Prijevodi suradnika Nagovora na filosofiju
U kojoj su mjeri predmeti našeg razmišljanja i govora stvarni? O tome svi imamo neki osjećaj koji prethodi filosofskoj indoktrinaciji. Pitanje je: jesu li predmeti naših misli i govora „tamo vani u svijetu“ te postoje „neovisno o nama“? Skloni smo biti realisti u nekim područjima dok smo antirealisti u drugima. Na primjer naturalistički stav, uobičajen […]
Kako bi Bohmova interpretacija kvantne teorije mogla biti relevantna za odnos uma i tijela te posebno za uzročni status svijesti? Ta teorija postulira da elektron jest čestica, uvijek popraćena jednim novim tipom polja koje upravlja njegovim ponašanjem – otud naziv „teorija pilotskog vala“ [„pilot wave theory“] koja se ponekad koristi. Jack Sarfatti je bohmovski elektron […]
U svojim glavnim spisima Schleiermacher dosljedno koristi riječ Gefühl, „osjećanje“, da bi označio pred-refleksivnu svijest. Za njega Gefühl ima različito značenje od običnih osjećaja poput osjeta, čuvstava, sentimenata ili nesvjesnih stanja, koja su često subjektivistička. Ono je neko Zustand, „stanje uma“, koje se sastoji u „sebe-svijesti“. Schleiermacher kaže … da bi koristio riječ Gesinnung, „stav“ […]
Rorty tvrdi da postoje: tri načina kako našim prethodnim vjerovanjima može biti dodano neko novo vjerovanje – naime opažanje, zaključivanje i metafora. … I opažanje i zaključivanje … mijenjaju istinosnu vrijednost rečenica, ali ne naš repertoar rečenica. … Mislimo li, pak, o metafori kao trećemu izvoru vjerovanja, pa stoga kao trećemu motivu da mrežu naših […]
Svi drevni i mnogi od skolastičara držali su da je čovjek složaj nekoliko duša; uobičajeno je njihov broj tri. Prema Peirceu općenito se Kanta smatralo odgovornim za trostruku podjelu uma na sposobnosti osjećanja, htijenja i znanja. Ali Kant je, uz manje mada važne izmjene, tu razdiobu preuzeo od Tetensa, leibnitzovskog pisca koji je taj nauk […]
Mada predstavlja naše najdublje znanje o tome od čega je svijet načinjen, standardni model fizike čestica ostavlja otvorenima mnoga pitanja o svojstvima elementarnih čestica. Ta se otvorena pitanja odnose na vrijednosti određenih brojeva svojstvenih tim česticama. Ti brojevi mjere veličine poput masa različitih čestica i njihovih električnih naboja. Prema našem sadašnjem najboljem razumijevanju ti bi […]
Tko je ponajviše kriv za raščaravanje prirode? Glavnina rasprave pri suvremenoj ponovnoj procjeni prosvjetiteljstva vodi se oko toga. Kao da bi se mišljenje moglo vratiti na neki pouzdaniji put ako bismo mogli odrediti onu jednu osobu koja je odgovorna za intelektualno pogrešno skretanje modernosti. Predloženo je više kandidata. Je li to bio Giordano Bruno koji […]
ROBERT WRIGHT: Postoji jedno gledište o kojemu se priča sve više, nazvano „panpsihizam“. To je zamisao da svijest … prožima stvarnost. Postoji neka svijest tamo gdje su moje zavjese – mada možda samo malena. I to je, mislim, gledište koje prihvaćate – ali onda ubacujete obrat i dodajete „fizikalistički“… No, jesam li u pravu kad […]
Analizirat ću poimanje stvaralačke imaginacije [uobrazilje] koja se nalazi u Fichteovom glavnom objavljenom tekstu: Grundlage der gesammten Wissenschaftslehre (1794/95) [Osnova cjelokupnog nauka o znanosti]. … Mada je Fichteov Grundlage s pravom poznat kao krajnje spekulativan, strog i logičan tekst, ipak sadrži nacrt jedne doista plodne filosofske teorije o imaginaciji, koju su skloni zanemariti čak i […]
1. Kad u tebi nijemo je božansko, I vanjski osjet biva tada blijed, Okružje tvoje gubi ures, red, Što pokrećeš, tek je zlo i nisko. Cvat života bez mirisa osta, Zaveden si kamo drugi bira; Jer sa Svime si izvan dodira, Pa ti nijemim i vanjski glas posta. Unutra mrtvo naizgled još sja, Ali te […]
nagovor na filosofiju 