Arvo Pärt: zvučne ikone? (uz R. Sholl, Arvo Pärt and Spirituality)

Arvo Pärt već je godinama najizvođeniji živi skladatelj klasične muzike (uz skladatelja filmske muzike Johna Williamsa), a i moj omiljeni skladatelj (nakon J. S. Bacha). Kako je u „pustari moderne muzike“ on uspio postati tako relevantan? Lako je meni, kad nemam pojma o muzici, nuditi hipoteze: ako su izvori muzike isti kao izvori duhovnosti, onda […]

Steinerov pojam intuitivnog mišljenja? (ulomak iz Hal Jon Ginges, The Act of Knowing: Rudolf Steiner and the Neokantian Tradition)

Središnja tvrdnja kantovskog kritičkog idealizma jest da je naše znanje ograničeno na pojave, … da je sve naše znanje danoga svijeta posredovano osjetilnim zrenjem prostora i vremena, te da je naš intelekt diskurzivan a ne arhetipski. Uslijed toga ne možemo znati stvari spontano… Mada neposredovano znanje putem intelektualnog zrenja [intellectual intuition] mora biti uračunato kao […]

Hegel i kršćanski misticizam? (ulomak iz Glenn Alexander Magee, Hegel and the Hermetic Tradition)

Za razumijevanje njegova sustava Hegelova je filosofija religije čak i važnija od njegove filosofije države. To nije tek jedna komponenta cijeloga sustava, nego njegovo duhovno središte gravitacije. (Karl Löwith) Hegelova teologija je bitno böhmeovska u svome razvojnom poimanju Boga. Logika predstavlja Boga „u sebi“. Bog sebe izražava u oblicima prirode, ali sebi se vraća i […]

Wagnerov ‘Parsifal’: kronos i kairos? (ulomak iz Roger Scruton, Wagner’s Parsifal)

Grci su razlikovali dva poimanja vremena nazvana kronos i kairos. Prvo od njih je vrijeme u uobičajenom značaju, mjereno otkucajima trenutaka. Kairos nije takvo mjereno vrijeme: ono je sačinjeno od prekretnica [cruxes] za koje je kasnije u kršćanskom mišljenju paradigmom postao križ (crux). Na tim se prekretnicama svijet obrće: strijela nalazi metu, loptica napušta ruku, […]

Kant i Frege: normativnost značenja? (ulomak iz Robert Brandom, Making It Explicit)

[Mi smo] oni koji su sposobni za sudove i djelovanje. Ne samo da na razne načine odgovaramo na okolišne podražaje, mi na njih odgovaramo oblikovanjem opažajnih sudova. Ne samo da se ponašamo, mi djelujemo. Predloženi su različiti načini govora o toj temeljnoj razlici. Nju se može formulirati s obzirom na istinu. Ono što mi činimo […]

zašto sad Hegel? (ulomak iz intervjua s Robertom Brandomom)

– Koliko se vaš pristup Hegelu povezuje s djelomično prekinutom strujom pragmatističke recepcije Hegela [u Americi], a koliko kreće u nekom drugom smjeru? …  Klasični pragmatizam preuzeo je od Hegela mnoga od svojih središnjih načela orijentacije. Prvo među njima je prvenstvo onog praktičnog, činjenja nad suđenjem, pri razumijevanju naših razumskih sposobnosti. Kao što Hegel kaže […]

indoeuropska društvena tročlanost? (ulomak iz C. Scott Littleton, The Comparative Indo-European Mythology of Georges Dumézil)

Dumézil tvrdi da je značajka većine, ako ne svih, ranih indoeuropskih društava, barem u njihovim najranijim razdobljima, jedna hijerarhijski uređena tročlana društvena organizacija čiji je svaki sloj bio u mitovima i epovima predstavljen po jednim njemu prikladnim skupom bogova i heroja. Ti društveni slojevi, koji su uključivali, redom prvenstva, svećenički sloj, ratnički sloj i stočarski-uzgajivački […]

egipatski korijeni filosofije?

Vladar Egipta iz 7. st. pr. Kr., Psamtik I., bijaše nekad čašćen kao presudan za poticanje trgovačkih i diplomatskih odnosa s Grčkom. Njegova je politika dopustila Helenima da po prvi put uspostave kolonije na egipatskom tlu, što je otvorilo vrata trgovačkim i kulturnim vezama koje su potrajale više od tri stoljeća. Kasniji helenistički historičari, poput […]

civilno društvo naspram ekonomije i države? (ulomak iz J. L. Cohen i A. Arato, Civil Society and Political Theory)

Korištenjem trodijelnog modela ekonomije, civilnog društva i države uklanjamo gotovo definicijsku vezu (kod Hegela, a još više kod Marxa) između kapitalističke ekonomije i modernog civilnog društva. … Pojam civilnog društva kojega branimo razlikuje se od Hegelovog modela u tri bitna vida. Prvo, pretpostavlja diferenciraniju društvenu strukturu. Nasljedujući Gramscija i Parsonsa, pretpostavljamo diferencijaciju civilnog društva ne […]