacija čiji je svaki sloj bio u mitovima i epovima predstavljen po jednim njemu prikladnim skupom bogova i heroja. Ti društveni slojevi, koji su uključivali, redom prvenstva, svećenički sloj, ratnički sloj i […]
Vladar Egipta iz 7. st. pr. Kr., Psamtik I., bijaše nekad čašćen kao presudan budući da je potaknuo trgovačke i diplomatske odnose s Grčkom. Njegova politika dopustila je Helenima da po prvi put uspostave kolonije na egipatskom tlu, što je otvorilo vrata trgovačkim i kulturnim vezama koje su potrajale više od tri stoljeća. Kasniji su […]
Korištenjem trodijelnog modela ekonomije, civilnog društva i države uklanjamo gotovo definicijsku vezu (kod Hegela, a još više kod Marxa) između kapitalističke ekonomije i modernog civilnog društva. … Pojam civilnog društva kojega branimo razlikuje se od Hegelovog modela u tri bitna vida. Prvo, pretpostavlja diferenciraniju društvenu strukturu. Nasljedujući Gramscija i Parsonsa, pretpostavljamo diferencijaciju civilnog društva ne […]
Trideset i četiri paragrafa Sile i razuma, trećeg i završnog poglavlja [prvog] dijela Fenomenologije duha [naslovljenog] Svijest, među najzagonetnijima su, ali i među najvažnijima u knjizi. Jedna od zagonetki koja se odmah pojavljuje tiče se teme prve trećine toga poglavlja: što je sila [Kraft]? … Kako razumjeti ulogu „sile“ u prijelazu od svijesti koja svoje […]
Do sada je [u razmatranjima o fizikalizmu] uglavnom bilo riječi o problemima u vezi s ujedinjavanjem znanosti koji su se odnosili na biologiju i psihologiju i njihovu navodnu autonomiju i nesvodivost na fiziku. Ali ima problema i sa strane fizike – nauke koja treba služiti kao baza ujedinjavanja ostalih znanosti. … Vrlo ozbiljnu teškoću za […]
Da bismo stekli bolji uvid u Ivanov Proslov moramo prepoznati činjenicu da je njegov pisac usvojio određene pojmove iz platoničke metafizike. Četiri glavne dodirne točke između Ivanovog Proslova i platonizma jesu: suprotstavljanje bitka i bivanja [postajanja], pojam Logosa, metafizika prijedloga i pojam istinskog svjetla. 1. Suprotnost bitka i bivanja Ivanov Proslov naglašeno suprotstavlja Logos i […]
Dvadeseto stoljeće bilo je najubilačkije u zabilježenoj historiji. Ukupan broj smrti prouzročenih ili povezanih s ratovima procijenjen je na 187 milijuna, što odgovara više od 10% ukupnog svjetskog stanovništva 1913. Uzmemo li da je započelo 1914., to je bilo stoljeće skoro pa neprekinutog rata … kojim su dominirali svjetski ratovi… Razdoblje od 1914. do 1945. […]
Na početku spoznajnoteorijskih istraživanjā … valja odbaciti sve što već samo pripada u oblast spoznavanja. Spoznaja je nešto nastalo putem čovjeka, nešto nastalo kroz njegovu djelatnost. Ako se spoznajna teorija zbilja treba objašnjavajući protezati na cijelu oblast spoznavanja, onda za polazište mora uzeti nešto što je tom djelatnošću ostalo posve nedirnuto, štoviše, nešto otkud sama […]
Iz iskustva moralnog zakona Kant izvodi nužnost podudaranja vrline i osobne sreće. Budući da to podudaranje nije ozbiljeno u osjetilnom svijetu, mora biti ostvareno u onome nakon smrti.
