prije Bitak i vrijeme §7: fenomenologija na djelu – ova tu stolica?

[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Možda prije nego napišemo nešto o §7. ima smisla pogledati fenomenologiju u akciji. Meni se sviđa jedan izvadak iz Prolegomena za povijest pojma vremena (str. 39.), koji, čini mi se, lijepo pokazuje jednu fenomenološku analizu. Mada je fenomenologija (barem prije SuZ) imala pretenziju nastupati ne-povijesno, ipak je ovdje povijesni kontekst sasvim […]

uz Bitak i vrijeme §6: destrukcija nasljeđa?

[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Početak paragrafa 6 nastavlja se na tezu o vremenosti tubitka s time da se sada precizira da se radi o povijesnosti. Njegov bitak nalazi svoj smisao u vremenosti. Ta je pak uvjet za mogućnost povijesnosti kao vremenskog načina bitka samog tubitka, bez obzira na to da li je […]

uz Bitak i vrijeme §5: ja sam svoje vrijeme?

[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Dok su se odjeljci §1.-§4. bavili sadržajem vodećega pitanja o bitku, pitanja o bitku, daljnji odjeljci Uvoda (§5.-§7.) bave se metodom kojom će se to pitanje istraživati. Koje biće preuzima osobitu ulogu unutar pitanja bitka, razmotreno je. Ali kako da to biće, tubitak, postane dostupno i da ga u […]

uz Bitak i vrijeme §4: tubitak?

[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Heidegger je na početku §2., razmatrajući formalnu strukturu pitanja, izbjegao polazak od čistog pitanja u njegovoj apstrakciji, pa je razmatrao zapitivanje kao ”ponašanje/držanje nekog pitača”. Otud se pokazalo da ”izraditi postavljanje pitanja o smislu bitka znači raskriti samo [to] pitanje kao biće, tj. raskriti sam tubitak”[1], dakle ono biće koje smo mi sami, […]

uz Bitak i vrijeme §3: filosofija i znanosti?

[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] Tijek mišljenja u §3. lakše je razumjeti ako imamo u vidu dva aspekta Heideggerovog odnosa spram njegovog učitelja Husserla. Oba spadaju među glavna nastojanja Bitka i vremena: (i) pokazati raznolikosti načina bitka i (ii) misliti izvan okvira subjekt-objekt relacije. U prvome se Heidegger djelomično nastavlja na Husserla, u […]

uz Bitak i vrijeme §2: ako ne znamo što je to bitak, znamo li što je to pitanje?

[zajedničko čitanje: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme] U §2. Heidegger još jednom navodi onu aporiju iz §1.: Mi ne znamo što znači ‘bitak’. Ali već kada pitamo: ‘što je ‘bitak?’ mi se nalazimo u nekom razumijevanju toga ‘je’, iako ne bismo mogli pojmovno fiksirati što znači to ‘je’… To prosječno i maglovito razumijevanje bitka jest […]

uz Bitak i vrijeme § 1: dijalog o pitanju o bitku

Pokušao sam u formi pisanog dijaloga ponoviti poglavlje §1. knjige Bitak i vrijeme Martina Heideggera, za blog Mesto hajdegerijanskih meditacija. Tamo je zamišljen tematski niz naslovljen “Krug čitanja ‘Sein und Zeit‘-a” koji ”ima za cilj da okupi one kojima je namera jedno intenzivno čitanje ovoga dela”. Pozvani su svi zainteresirani, a ja se, evo, odazvah. Prvi prilog je napisao sam autor bloga, a odnosi se na početak knjige, na jedan Platonov citat i Heideggerov tekst koji prethodi prvom poglavlju: https://protreptikos.wordpress.com/2012/06/10/%C2%A7-0-%E1%BC%80%CF%80%CE%BF%CF%81%CE%AF%CE%B1-pometenost-prisnost-bivstvujuce-vreme/

U tom se tekstu kao problem pokazuje da danas ne izostaje samo odgovor na pitanje o smislu bitka, nego i πὰθος, raspoloženje pogodno za pitanje, naime ἀπορία, pometenost koju tek treba zadobiti da bi to pitanje postalo nužno.

Upravo stoga se nametnula forma dijaloga. Naime sokratovski se dijalozi nazivaju još i aporetskim i elenhističkim. Aporia je ”besputica”, nedoumica, situacija u kojoj smo ušli u neki problem, razumjeli smo ga, ali se nijedan put iz njega ne čini pravim. Elenchos je Sokratova metoda definicijskog opovrgavanja: sastoji u tome da traži od nekoga tko navodno nešto zna definiciju toga što misli da zna i ispituje tu definiciju. Time se želi približiti ideji toga što se razmatra. U ranim se dijalozima te definicije redovito pokažu nedostatnima, dakle, opovrgavaju se (elenchos), i time se ostaje u nedoumici (aporia). Stoga sam pokušao pobuditi aporiju jednim elenhističkim dijalogom.