Prijevodi suradnika Nagovora na filosofiju
Kant tvrdi da znanje općenito jest odnos prema objektima. Može se reći da je taj odnos prema objektima temeljno zoran [opažajan]: Na kakav se god način i pomoću kojih god sredstava neka spoznaja odnosila na predmete, ipak je zor [opažanje] onaj način pomoću kojega se ona neposredno odnosi na predmete i za čim teži sve […]
[Grčka riječ ἐπιφάνεια, epipháneia, izvedena je od glagola φαίνειν, phainein, pojaviti se (otud i riječ fenomen) i označava osobito pojavu božanstva obožavatelju. Kršćanski blagdan istoga naziva (također se naziva i Θεοφάνεıα, Bogojavljanje) slavi Isusovo krštenje na Jordanu (također i još ponešto, ovisno o tradiciji, ali ovaj tekst se odnosi na krštenje). (op.d.)] Isusovo krštenje je glavno otajstvo […]
Biti subjekt je potpuno i ništa drugo do biti djelatnik. A ono što subjekt uvijek ima pred sobom kao supstrat djelovanja, kao objekt svoga činjenja, to i samo mora biti, kao nešto njemu imanentno, nešto već ranije od-djelovano. Stoga se ne podudaraju samo biti subjekt i biti djelatan, nego također i biti objekt za subjekt […]
Ideja povijesne teleologije jedna je od središnjih tema Husserlovih promišljanja Europe i to u barem dva smisla. Prvo, Husserla je sa cjelokupnom tradicijom moderne filosofije povezivalo insistiranje da se istinsko razumijevanje kulture treba ostvariti u jednom teleološkom obliku, to jest treba ga učiniti razumljivim kao njen razvoj ka određenim „ciljevima“ i „svrhama“. Kao što reče […]
Moj prijevod (koliko znam prvi (?) na našiliju) Novalisovog klasičnog “fragmenta” iz 1799. Novalis: Kršćanski svijet ili Europa
U kojoj su mjeri predmeti našeg razmišljanja i govora stvarni? O tome svi imamo neki osjećaj koji prethodi filosofskoj indoktrinaciji. Pitanje je: jesu li predmeti naših misli i govora „tamo vani u svijetu“ te postoje „neovisno o nama“? Skloni smo biti realisti u nekim područjima dok smo antirealisti u drugima. Na primjer naturalistički stav, uobičajen […]
Kako bi Bohmova interpretacija kvantne teorije mogla biti relevantna za odnos uma i tijela te posebno za uzročni status svijesti? Ta teorija postulira da elektron jest čestica, uvijek popraćena jednim novim tipom polja koje upravlja njegovim ponašanjem – otud naziv „teorija pilotskog vala“ [„pilot wave theory“] koja se ponekad koristi. Jack Sarfatti je bohmovski elektron […]
U svojim glavnim spisima Schleiermacher dosljedno koristi riječ Gefühl, „osjećanje“, da bi označio pred-refleksivnu svijest. Za njega Gefühl ima različito značenje od običnih osjećaja poput osjeta, čuvstava, sentimenata ili nesvjesnih stanja, koja su često subjektivistička. Ono je neko Zustand, „stanje uma“, koje se sastoji u „sebe-svijesti“. Schleiermacher kaže … da bi koristio riječ Gesinnung, „stav“ […]
Rorty tvrdi da postoje: tri načina kako našim prethodnim vjerovanjima može biti dodano neko novo vjerovanje – naime opažanje, zaključivanje i metafora. … I opažanje i zaključivanje … mijenjaju istinosnu vrijednost rečenica, ali ne naš repertoar rečenica. … Mislimo li, pak, o metafori kao trećemu izvoru vjerovanja, pa stoga kao trećemu motivu da mrežu naših […]
Svi drevni i mnogi od skolastičara držali su da je čovjek složaj nekoliko duša; uobičajeno je njihov broj tri. Općenito se Kanta smatralo odgovornim za trostruku podjelu uma na sposobnosti osjećanja, htijenja i znanja. Ali Kant je, uz manje (mada važne) izmjene, tu razdiobu preuzeo od Tetensa, leibnitzovskog pisca koji je pak taj nauk razvio […]
nagovor na filosofiju 