Prijevodi suradnika Nagovora na filosofiju
Na početku spoznajnoteorijskih istraživanjā … valja odbaciti sve što već samo pripada u oblast spoznavanja. Spoznaja je nešto nastalo putem čovjeka, nešto nastalo kroz njegovu djelatnost. Ako se spoznajna teorija zbilja treba objašnjavajući protezati na cijelu oblast spoznavanja, onda za polazište mora uzeti nešto što je tom djelatnošću ostalo posve nedirnuto, štoviše, nešto otkud sama […]
Iz iskustva moralnog zakona Kant izvodi nužnost podudaranja vrline i osobne sreće. Budući da to podudaranje nije ozbiljeno u osjetilnom svijetu, mora biti ostvareno u onome nakon smrti.
Čuveni suvremeni američki (analitički) filosof Robert Brandom prošle je godine objavio svoje čitanje Hegelove Fenomenologije duha, zapravo (čini se, tek sam počeo čitati) više nanovo napisao tu knjigu koristeći suvremenu argumentaciju.
Uz najave mogućeg rata između onoga što se još uvijek naziva “Zapad” i jednog drevnog naroda: podsjećanje na pradavne i duboke duhovne veze.
Neugodno je da je najvažniji etičar zadnjih stoljeća bio rasist. Ipak, u prilog njegovoj etici ide to da je promijenio mišljenje.
Lessing svoju koncepciju reinkarnacije ne uzima iz istočnjačkih religija ili iz grčke religijske tradicije, nego je razvija iz ideje usavršavanja ljudskog roda: što bi takvo usavršavanje značilo pojedincu koji samo kratko u njemu sudjeluje? Ne, kaže Lessing, pojedinac mora moći proći cijeli put usavršavanja, a da bi to mogao, mora se vraćati natrag i nastavljati svoje vlastito usavršavanje.
Trideset godina od slobodarskog Događaja pada komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi anti-komunizam nije onako samorazumljiva pozicija uljuđenog građanina kako bi trebao biti (i kako je to npr. anti-fašizam). Stoga još jedan pogled na Lenjina i lenjinizam/staljinizam.
Prema poznatom fizičaru Lee Smolinu … sadašnji odmak fizike od … empirizma posljedica je trijumfa jednoga određenog načina bavljenja znanošću koji je ovladao fizikom u 1940-ima. Taj stil … favorizira virtuoznost u računanju nad promišljanjem o teškim pojmovnim problemima. … Smolin je vrlo skeptičan prema ovome “osobitom načinu bavljenja znanošću”, koji je doveo do onoga […]
Kako fizička djelovanja živčanih stanica u mozgu mogu dovesti do nefizičkih pojava svjesnih subjektivnih iskustava, koje uključuju osjetilno opažanje vanjskog svijeta, misli, osjećaje ljepote, nadahnuća, duhovnosti, duševnosti, i tako dalje? Kako se može premostiti jaz između “onog fizičkog” (mozga) i “onog mentalnog” (našeg svjesnog, subjektivnog iskustva)? Na ta su duboka pitanja predlagani mnogi odgovori. Uglavnom […]
Po svemu sudeći, Platon je nauk o metempsihozi (da ista duša može nakon smrti tijela oživljavati nekog drugo tijelo, sve dok se ne oslobodi utjelovljavanja) preuzeo od pitagorejaca iz “Velike Grčke” (Sicilija).
